Kompleksni odnos Kremlja s Bliskim istokom obilježen je dugotrajnom, neugodnom dihotomijom. Tradicionalno, Rusija je uživala snažne saveze i značajan ekonomski utjecaj u regiji. Međutim, kao jedan od vodećih svjetskih proizvođača nafte i plina, Moskva često profitira kada nestabilnost zahvati energetski bogato područje, uzrokujući paniku na tržištima. Upravo takav scenarij odvija se trenutno. Kremlj promatra kako izraelski zračni udari ozbiljno oslabljuju njegovog iranskog saveznika, istovremeno ubirajući ekonomske koristi od nastale situacije. Na prvi pogled, čini se da Rusija ima mnogo za izgubiti. Iran je bio iznimno vrijedan "strateški partner", ne samo dijeleći antipatiju prema zapadnim vrijednostima i utjecaju, već i opskrbljujući rusku vojsku značajnim brojem dronova Shahed za nemilosrdno bombardiranje Ukrajine. Iako se velik dio proizvodnje tih dronova premjestio u Rusiju, s obzirom na to da ukrajinski dronovi sada napadaju ruske proizvodne pogone duboko u zaleđu, ta nekad pouzdana iranska opskrba mogla bi postati kritična.
Kremlj također osjeća suptilno, ali bolno poniženje promatrajući još jednog ključnog bliskoistočnog saveznika pod žestokim napadom, nesposoban ili nevoljan intervenirati. Moskva je, očekivano, izdala oštre izjave, osuđujući izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja kao "protuzakonite" i "neprihvatljivu prijetnju međunarodnoj sigurnosti". Također je optužila zapadne sile za manipulaciju situacijom radi "političkih obračuna". Međutim, rusko savezništvo s Iranom nikada nije uključivalo obranu Islamske Republike, te Kremlj nije ponudio nikakvu vojnu potporu. Potencijalni pad iranskog režima, što se čini izraelskim ciljem, dodao bi Iran na rastući popis izgubljenih bliskoistočnih saveznika Kremlja, uključujući Irak, Libiju i nedavno Siriju. No, paradoksalno, situacija nije toliko nepovoljna za Moskvu koliko se na prvi pogled čini. Zapravo, najnoviji bliskoistočni sukob pruža Kremlju značajne prednosti. Osim financijske dobiti zbog rasta cijena nafte, iransko-izraelski sukob otvara diplomatske mogućnosti za Kremlj, koji se suočava s dugogodišnjom međunarodnom izolacijom zbog rata u Ukrajini.
Rusija se i dalje smatra ključnim akterom u međunarodnoj diplomaciji, s pravom na mjesto za glavnim stolom uz SAD i Kinu. Kremlj sada ima priliku za konstruktivnu suradnju sa Sjedinjenim Državama, potencijalno se pozicionirajući kao nezamjenjiv partner u stabilizaciji regije. Kao jedini značajni politički vođa s izravnim vezama s Iranom, Izraelom i SAD-om, ruski predsjednik Vladimir Putin vješto koristi svoj jedinstveni položaj, signalizirajući spremnost za posredovanje i predstavljajući Rusiju kao ključnog mediatora na Bliskom istoku, stoji u analizi CNN-a.
U nedavnom razgovoru s Bijelom kućom, Putin je podsjetio predsjednika Donalda Trumpa na dugogodišnje rusko-američko savezništvo po pitanju iranskog nuklearnog programa, implicirajući otvorenost za obnovu te suradnje. Bijela kuća se čini receptivnom za tu ideju: nakon poziva, predsjednik Trump izrazio je spremnost razmotriti ruskog vođu kao potencijalnog posrednika u sukobu.
Od početka Trumpovog drugog mandata, Washington i Moskva intenzivno traže načine za proširenje svojih odnosa izvan okvira rata u Ukrajini. Sudbina Irana i njegovih nuklearnih ambicija neočekivano se pojavila - uz Arktik, ekonomsku suradnju i istraživanje svemira - kao još jedno područje potencijalnog zajedničkog interesa. Za Kremlj, a možda i za Trumpa, ovo bi moglo predstavljati značajnu prednost. Međutim, za opkoljenu Ukrajinu, situacija je znatno nepovoljnija.
S eskalacijom bliskoistočne krize i naizgled neizbježnim povećanjem američkog angažmana, globalna pozornost naglo se preusmjerila s tekućeg rata u Ukrajini gdje intenzivirani ruski napadi dronovima i raketama uzimaju užasan danak - na razaranje u Izraelu i Iranu. Barem privremeno, čini se da se fokus odlučno pomaknuo na ulogu Kremlja kao potencijalnog mirotvoraca na Bliskom istoku, udaljavajući se od njegove uloge agresora u ratu koji i dalje vodi bliže vlastitim granicama.
Reklo bi se da Izrael traži prekid rata: Epilog sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a, kojeg je predvodio američki predsjednik Donald Trump, jest da će Iranu biti pružena prilika za diplomatsko rješenje rata s Izraelom u sljedećih 48 sati, izvještava ABC News. Nakon sastanka nije bilo javnih izjava Bijele kuće, ali ABC News otkriva da je američko vojno sudjelovanje produljeno za najmanje dva dana, tijekom kojih Trump želi da "Iran sjedne za pregovarački stol". Čak i protivnici iranskog režima trenutačno Netanyahua vide kao veću prijetnju opstojnosti Izraela od iranske prijetnje. Haaretz: Nema smisla bombardirati Irance i istodobno ih pozivati na ustanak. Sjetite se što su Nijemci u 2. svj. ratu postigli bombradiranjem Velike Britanije? Što su Srbi postigli granatiranjem hrvatskih gradova? Upravo tako!