U novi CT uređaj tvrtke General Electric i pripadajuću infrastrukturu uloženo je dva milijuna eura.
Riječ je o modernom uređaju koji, osim iznimne preciznosti i brzine, odlikuje i oko 15 puta manja doza zračenja u odnosu na uređaje starijih generacija. Instaliran je na KBC-u Zagreb te predstavlja jedan od oslonaca Nacionalnog programa probira i ranog otkrivanje raka pluća.
Taj program obuhvaća 16 bolničkih centara širom Hrvatske s ciljem kakav su imali i raniji slični programi, otkriti karcinom u najranijem stadiju te ga ukloniti i tako znatno smanjiti smrtnost od te najopasnije vrste raka.
U promociju programa predstavljenog ovog utorka uključili su se brojni mediji, tako i Večernji list, te brojne poznate osobe poput Luke Modrića, Marina Čilića, Bojana Bogdanovića, znanstvenice Vernese Smolčić, Tomislava Mužeka, Ane Sršen, a o toj bolesti progovorili su i oni kojima je dijagnosticirana poput poznatih glumaca Mustafe Nadarevića, Žarka Potočnjaka i Ankice Dobrić.
Sve to u jednu pomalo filmsku formu postavio je i uobličio redatelj Dejan Aćimović koji je i autor promocije nacionalnog programa.
U formiranje programa uključeni su i vodeći ljudi vodećih svjetskih institucija iz ovog područja poput prof. dr. med. Hans-Ulricha Kauczora sa Sveučilišta u Heidelbergu ili Claudije I. Henschke te Davida F. Yankelevitza iz bolnice Mount Sinai u New Yorku.
Pouzdane i sigurne metode
– Iznimno je bitno da vijest o programu dođe do što više ljudi. Pomoć vas iz medija u ovom nam je trenutku neprocjenjiva – govori nam akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, pokazujući nam moderni CT smješten u bolnici na Jordanovcu koja će biti stožernom ustanovom novog nacionalnog programa.
– Donedavno za rano otkrivanje raka pluća nismo imali dobru tehnologiju. Obični rendgeni imaju premalu osjetljivost za otkrivanje malih karcinoma. Zadnjih pet godina dogodio se veliki tehnološki pomak. Kod klasičnog CT-a naučili smo kako se može raditi na istim uređajima. CT ima deset puta manju dozu zračenja što otvara mogućnost da se može i ponavljati bez nekog štetnog učinka. U posljednje četiri godine stigle su i važne znanstvene potvrde ne samo da je to moguće nego da tako rano otkrivanje raka pluća smanjuje smrtnost od karcinoma za 20 do 40 posto. Lako je to pretvoriti u brojke, ako u Hrvatskoj godišnje od karcinoma pluća umre 3000 ljudi, spasiti samo deset posto je 300 života. Sada su nam stigli CT uređaji koji imaju ultraniske doze zračenja, razina je zračenja još pet ili deset puta manja. Bojazan od ponavljanja snimanja CT-om praktički je nestala – objašnjava akademik Samaržija.
Od karcinoma pluća koji se otkriju, kaže, umre 90 posto ljudi u pet godina od otkrivanja. Svega deset posto ljudi moguće je dovesti do izlječenja ili znatnog produljenja života, bilo skupim modernim lijekovima bilo operacijom.
– Potrebno je, dakle, prebaciti mentalni sklop cijelog našeg stručnog i filozofskog gledanja na čovjeka, sve to promijeniti. Program ranog otkrivanja bavi se zdravim ljudima, nitko na te programe ne dolazi jer je bolestan, tamo dolazite jer mislite da ste zdravi zato što nemate nikakve simptome. No to traži nekoliko koraka. Prije svega moramo se reorganizirati kao sustav. Potrebno je napraviti vrlo precizne algoritme, programe, kako ćemo pregledavati zdrave ljude, što ćemo kod njih tražiti. Od pojedinaca u razvijenijim profesionalnim sredinama nekako se danas i očekuje da barem jednom godišnje obave sistematski pregled. To postaje jedna dobra zdravstvena vrednota, osobito među mlađim ljudima. A i globalno svijest o vlastitom tijelu i vlastitom zdravlju te zdravom životu raste. Međutim, pri tome se obavlja klinički pregled, eventualno vađenje krvi. Ali, kada govorimo o karcinomima, koji su kuga današnjeg svijeta, oni nemaju simptome i u pravilu se ništa ne vidi, kod vađenja krvi nemamo ni jednog specifičnog pokazatelja koji bi nas upozorio na potencijalno prisustvo ili razvoj karcinoma – govori nam objašnjavajući kako je bilo potrebno osmisliti dijagnostičke metode koje moraju biti pouzdane, sigurne i dostupne, odnosno koje će služiti ranom otkrivanju tumora. I to prije svega na najrizičnijim skupinama koje su kod karcinoma pluća pušači, i to oni stariji od 50 godina, što je dob u kojoj raste rizik od pojave bilo kojeg tumora, pa tako i onog pluća.
