Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Potpredsjednik EK: Referendum vam ne treba, na euro ste pristali ulaskom u EU

Zaista se može očekivati da će ulazak u ERM II doprinijeti većem povjerenju investitora, snižavanju kamatnih stopa i povećanju privlačnosti dviju država, kaže Dombrovskis
15. srpnja 2020. u 06:30 181 komentara 9621 prikaza
News conference on the Youth Employment Support package and the European Skills Agenda at the EU Commission headquarters in Brussels
Foto: FRANCOIS LENOIR/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Poseban referendum o priključenju eurozoni nije vam potreban jer je o tom pitanju odlučeno na referendumu o ulasku u EU, pri kojem je u pristupnom ugovoru bila jasna i obveza uvođenja eura kad se za to ispune uvjeti, poručuje izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, inače bivši premijer Latvije koju je svoju zemlju uveo u eurozonu.

'NE GOVORE O NEDOSTACIMA' Škoro protiv brzog uvođenja eura: Pada mi na pamet film 'Tko je ovdje lud?'

– Nijedna od novih država članica EU, od Slovenije do Litve, nije imala referendum o ulasku u eurozonu jer je to pitanje uvođenja eura bilo dio ugovora o pristupanju Europskoj uniji, o čemu su sve države imale referendum – rekao je Dombrovskis, odgovarajući na pitanje Večernjeg lista u videointervjuu organiziranom za nekolicinu novinara iz Bugarske i Hrvatske, u povodu ulaska dviju zemalja u Europski tečajni mehanizam (ERM II), predvorje eurozone. Danska i Švedska jesu, doduše, imale referendume o ulasku u eurozonu, na kojima se većina građana izjasnila protiv, pa te dvije zemlje ne idu prema uvođenju eura, no Danska je drukčija utoliko što ima posebno ispregovarane iznimke (tzv. opt-in) i nema obvezu uvođenja eura zapisanu u svome pristupnom ugovoru.

Izazov za Hrvatsku

Dombrovskis kaže da je “teoretski izvedivo” da Hrvatska pokuša doseći ciljani datum 1. siječnja 2023. kao dan formalnog prelaska s kune na euro, no dodaje kako je procedura takva da se možda tako ambiciozan cilj neće uspjeti doseći, nego će realniji biti ulazak 1. siječnja 2024.

– U ERM-u II države trebaju provesti najmanje dvije godine, nakon čega se radi procjena makroekonomskih pokazatelja o ispunjenju kriterija iz Maastrichta. A potom, ako su svi kriteriji ispunjeni, treba donijeti samu odluku o ulasku u eurozonu, za što su potrebna dva kruga izjašnjavanja u Vijeću (na razini ministara, op. a.) i odluka u Europskom vijeću (na razini šefova država i vlada, op. a.). Pola godine možda je previše stisnut rok za te odluke. A praksa je da početak korištenja eura bude 1. siječnja, ne negdje sredinom godine, što bi nas vodilo do 1. siječnja 2024. – kaže Dombrovskis.

BELGIUM-BRUSSELS-EU-ROTATING PRESIDENCY-RECOVERY PACKAGE-PRIORITY Tomislav Krasnec Pogled iz Bruxellesa: Zašto Belgija, Švedska, Danska, Nizozemska, Finska i Njemačka ne vjeruju našoj susjedi

No o svemu tome tek će se razgovarati u budućnosti. Zasad je najveći izazov za Hrvatsku i Bugarsku da uspiju tijekom dvije godine u ERM-u II ispuniti kriterije koji se tiču kontroliranja proračunskog manjka i javnog duga. Nitko ranije nije bio pred takvim izazovom jer Hrvatska i Bugarska to moraju činiti u doba pandemije i duboke recesije, koja je započela zbog koronavirusa.

– Trenutačno samo jedna od 27 država članica ne krši kriterij koji se tiče proračunskog manjka. Ta jedna je Bugarska, svih ostalih 26 ne ispunjava trenutačno taj kriterij, zbog objektivnih okolnosti koronakrize. Za Hrvatsku i Bugarsku bit će važno pokazati koliko brzo mogu početi rješavati to povećanje deficita i koliko brzo ga mogu vratiti na razinu ispod 3 posto BDP-a – kaže izvršni potpredsjednik Europske komisije. Već sam ulazak u ERM II kao svojevrsnu čekaonicu eurozone ima pozitivne učinke na države, naglašava Dombrovskis jer signalizira tržištu i investitorima da se radi o državama s odgovornom fiskalnom i makroekonomskom politikom, koje žele održati financijsku stabilnost.

