Uz ulazak Hrvatske u “predčekaonicu” za euro vežu se dvije bitne informacije. Prva je da najnepovoljniji tečaj za koji će se kuna mijenjati za euro neće biti ispod utvrđenog pariteta od 7.5345 kuna za euro, tako da odmah mogu pasti u vodu sve brige oko toga u kojoj valuti štedjeti i hoće li građani biti oštećeni u toj transakciji.
Još nijedna zemlja koja je preuzimala euro nije mijenjala svoju valutu ispod zadanog pariteta, a zbog snažnoga gospodarskog rasta Slovačkoj je pošlo za rukom da svojim građanima osigura 30-ak posto povoljniji tečaj.
Niži valutni rizik
Dakle, kada Hrvatska bude uvodila euro, za stotinu eura neće se uzimati ni 754 ili 765 kuna već najviše 753,45 kuna! Stručnjaci kažu da bi nam se za promjenu tečaja na štetu kune trebao dogoditi dramatičan odljev deviza. Ako bi ekonomija krenula na bolje, postoji šansa da se zamjena provede po povoljnijem omjeru, primjerice da se za sto eura izdvaja 710 ili 720 kuna. Druga povoljna vijest istodobni je ulazak u bankovnu uniju, koja je dosad bila rezervirana isključivo za članice eurozone.
Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, kaže da su Bugarska i Hrvatska prve kandidatkinje za euro koje su istodobno ušle u ERM 2 i bankovnu uniju jer ta mogućnost prije nije postojala. Zajednički nadzor banaka preko bankovne unije počeo je od 2016. Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je zeleno svjetlo zaeurozonu najbolje što se Hrvatskoj sad moglo dogoditi.
– Dobili smo dodatni kredibilitet time što smo svim sektorima smanjili valutni rizik, a ujedno se štitimo od potencijalnih gubitaka u slučaju bilo kojeg oblika financijske, valutne, bankovne ili dužničke krize. Ne znamo kako će kriza s koronom utjecati na pojedine banke, a ulaskom u bankovnu uniju uključeni smo u zajednički sanacijski mehanizam ako bi se neka sistemska banka našla u problemima – kaže Ivanov. Dok smo u ERM-u, tečaj bi, prema pravilima, mogao fluktuirati gore-dolje do 15 posto, no Ivanov ne očekuje da će taj raspon ići iznad i ispod jedan posto.
– Dobili smo najslabiji tečaj kune uz koji možemo uvesti euro, a ako bismo imali snažniji priljev eura, kuna može i jačati – kaže Ivanov. Stručnjacima je u postojećoj situaciji važnija obrnuta mogućnost, da u slučaju pogoršanja i eventualnog odljeva deviza Hrvatska može računati na pomoć Europske središnje banke.
– Nama je sada financijska stabilnost znatno bolja i imamo veću sigurnost nego što smo je imali prije ulaska u ERM 2 mehanizam – ističe Ivanov. Očekuje se približavanje, ako ne i izjednačavanje kamata kunskih i eurskih kredita i štednje, a Ivanov ne vidi nikakav razlog da, uz utvrđeni tečaj, građani počnu kupovati eure jer u tome ne vidi neku mogućnost zarade ili zaštite.
Ujednačavanje cijena s EU
Hoće li Hrvatska uvesti euro 2023., što je najraniji mogući datum, ili kasnije još je rano za procjenu. Prisutan je strah od zaokruživanja cijena. Lako je moguće da će trgovci nešto što stoji 13 ili 14 kuna zaokružiti na dva eura. Vlada namjerava uvesti obvezu paralelnog iskazivanja cijena u kunama i eurima pola godine ili godinu dana ranije, kako bi se izbjegla promjena cijena na štetu kupaca. Ivanov očekuje veće promjene u cijenama usluga nego roba, a osim zamjene valute na cijene će utjecati i ujednačavanje naših cijena s EU. Hrana je već i sad gotovo nadomak prosječnih vrijednosti, no pojedine usluge su niže, jednako kao i plaće.
– Hrvatska može u idućem razdoblju povisiti plaće jedino ako poveća profitabilnost i usmjeri se u sektore s većim primanjima. Plaće u turizmu, trgovini ili tekstilnoj industriji nisu nigdje visoke – veli Ivanov koja se nada da će idućih godina rast BDP-a Hrvatska temeljiti na ulaganju u energetiku, zelenu industriju i tehnologije koje potiče EU.
Lagani put u potpunu propast. Kad ostanemo i bez valute biti će to potpuni kraj bez zadnjeg mehanizma uz pomoć kojeg bi se mogli izvući. Ali, kakav narod takva vlast i država.