Zbog snažnog rasta cijena plina i nafte na svjetskim tržištima uslijed rata na Bliskom istoku najjača oporbena stranka SDP izradila je najnoviji prijedlog mjera za ublažavanje energetske krize. Prema procjenama ekonomskih stručnjaka s Iblerova trga, nitko ne zna koliko će situacija trajati, ali su uvjereni da će zbog zaustavljanja proizvodnje, čak i da se danas neprijateljstva zaustave, doći do pada proizvodnje koji se ne da nadoknaditi i porasta cijena LNG plina, a i naftnih derivata. Stoga, drže u SDP-u, ključni cilj hrvatske ekonomske politike u danim okolnostima mora biti ublažavanje prijenosa rasta cijena energenata na ukupnu inflaciju zemlji te spriječiti daljnju realnu aprecijaciju koja bi dodatno ugrozila izvoznu konkurentnost te radna mjesta u turizmu i industriji.
Predsjednik SDP-ova savjeta za gospodarstvo, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica kaže kako su mjere koje je premijer jučer predstavio prije svega površne. Mogle su, kaže, prvo biti izdašnije, a nisu ni ciljane, odnosno ne detektiraju najugroženije i najizloženije skupine. Kod inflacije je nužno, kaže, ljudima jasno kazati što mogu očekivati. Za izjavu premijera da smo na početku vjerojatno najveće ekonomske krize kaže da je u ekonomskom smislu škakljiva i da se postavlja pitanje što se njome htjelo postići. Poruka tu može biti, kaže Tica, da je kriza, a onda imamo pad gospodarske aktivnosti što potiče ljude na štednju. A poruka može biti i da ne možemo kontrolirati inflatorni udar.
– U svakom slučaju, kada šaljete zbunjujuće signale, tržište loše reagira – kaže Tica koji je aktivno radio na SDP-ovu prijedlogu mjera za ublažavanje energetske krize. A koje su kombinacija smanjenja poreznog opterećenja na energente, uključujući privremeno snižavanje trošarina i poreza na naftne derivate, plin i električnu energiju te uvođenje rabata za građane i poduzeća. Posebnu ulogu za SDP ima politika cijena električne energije koja, kažu u toj stranci, mora biti usmjerena na održavanje cijena u okvirima koji neće generirati dodatne inflacijske pritiske.
To podrazumijeva zadržavanje određenog stupnja regulacije cijena za kućanstva i male poduzetnike, kao i uspostavu stabilnih i predvidivih cijena za industriju kroz dugoročne ugovore. Državna energetska poduzeća u tom procesu, drže u SDP-u, mogla bi odigrati ključnu ulogu, amortizirajući cjenovne šokove visokom domaćom komponentom u proizvodnom portfelju.
Kao važan instrument u SDP-u vide i kontrolu formiranja maloprodajnih cijena naftnih derivata. Uvođenjem ograničenja trgovačkih marži spriječilo bi se, kažu u SDP-u, prekomjerno povećanje cijena koje nije utemeljeno na realnim troškovima. Paralelno, zalažu se i za uvođenje sustava rabata za najugroženija kućanstva i ključne sektore poput transporta, poljoprivrede i turizma.
Za očuvanje međunarodne konkurentnosti treba, kažu u SDP-u, provoditi ciljane mjere potpore industriji i turizmu. U turizmu, koji je izrazito osjetljiv na promjene cijena, važno je, drže, spriječiti prelijevanje troškovnih šokova na konačne cijene usluga, kako bi se očuvala cjenovna konkurentnost Hrvatske kao destinacije. Uz sve to, drže u SDP-u, treba poticati ulaganja u energetsku učinkovitost kako bi se smanjila ovisnost o volatilnim cijenama energenata.
Da bi mjere bile uspješne, moraju, kažu u SDP-u, biti privremene, ciljane i fleksibilne uz stalno praćenje kretanja inflacije u Hrvatskoj u odnosu na usporedive zemlje, kao i pokazatelja međunarodne konkurentnosti poput realnog efektivnog tečaja i troškova rada po jedinici proizvoda.
Operativni cilj ekonomske politike treba biti, naglašavaju u SDP-u, održavanje inflacije na razini koja je za 0,5 do 1,5 postotnih bodova niža od prosjeka usporedivih zemalja, čime se osigurava stabilnost cijena i očuvanje konkurentnosti i radnih mjesta kako bi se pružio predah izvoznim sektorima.
U uvjetima snažnog uvoznog inflatornog šoka, Hrvatska mora aktivno i koordinirano, drže na Iblerovu trgu, koristiti sve raspoložive instrumente ekonomske politike. Takav pristup, naglašavaju, nužan je preduvjet za stabilnost gospodarstva u kratkom roku i održiv rast ekonomije i realnih plaća u srednjem i dugom roku.
FOTO Svi bi tankali danas. Gužve na benzinskim postajama, već osvanuli i natpisi: 'Nema'