– Zaista se može očekivati da će ulazak u ERM II doprinijeti većem povjerenju investitora, snižavanju kamatnih stopa i povećanju privlačnosti dviju država – kaže Valdis Dombrovskis.

Zdravko Marić Zajednička valuta Marić: Građani neće imati trošak u zamjeni kunskih kredita onima u eurima

Što će se dogoditi s plaćama?

Za komentar hrvatskog ulaska u čekaonicu eurozone pitali smo jučer i predstavnike najvažnijih stranaka u novom sazivu Sabora.

– Ulazak u eurozonu, u svakom slučaju, donosi prednosti, ali to sa sobom donosi i neke rizike. I zato bi Hrvatska trebala iskoristiti ovu priliku da provede čitav niz nužnih reformi i poteza koji će zemlju pripremiti za članstvo i boravak u eurozoni. Tek provođenjem takvih reformi i podizanjem gospodarstva na višu razinu konkurentnosti minimiziramo rizike koje sa sobom donosi euro. Što mi želimo od eura i od našeg gospodarstva? Jer, kriteriji iz Maastrichta su ono što Europa želi od nas da bi zaštitila svoje interese – naglasio je predsjednik SDP-ova savjeta za gospodarstvo Josip Tica.

Nikola Grmoja iz Mosta i Miroslav Škoro zagovaraju referendum o euru.

– Inzistirat ćemo na raspisivanju tog referenduma. A drago mi je da nas sad podupiru i druge političke stranke i da taj svojevrsni “savez za kunu” sve više jača – kaže Nikola Grmoja iz Mosta.

Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro jučer je na tu temu poručio kako iz nepoznatog razloga srljamo u uvođenje eura pri čemu bi se, kao posljedica toga, dogodilo da bismo izgubili monetarni suverenitet Hrvatske.

Zagreb: Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Što nas očekuje od 2023.? Nakon uvođenja eura roba neće puno poskupjeti, ali cijene usluga će biti više

– Poučeni rješenjima u svijetu i Švedskoj, koja se kod nas stalno izdvaja kao primjer, smatramo da bi prije odluke trebalo ipak pitati građane – kaže Škoro. Njegova sestra, članica gospodarskog tima Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović smatra kako građane zanima što će se dogoditi s njihovim plaćama i mirovinama.

– Govori se o prosječnom povećanju cijena nakon konverzije od 0,25%, ali svi znamo da je prosjek jedno, a stvarnost nešto drugo i da će sigurno pasti životni standard naših građana – kaže Vučemilović.

Možemo!: Najprije ozbiljna rasprava i edukacija javnosti

Djelovanje unutar otvorenog tržišta EU sužava manevarski prostor za poboljšanje konkurentnosti jer na ključne poluge ekonomske politike, kontrolu državnog deficita i duga presudno utječu maastriški kriteriji. Uvođenjem eura oduzimamo si još jednu polugu, kontrolu kamatnih stopa i tečaja. Odnosno, ulaskom u eurozonu glavni mehanizam za postizanje konkurentnosti ostaje interna devalvacija koja se postiže smanjenjem troškova rada. To znači daljnje slabljenje pozicije radnika u društvu u kojem se odsustvo razvojne politike već 30 godina prelama upravo na pogoršanju uvjeta rada i niskim plaćama. Bitno je, dakle, naglasiti da interna devalvacija ne donosi automatsko poboljšanje međunarodne konkurentnosti, a može proizvesti pad BDP-a i životnog standarda. Zato period koji ćemo provesti u ERM II trebamo iskoristiti da o pitanju ulaska u eurozonu provedemo ozbiljnu raspravu koja će educirati i informirati javnost o prednostima i manama pristupanja – rekla je Danijela Dolenec iz platforme Možemo! (Božena Matijević)

sprovod za 30 ljudi
Svijet se danas oprašta od princa Philipa: Kraljica naredila da se braća Harry i William razdvoje
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • nik83:

    Aha, a kako onda nisu bili pristali Poljaci, Česi, Englezi itd., a puno su duže u EU (bili) od nas?

  • vvvggg:

    Ako se Danska izuzela od uvođenja eura zašto to ne bi mogla i Hrvatska!?

  • Avatar Orgasmatron
    Orgasmatron:

    "Referendum vam ne treba, na euro ste pristali ulaskom u EU" hahhahah tipični EU nacist