Intervju s poljskim veleposlanikom Pawełom Czerwińskim počinje s kulturom, a završava na temi rata i mira u Europi. Ali, takva su valjda vremena u kojima živimo. Intervju je rađen u povodu koncerta u zagrebačkoj dvorani Lisinski, gdje u nedjelju nastupaju poljski ansambl Śląsk i hrvatski ansambl Lado.
Recite nam nešto o ansamblu Śląsk i o tome što ovaj koncert znači za vas osobno?
Ansambl pjesama i plesova "Śląsk" Stanisława Hadyne jedan je od najvećih poljskih folklornih ansambala, koji su 1. srpnja 1953. zajedno osnovali Stanisław Hadyna i Elwira Kamińska. Umjetnički tim od više od stotinu osoba uključuje zbor, balet i orkestar. Uzimajući u obzir današnji vrlo bogat repertoar, nebrojene nagrade i oko 200 izvedenih koncerata godišnje, jasno je koliko je Ansambl uložio truda da postigne savršenstvo i vrhunsku virtuoznost. Ansambl Śląsk za mnogobrojne generacije pedagoga i tisuće mladih ljudi bio je strast i način života. Posjetio je 44 zemlje na pet kontinenata i održao više od 8000 koncerata za više od 26 milijuna gledatelja.
Stoga ne čudi da ga krasi naslov "ambasadora poljske kulture". Folklorni ansambli Śląsk i Lado su 2017. izveli zajednički koncert u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" kada je publika imala priliku čuti i vidjeti neke od najljepših poljskih tradicijskih pjesama i plesova te najistaknutije izvedbe iz programa Lada. Veselim se ponovnoj suradnji jer spoj ovih dvaju ansambala jamči nezaboravan doživljaj ispunjen vrhunskom umjetnošću, emocijama i energijom, pružajući publici trenutke za pamćenje. Drago mi je što mogu reći kako se zajednički koncert iz 2017., kao i ovogodišnji održava uz potporu Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu. U povodu poljskog predsjedanja Vijećem EU, Ansambl Śląsk započinje svoju europsku turneju upravo 30. ožujka 2025. u Hrvatskoj, što me izuzetno raduje.
Kako ocjenjujete suradnju između Poljske i Hrvatske?
Mogu potpuno iskreno reći da su naši bilateralni odnosi vrlo dobri. Mnogo smo već postigli te imamo dobru osnovu i potencijal za daljnju suradnju na različitim područjima.
Poljska i Hrvatska dvije su prijateljske zemlje. Saveznici smo u NATO-u i partneri u Europskoj uniji. Imamo sličnu povijest, zbog koje znamo cijeniti svoju slobodu, nezavisnost i kulturnu baštinu. Dijelimo sličan pogled na zabrinjavajuću međunarodnu situaciju u našem susjedstvu, u Europi i u cijelom svijetu. Dobro je da u našim političkim odnosima nema nikakvih problema, a da na području gospodarske i kulturne suradnje postoje međusobni interesi. Najbolji dokaz visoke razine naših političkih odnosa su najavljeni posjeti naših čelnika. U travnju u Hrvatsku dolazi predsjednik Republike Poljske Andrzej Duda, dok će u svibnju na summitu inicijative Tri mora u Poljskoj boraviti premijer Andrej Plenković. Što se tiče gospodarstva, zahvaljujući naporima poduzetnika iz obiju naših država, rezultati su stvarno impozantni. Već u 2023. godini vrijednost trgovinskog prometa premašila je dvije milijarde eura. Za 2024. godinu nemamo još potpune podatke glede ukupne vrijednosti trgovinskog prometa, no znamo da je Poljska zauzela 6. mjesto na ljestvici najvećih izvoznika na hrvatsko tržište, iza Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske i Austrije. Važan element naše suradnje, koji nema samo gospodarsku dimenziju, već služi i boljem međusobnom razumijevanju naših naroda, jest turizam. Svake godine više od milijun poljskih građana dolazi u Hrvatsku, i to ne samo u ljetnim mjesecima. Poljska je također na 6. mjestu kao destinacija za ulaganje hrvatskog kapitala, dok se Poljska nalazi tek na 19. mjestu među inozemnim ulagačima prisutnima u Hrvatskoj. To će se, nadam se, promijeniti u narednim godinama. Glede poljsko-hrvatske kulturne suradnje, razvijena je bogata mreža kontakata između poljskih i hrvatskih kulturnih institucija, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Suradnja se odvija kroz mnogobrojne kulturne manifestacije, izložbe, koncerte, filmske festivale, kazališne predstave, književne događaje, itd.