Precizan i detaljan protokol
– Nije se moglo očekivati da će se takvi ljudi javiti sami, već ih moramo aktivno tražiti i to metodologijom koja je pouzdana, a kada ih pronađemo, treba tako organizirati sustav da se rana dijagnostika pretvori u rano liječenje i izlječenje. U međuvremenu dogodila se i znanstvena potvrda tih rizičnih skupina, uz pušače to su i ljudi izloženi azbestu, ionizirajućem zračenju, oni koji su obiteljski opterećeni karcinomom. CT pregledom mogli smo u tim skupinama pronaći one s karcinomom u prosjeku velikim do jednog centimetra. Takav karcinom u pravilu nije metastazirao, polako raste tako da imamo vremena šest, 12, ponekad i 24 mjeseca da organiziramo praćenje i terapijsku mjeru koja je najčešće kirurški zahvat. Ti su karcinomi u pravilu izlječivi, u omjeru od 80 posto. Ali mi kao cjelokupna populacija moramo naučiti da takva mogućnost postoji, da smo svi kandidati za dobivanje tumora, pa i onog plućnog, ali i da je tako nešto moguće izliječiti. Tu svijest treba pretočiti u postupke, a to znači da jednom u godinu ili dvije čovjek mora doći na snimanje CT-om – ističe akademik Samaržija navodeći da naša populacija tradicionalno plućne bolesti pa i pušenje doživljava kao stigmu, kao nešto o čemu ne volimo govoriti ni razmišljati o tome.
– Ne volimo ni izreći riječ “rak”, kao da je to kakva smrtna presuda. Zato je potrebna neka vrsta marketinga rane dijagnostike kojom će se maknuti ta stigma jer i bolest je sastavni dio našeg življenja, moramo naučiti govoriti i o bolestima koje su smrtonosne. Ovom kampanjom pokazujemo ljudima da je i tako teške bolesti moguće liječiti. Nastojimo u ljudi koji pripadaju rizičnim skupinama podići svijest, postići preispitivanje samih sebe i organizacije vlastitog života. Put do toga je jako dug što pokazuju i druge akcije koje radimo već desetljećima. U dva desetljeća govorenja o raku dojke došli smo do 40-postotnog odaziva, kod raka pluća bit ćemo sretni ako se nakon tri do četiri godine budu vidjeli prvi pravi rezultati. Partner pri tome moraju biti svi građani jer za uspjeh je potrebna njihova suradnja sa zdravstvenim sustavom. Ako građani ne pristupe programu, zdravstveni sustav ostaje nemoćnim, upozorava predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb podvlačeći kako je cijeli sustav nacionalnih programa rane dijagnostike odlično prihvaćen. To je jedan veliki projekt Ministarstva zdravstva s HZZO-om. Organizacija je izdvojena te se u njoj formira cijeli protokol provedbe programa.
– Prije godinu i pol formirano je tijelo sastavljeno od stručnjaka različitih profila, pulmologa, kirurga, radiologa, liječnika obiteljske medicine koji imaju pristup svim hrvatskim građanima, pa onda ljudi iz javnog zdravstva, Ministarstva, HZZO-a jer netko mora i financirati. To je tijelo napisalo protokol na koji će se način raditi, koju tehnologiju koristiti, na koliko mjesta... i na taj smo način došli do 16 bolničkih centara koje program obuhvaća. Riječ je o 11 većih gradova po cijeloj Hrvatskoj sa 16 centara koji raspolažu CT uređajima visoke kvalitete. Kako gotovo uopće nemamo iskustva s karcinomima u tako ranom stadiju, jer se praktički oduvijek bavimo metastatskim karcinomima, taj je protokol i jako precizan. Redovito će se raditi i izvještavanje. Edukaciju će pružati upravo ova ustanova, KBC Zagreb, koja je prepoznata kao referentna ustanova u pulmologiji. Protokol smo napravili u suradnji s kolegama iz bolnice Mount Sinai koja je jedna od vodećih u svijetu. Njihov smo protokol uzeli kao osnovu, prilagodili ga našem sustavu, oni su ga pregledali, recenzirali i revidirali, složili se s nama pa sada imamo prihvaćeni modificirani američko-hrvatski protokol. Otišli smo i korak dalje pa smo protokol prezentirali vodećem autoritetu, šefu radiologije u Heidelbergu koji je potvrdio taj protokol – kaže dr. Samaržija koji ističe kako je program poput ovoga zapravo jeftin u odnosu na rezultate koji se postižu.
– U samu opremu nismo trebali ulagati, u Hrvatskoj postoji dovoljan broj CT-a u zdravstvenom sustavu. Kod nekih je trebalo uložiti u program koji omogućuje da se radi s niskim dozama zračenja. Prvo znatnije ulaganje koje planiramo za sljedeću godinu uvođenje je umjetne inteligencije u cijeli program. Umjetna inteligencija naprosto je preciznija i ne radi pogreške poput čovjeka koji joj je ovdje tek nadzor. Druga investicija su informatičke platforme. Razmišljali smo o tome kako će program postati dostupan ljudima. Odlučili smo napraviti jedan računalni program koji će povezati liječnike obiteljske medicine sa svih 16 radiologija na kojima se radi samo pretraga te će oni izravno, bez dodatnih papira ili poziva, naručivati svoje pacijente na CT – završava akademik Samaržija.
Reklama velika dok to važi samo za jedne -neka nam kuljuđić objasni gdje da se jave Međimurci za pregled - kod nas preventive nema.