Američka vlada vratila je tvrtkama oko 81 milijardu dolara carina nakon što je Vrhovni sud početkom godine proglasio nezakonitim dio carina koje je uveo predsjednik Donald Trump. Podaci iz proračuna objavljeni u ponedjeljak pokazuju da su povrati višestruko veći nego godinu ranije, kada je u istom razdoblju vraćeno oko pet milijardi dolara, piše Guardian.
Prema podacima američkog Ministarstva financija, najveći dio povrata isplaćen je tijekom svibnja i lipnja, nakon presude kojom je ukinut dio dodatnih carina uvedenih od početka Trumpova novog mandata. Odlukom suda vlada je bila obvezna vratiti novac tvrtkama koje su te carine prethodno platile.
Carine su jedan od ključnih elemenata Trumpove gospodarske politike. Američki predsjednik tvrdi da njima želi potaknuti povrat proizvodnje u SAD, poboljšati trgovinske sporazume i smanjiti proračunski manjak. Međutim, unatoč prihodima od carina, proračunski deficit ponovno raste. U prvih devet mjeseci fiskalne godine dosegnuo je 1,367 bilijuna dolara, što je oko dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su rashodi za kamate na javni dug premašili bilijun dolara, dok su izdaci za obranu porasli zbog rata na Bliskom istoku.
Privremena univerzalna carina od 10 posto, koju su Sjedinjene Države uvele na uvoz robe, trebala bi isteći 24. srpnja. No Bijela kuća već priprema nove mjere koje bi se odnosile na zemlje za koje smatra da nedovoljno provode propise protiv prisilnog rada i stvaraju prekomjerne industrijske kapacitete. Prema najavama, nove carine mogle bi iznositi između 10 i 12,5 posto te obuhvatiti više važnih trgovinskih partnera, među kojima su Ujedinjena Kraljevina, Japan, Indija, Tajvan i Kina. Administracija je ujedno zaprijetila uvođenjem carina od 25 posto na robu iz Brazila.
Trump je prošlog mjeseca upozorio i europske države da će uvesti carine od 100 posto ako nastave primjenjivati poreze na digitalne usluge velikih američkih tehnoloških kompanija. Takve poreze već imaju ili planiraju nekoliko europskih zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Španjolsku, dok Ujedinjena Kraljevina primjenjuje porez od dva posto na velike internetske platforme i digitalna tržišta.
Američki predsjednik poručio je da bi takve carine imale prednost pred svim postojećim trgovinskim sporazumima sa zemljama koje uvedu ili zadrže porez na američke tehnološke tvrtke.
Deseci tisuća navijača u Oslu dočekali Haalanda i ostale norveške nogometaše