Godišnje se od poreza na vikendice prikupi 22 milijuna eura. Sada će mnoge lokalne jedinice ići u smjeru vrlo vjerojatnog povećanja poreza na kuće za odmor. Što to znači za vlasnike nekretnine, za Večernji TV komentirao je Sanjin Rastovac, direktor Sky Nekretnina.
"Podijelio bih odmah u startu dvije kategorije. Jedno su vikendice koji ljudi koriste kao drugu, treću nekretninu, povremeno, a drugo su kuće za odmor koje ljudi koriste za najam i od toga zarađuju. Ljudima koji imaju vikendice će vjerojatno nastati nekakav problem u smislu plaćanja. Ako morate plaćati tri puta više raznorazna davanja da bi došli jednom u mjesecu ili jednom godišnje, vjerojatno će ići u prodaju. Ljudi koji imaju kuće za odmor plaćaju stvarno smiješne novce, pogotovo paušalni obrti gdje imate plaćanje po krevetu oko 300 kuna što ispadne nekih jedan posto njihovih prihoda godišnje. To da se povisi na pet ili deset posto mislim da njima neće biti od utjecaja", naveo je uvodno te istaknuo kako ne očekuje drastične situacije na tržištu zbog toga.
Kada se govori o potencijalnim prodajama, pretpostavlja se kako će najviše "stradati" dio u unutrašnjosti, a Rastovac se s time slaže. Osim obale i Zagreba, kaže, sve ostalo nije toliko atraktivno, ne raste i ne prati trend rasta cijena. "Primjer u Slavoniji imate hrpu kuća za 10, 15 tisuća eura, tako da njima, ako im dođe još nekakav porez da moraju plaćati da bi ta kuća tamo stajala, stvarno nema matematike da je plaćaju, nego će vjerojatno još više kuća završiti u prodaji", navodi.
Na pitanje kakve bi mogle biti cijene ako dođe do veće prodaje vikendice u unutrašnjosti, Rastovac ističe: "Opet gledamo te zone. Na primjer, Plitvice su atraktivna zona pa ima kuća, nema baš stanova, i opet ih možete naći za jako malo novaca, a mogu donositi puno kroz rentu. Drugo su ove vikendice uz rijeke po selima, za 100.000 eura bez problema možete naći solidnu kuću na dobroj poziciji za otići za vikend iz Zagreba".
Europa se suočava s padom potražnje na tržištu nekretnina, a Rastovac je opisao trenutnu situaciju. "Najrazvijenije zemlje prvo osjete pa onda ide dolje prema nama tako da imamo vremena se pripremiti. Već se osjetio nekakav pad potražnje prošle godine, to se prelilo na početak ove godine. Nije više ludnica u smislu da čim objavite nešto od 3 ili 4 tisuće eura, da imate hrpu kupaca. Ovisi o lokaciji, naravno. Malo se to smanjilo i malo se ispuhao balon kupaca. Hoće li kod nas doći pad, prema svim prognozama ne očekujemo što svi misle da kada dođe recesije ide 20 posto dolje. Sada je drugačija situacija. Imamo i dalje premalo dobrih nekretnina i kvalitetnih novogradnji", navodi. Pojašnjava kako bi do pada kupaca moglo doći ako dođe do rasta kamata, no smatra kako to nije izgledno.
VEZANI ČLANCI:
Kao agencija, navodi, odmah po ulasku u novogradnju znaju procijeniti kvalitetu, primjerice po korištenim materijalima. "Uvijek je najvažnija lokacija tako da novogradnje koje se prodaju na području Trešnjevke, Maksimira, Jaruna, Vrbana uvijek će se moći prodati za dobre novce. Što se tiče kupaca, da bi našli nešto povoljnije i da bi na vrijeme reagirali, morali bi kod novogradnje reagirati unaprijed, odnosno čim saznaju da se ide graditi. Cijene tih novogradnji, investitorima nije isplativo raditi za manje od 2000, 2300 po kvadratu. Nije za očekivati dok su cijene materijala, rada i svega na ovim razinama da ćemo imati cijenu novogradnje manje od 2500, 2600 na rubnim dijelovima Zagreba", ističe.
"Naši ljudi će morati, to se već događa, ići prema rubnim dijelovima grada gdje je jeftiniji kvadrat", kaže te navodi kako su cijene u najpoželjnijim dijelovima oko 4000 eura. "I rubni dijelovi Zagreba i van Zagreba, 2500 eura je neka cijena koju morate imati ako krećete u kupovinu stana", dodaje.
Govoreći o zemljištima, navodi kako su i tu cijene porasle te kako ih je malo praznih. "Bez 250, 300 tisuća eura teško da ćete napraviti kućicu od 120 kvadrata. Svi su navikli gledati kuće od 300, 400 kvadrata za pet generacija i to je problem našeg tržišta. Mi nemamo malih normalnih kuća, nego kuća od tri kata koje danas više nikome ne trebaju", rekao je.
APN nekim predstavlja priliku i pomoć, dok je drugima noćna mora. Sanjin Rastovac komentira što bi se na tržištu dogodilo ako se APN ukine.
VEZANI ČLANCI:
"Već su ga trebali ukinuti, da budemo direktni, već prije dvije godine. Cijene samo idu prema gore, a oni s APN-om potiču tu potražnju koja je ionako velika. S krive strane tržišta cijelo vrijeme rade. Ako imamo preveliku potražnju, cijene nam rastu, znači fali nam ponude. Trebali bi subvencionirati da sudjeluju u gradnji da stabiliziraju tržište. Potiču samo potražnju. Pogotovo sada, ušli smo u Schengen i eurozonu i svi su podivljali s cijenama samo zbog toga, plus imali smo inflaciju. Jednostavno se savršena oluja složila, sve ide u smjeru da se samo dižu cijene. I onda dođe APN kao šlag na torti", tvrdi te otkriva što misli koji bi se model trebao koristiti.
"Model je da se zemlja da investitoru koji gradi po određenoj cijeni koja se dogovori s državom. On ima sigurno plaćanje, država je sigurni platiša projekta. Kupce onda može država birati kao kroz APN, samo kroz neke bolje kriterije, da oni sa slabijim imovinskim stanjem mogu doći do svoje nekretnine kroz plaćanje rata državi", navodi. Cijene najma, kaže, također rastu, a rasle bi još i više kada bi se potaknule nekim subvencijama.
"Priuštivost će biti još gora jer ljudi koji dolaze kupovati kod nas su stranci koji imaju puno veću platežnu moć. Očekujem da će Zagreb i neki bolji kvartovi biti za imućnije i strance, a da će ostali domaći morati na neke rubne dijelove grada", kaže te kao primjer navodi kako puno Zagrepčana odlazi u Zaprešić.
Stranaca, ističe, sve je više. U nekim obalnim mjestima, primjerice, čak i preko 70 posto kupaca su stranci. "Kroz nekoliko godina možete očekivati da ćete doći na more i da ćemo biti mi u manjini, ako gledamo po broju i vlasništvu nekretnina", kaže.
nikad mi nije bilo jasno zašto mi s kontinenta koji imamo neku malu nekretninu na moru moramo plaćati poreze, a dalmatinci koji zarađeno od djedovine ulože u nekretnine po Zagrebu ne moraju za njih plaćati nikakve poreze.