Također, osim Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, koje svojim predanim radom promovira poljsku kulturu, moram spomenuti i još neke institucije kao što su: Poljska škola „Maria Skłodowska-Curie“ pri Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu, poljske kulturne udruge diljem Hrvatske, Predstavnik poljske nacionalne manjine Grada Zagreba, Počasni konzulat Republike Poljske u Splitu, odsjeci polonistike na hrvatskim sveučilištima koji svojim djelovanjem obogaćuju dugogodišnju poljsko-hrvatsku suradnju.
Posljednje predsjedanje Poljske Vijećem EU 2011. pamtimo po dobrom: premijer Donald Tusk donio je hrvatski pristupni ugovor u Zagreb. Sada se predsjedanje Poljske poklapa s razdobljem velikih promjena u Europi. Kako se to predsjedanje odvija?
Ovo je apsolutno posebno predsjedanje jer je, zapravo, ratno predsjedanje. S obzirom na velika očekivanja europskih državljana i vlastita dosadašnja dostignuća, kao glavni cilj istaknuli smo sigurnost. I to upravo zbog situacije oko nas, ali i u cijelom svijetu, a pri tome ne mislim samo na rat u Ukrajini već i na sukobe na Bliskom istoku, kao i na rastuće tenzije u pacifičkoj regiji.
Odmah da naglasim da smo ambiciozni, no istovremeno realistični. Predsjedanje traje samo pola godine i, prema Lisabonskom ugovoru, ovlasti predsjedavajuće zemlje prilično su ograničene. Ono što možemo učiniti je ulagati napore kako bismo došli do što je moguće više zajedničkih stavova.
Zbog navedenih okolnosti, našim predsjedanjem nastojat ćemo unaprijediti europsku sigurnost u svim oblicima i dimenzijama. To se odnosi ne samo na takozvanu "tvrdu", odnosno vojnu sigurnost, vezanu za jačanje europske obrambene sposobnosti i obranu vanjskih granica Europske unije, koje su svakako ključne, nego i na borbu protiv organiziranog kriminala i obranu od kibernetičkih napada i dezinformacija. U fokusu imamo također različite oblike "mekane sigurnosti", kao što su ekonomska, energetska, zdravstvena sigurnost te sigurnost proizvodnje i dostave hrane. To znači da Europska unija ne smije biti ovisna o energiji, sirovinama ili opskrbnim kanalima koji dolaze iz trećih zemalja, koje su naši neprijatelji ili konkurenti. Za to je potrebna obnova europskog samopouzdanja i kapaciteta za jačanje moderne i djelotvorne ekonomije, kako bi EU postala samodostatna u svemu.
Najveće potrebe su na području ove "tvrde", vojne sigurnosti odnosno kolektivne obrane. Bezbroj sam puta u različitim razgovorima ponovio da su EU i NATO, zapravo cijeli zapadni svijet, tijekom 1990-ih napravili kardinalnu grešku, uvjereni da su mir i stabilnost zagarantirani zauvijek. Zapad se počeo razoružavati, dok su se istovremeno agresivni totalitarni režimi počeli naoružavati i ekstenzivno jačati svoju vojnu silu. To nije samo Putinova Rusija već i Sjeverna Koreja, koja nam se činila kao jako daleka zemlja, a sada imamo njihove vojnike uz granicu Europske unije, i njima slične zemlje. I u jednom trenutku, osobito nakon početka sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu, s užasom smo shvatili da smo nepripremljeni.
