Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PRVI PUT u Hrvatskoj

Sablja i kaciga Nikole Šubića Zrinskog stigle u Čakovec

Junačka smrt Nikole Šubića Zrinskog odjeknula je cijelom Europom
Foto: Vjeran Žganec-Rogulja/Pixsell
14.09.2016.
u 12:48

Izložba će se moći razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec od 16. do 30. rujna

Po prvi put sablja i kaciga Nikole Šubića Zrinskog stigle su u Hrvatsku, u Čakovec, gdje će ta dva povijesna predmeta, biti središnji dio izložbe u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke, koja se otvara u petak, 16. rujna, u čakovečkom Muzeju Međimurja.

Najavljujući izložbu ravnatelj Muzeja Međimurja Vladimir Kalšan istaknuo je kako je riječ o neprocijenjivim predmetima za hrvatsku i mađarsku povijest, a kao osobni predmeti Nikole IV. Zrinskog simboli su hrabrosti i ratništva toga hrvatskog bana i vojskovođe.

Podsjetio je da su sablja i kaciga N. Š. Zrinskog napustile Međimurje 1562. godine kao dar obitelji Zrinski bečkom dvoru i od tada su bile dio kolekcije Ferdinanda II. Tirolskog.  Uspješnom suradnjom Muzeja Međimurja Čakovec i Zrinske garde Čakovec spomenuti će predmeti, koji su pohranjeni u čuvaonici bečkog Kunsthistorisches Museuma, prvi put biti izloženi u Hrvatskoj i prezentirani javnosti.

"Zahvaljujući povijesnoj postrojbi Zrinskoj gardi ovi vrijedni predmeti nakon više od četiri i pol stoljeća ponovno su u Čakovcu" istaknuo je Kalšan prilikom preuzimanja sablje i kacige u utorak.

Nikola Šubić Zrinski (1508.-1566.) bio je hrvatski ban i vojskovođa, kapetan lake hrvatske konjice, kraljevski rizničar, general podunavskog okruga, glavni kapetan Sigeta i prvi gospodar Međimurja iz obitelji Zrinski. Najpoznatiji je zbog svoje junačke pogibije pod Sigetom 1566. godine. S posadom od oko 2500 branitelja branio je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. tvrđavu Siget od goleme i dobro opremljene vojske najpoznatijega osmanlijskog sultana, Sulejmana Veličanstvenog. Iako su Osmanlije zauzele Siget, bila je to teško plaćena pobjeda. Poginulo je oko 30.000 osmanlijskih vojnika,  tijekom opsade umro je i sultan Sulejman Veličanstveni, a Mehmed-paša Sokolović odustao je od pohoda na Beč.

Junačka smrt Nikole Šubića Zrinskog odjeknula je cijelom Europom. Vrlo brzo dobiva nadimak “Sigetski”, a historiografija ga naziva “hrvatskim Leonidom”.

Izložba će se moći razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec od 16. do 30. rujna.

Uoči otvaranje izložbe u Atriju Staroga grada Zrinskih u petak u 18,30 sati održat će se postrojavanje povijesnih postrojba.

>> Zrinski ponovno čuva svoj trg

Komentara 6

ZL
zlako
13:42 14.09.2016.

Dati żivot za svoju obitelj Hrvata i zemlju svoju Hrvatsku.Bane hvala. Branitelji hvala.Branitelji svih vramena roda Hrvatskog.Hvala.

RK
Realovac.koji.mrzi.hdz.lopine
15:52 14.09.2016.

Daj ne piši gluposti. Molim te, educiraj se, još nije kasno. Hrvatska u današnjem smislu nije postojala do 1945.i Tita i Jugoslavije. Još krajem 1.svjetskog rata u A-U monarhiji Dalmacija i Istra su bile pod direktnom upravom Beča. 1566.g. see Hrvatskom smatralo Središnju Hrvstsku, Karlovac, Sisak, Varaždin, ovo što je danas Zagreb su tad bila 2 sela na 2 brda, Gradec i Kaptol, tu je spadala i Slavonija. Ako se sjećaš one srpske linije Vinkovci - Karlovac - Karlobag, e, pa, to je iz tog doba, 16.stoljeće kad je današnja Hrvatska bila najmanja ikad. Utvrda Siget se nalazi na putu prema Beču, a služila je kao jedna od obrambenih utvrda koje je trebalo osvojiti prije nego što se krene na Beč. Razočarat ću te, ali ban N.Š. Zrinski je kao kapetan utvrde Siget branio - Beč.

ME
Meter
13:24 14.09.2016.

Hrabar je bio Miklos

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije