Očekivano, nije trebalo dugo čekati da se nakon drame oko hrvatsko-slovenske arbitraže, sada javi i neki od preostalih aspiranata na “grickanje” hrvatsko teritorija. Nije to (još) učinila Srbija, ni Crna gora, no jest – BiH! Koja, poslije pet godina primirja, moguće pokreće novi krug sporenja oko kopnene i morske granice s Hrvatskom.
Nitko nije želio kvariti dobre vijesti kako su se nakon sedam godina ponovno sastale dvije vlade, hrvatska i Vijeće ministara BiH u Sarajevu, pa je najava novog pokušaja politike BiH da minira gradnju Pelješkog mosta ostala po strani. A dan uoči dolaska Andreja Plenkovića i njegovih ministara u Sarajevo, Zastupnički dom parlamenta BiH usvojio je zaključke u kojima se, primjerice traži i to da se Hrvatskoj uputi nota da “obustavi sve aktivnosti vezane uz izgradnju mosta Pelješac dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost”.
Zastupnički dom obvezao je svoju vladu da za iduću sjednicu (26. srpnja) dostavi cjelovito i detaljno izvješće o aktivnostima vezanim uz izgradnju Pelješkog mosta, ali i sve dokumente vezane uz razgraničenje s RH. Te su zaključke predložili zastupnici nekih bošnjačkih stranaka koje tradicionalno vide “imperijalnu” politiku RH prema BiH, ali su tu i probošnjački Hrvati Željka Komšića, a oni zajedno nisu jednom destruktivno djelovali na odnose RH i BiH.
Što se Hrvatske tiče, a na sastanku u Sarajevu razgovaralo se i o mostu, ona ovdje nastupa jasno kao i u slučaju hrvatsko-slovenske arbitraže, no sa stavom da tu nema ničega spornoga te da Hrvatska počinje graditi most, i to uskoro jer to omogućava isplata 375 milijuna eura iz blagajne Europske komisije, čime je potvrđeno da je hrvatski most ujedno i strateški projekt EU. Na najave pokušaja nove destrukcije dijela BiH politike Plenković je poručio da “most ničim ne ugrožava interese BiH”. Iza kulisa, međutim RH se, kako se čuje, složila da se osnuje nekakva “radna skupina” koja bi još jednom provjerila je li ostalo nešto spornog. Političkim destruktivcima u BiH ovo je vjerojatno zadnja mogućnost da spriječe gradnju mosta. Koji im smeta jer, kako tumače, “predstavlja opasnu zamku za BiH”.
Takve su teze dolazile (i prethodile politizaciji), iz pomalo opskurnog “Pomorskog društva BiH”. Prema njima, BiH kao pomorska zemlja ima neotuđivo pravo izlaska u međunarodne vode. Član tog društva, Ibrahim Bušatlija tražio je da se tzv. otvoreno BiH more “osigurava tako što međunarodni faktor, odnosno međunarodni sud odredi koridor milju i pol širine od Neuma do kraja Brača, Hvara, Korčule i tamo je izlaz BiH na more”. Znači, tražio je koridor dug, otprilike 70-ak km, a išao bi između otoka Proizd kod Korčule do otoka Vodnjak Veli kod Hvara. Gradnja mosta prekinula bi te “mokre snove” dijela BiH politike jer bi se, kako kažu, “gradio preko BiH teritorije, presjekao bi naš koridor na dva dijela i dao povoda za osporavanje dijela koridora iza mosta”. I BiH bi ostalo unutrašnje vode, koje ima i sada.
Takve teze, međutim, u RH ne treba olako shvaćati jer su već jednom destruktivno djelovale na projekt mosta, koji je znatno poskupio kada je RH prihvatila zahtjeve iz BiH i most podigla s 35 na 55 metara visine i ostavila 200 m morskog prolaza između središnjih stupova mosta. Zašto? Da bi u nekoj budućnosti u Neum mogli prolaziti veliki vojni brodovi, potom kruzeri i veliki kontejnerski brodovi!? U kojoj to budućnosti – pa u onoj gdje bi BiH izgradila svoju veliku luku u Neumu i preselila lučku infrastrukturu iz luke Ploče... Most bi, kažu, doveo u pitanje i trasu Jadransko-jonske ceste koja bi obišla BiH.
Stav iz Zastupničkog doma BiH kako “s Hrvatskom treba na novim načelima pregovarati o morskoj granici”, dakle, samo potvrđuje da će RH biti izložena borbi za svoje granice na više fronta odjednom.
Pelješki most uopće nije problem granične linije jer Komarna i Pelješac su nedvojbeno i nesporno dio hrv. ozemlja nego tzv. opstrukcije plovnog puta. A što je već dogovoreno na međudrž. razini odnosno RH je platila strahovitu cijenu podizanja mosta na traženu niveletu /Quote: Dužina mosta je 2404 metra, širina 21,5 metara, širina središnjeg morskog prolaza 568 metara, dok je širina plovnog puta 200 metara, a najveća visina mosta 55 metara. Izvođač radova je poslovna udruga hrvatskih tvrtki – Konstruktora, Viadukta i Hidroelektre, a ugovorena cijena radova bila je 1,95 milijardi kuna bez PDV-a/ jer je prvobitno bila razmatrana visina 30 m, što bi odgovaralo maritimnim svojstvima zaljeva jer je to uzgajalište školjki i adekvatno samo za marinu za jahte. Ukratko, 2009. je već postignuta suglasnost i otpočela gradnja, most je poskupio 100-ak mil. eura zbog traženja da se izdigne na nevjerojatnu visinu, a tamo uopće nema pomorskog prometa - npr. Rion Antorion preko Korintskog tjesnaca 52 m (navigational clearence) ima ispod vrlo živ pomorski promet u oba smjera. I prvotno je BiH "izvoljevala" oko posebnih prava u luci Ploče, nije bilo aktualno razgraničavanje kao danas.