Sada cijela zapadna zajednica mora u vrlo kratkom vremenskom roku kompenzirati to dugotrajno razdoblje zanemarivanja sigurnosti i obrane. U širem kontekstu, europsko preuzimanje veće odgovornosti za vlastitu sigurnost obuhvaća jačanje kapaciteta oružanih snaga i obrambene industrije. Ova područja bila su više od 30 godina zapostavljena i sada moramo što prije nadoknaditi izgubljeno vrijeme i upravo se to nalazi u fokusu poljskog predsjedanja Vijećem EU. Nema sumnje da europske države moraju bitno povećati svoje proračune za obranu jer je davno prošlo vrijeme kada je bilo moguće štedjeti na vlastitoj sigurnosti. Poljska ovdje može biti dobar primjer jer su naši izdaci za obranu već 2024. godine premašili 4% BDP-a, dok će 2025. iznositi gotovo 5%.
Novi zajednički program Europske unije "Readiness 2030" korak je u pravom smjeru jer će omogućiti financiranje iz europskih fondova jačanja obrambenih kapaciteta država članica. Jednako tako smatram da je to nesumnjivi uspjeh poljske Vlade, da će izdaci za obranu biti isključeni iz tzv. postupka prezaduženosti, koji će državama članicama omogućiti mnogo veću fleksibilnost u planiranju njihovih kupnji i ulaganja nego što su imali do sada.
Kako Poljaci gledaju na promjenu američke politike prema Ukrajini i Trumpovu susretljivost prema Putinu?
Ne želim komentirati politiku jedne prijateljske države prema Ukrajini, jer pravo na to ima samo ukrajinska diplomacija. Pozicija Poljske tu je sasvim jasna – bilo kakvo rješenje ili mirovni sporazum mora prihvatiti sama Ukrajina. Drugim riječima – ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Ono što smo jasno dali do znanja svojim prijateljima, partnerima i saveznicima jest da Poljska neće prihvatiti još jednu Münchensku ni Jaltansku konferenciju.
Nedavno ste na jednoj konferenciji u Zagrebu rekli da bi Rusija, u slučaju pobjede u Ukrajini i nastavka agresivne politike prema drugim europskim državama, mogla preko posrednika na Balkanu, tzv. proxyja, napasti i Hrvatsku. Možete li to još malo elaborirati?
Prvo bih htio naglasiti da nikoga nisam htio uplašiti. Sasvim sam svjestan osjetljivosti Hrvata u odnosu na sve što ugrožava miran život vaše zemlje, koja je doživjela strašno razaranje tijekom Domovinskog rata, kada ste krvlju plaćali svoju novostečenu nezavisnost.
Vidite, problem je u tome što neki ljudi misle da Hrvatska nije ugrožena jer je relativno daleko od Rusije i ukrajinskih bojišta, i da možda ne bi trebala zauzimati tako čvrsta stajališta o tome što se događa na istoku Europe. Samo sam htio reći da je Hrvatska, neovisno o tome pruža li potporu Ukrajini ili ne, šalje li svoje vojnike na istočno krilo NATO-a ili ne, svakako ugrožena od Rusije, jednako kao i svaka druga država članica Sjevernoatlantskog saveza ili Europske unije. Jer jednostavno, takva je priroda ruskog imperijalizma, da zna iskoristiti svaku slabost i neće zaustaviti svoj agresivni pohod dok ne naiđe na čvrst otpor. Baš kao što se prije 80 i više godina dogodilo s Hitlerom, kojemu je politika "appeasementa" išla u prilog. Što se pak tiče vašeg susjedstva… Pogledajte samo tko zove Rusiju u pomoć i tko sve odlazi u Moskvu i tamo kritički komentira aktivnosti Hrvatske u pogledu vanjske i sigurnosne politike. Više od toga ne mogu i ne smijem reći.
Otvori KEKS Pay
