Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je rat protiv Irana, među ostalim, s ciljem zaustavljanja financiranja i djelovanja iranskih savezničkih skupina na Bliskom istoku. Upravo su te skupine, prema Trumpovim tvrdnjama, odgovorne za ranjavanje i pogibiju brojnih američkih vojnika. No kada je riječ o mogućoj pomoći Rusije Iranu u napadima na američke ciljeve, Trump zauzima znatno blaži stav.
Američki ministar obrane Pete Hegseth prošlog je tjedna pred senatskim odborom rekao da Rusija i Kina na određene načine omogućuju dio aktivnosti koje Iran provodi. No samo dva dana kasnije državni tajnik Marco Rubio nije odgovorio na pitanje o toj temi tijekom sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Trump je potom javno ublažio Hegsethove tvrdnje. Rekao je da, prema njegovu mišljenju, Rusija i Kina ne sudjeluju u ratu jer su ga njihovi čelnici uvjerili da Teheranu ne prodaju oružje. "Mislim da im vjerujem", rekao je Trump, dodajući da bi Rusija možda mogla poduzimati određene poteze, ali da to zasad nije bilo značajno.
Prema analizi CNN-a, pitanje ruske pomoći Iranu nije novo. CNN je još početkom ožujka izvijestio, pozivajući se na više izvora upoznatih s američkim obavještajnim podacima, da je Rusija Iranu navodno dostavljala informacije o američkim vojnim ciljevima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u međuvremenu je tvrdio da je Moskva Teheranu dostavljala i satelitske snimke američkih baza. Trump je i na to reagirao umanjujući mogući značaj takve pomoći. Kazao je da bi takve informacije bile "bez utjecaja", ali je dodao da će provjeriti jesu li tvrdnje točne i o tome razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Također američki i europski dužnosnici u međuvremenu su iznosili i tvrdnje da je Moskva Iranu dostavljala dronove i njihove dijelove. Kremlj je te optužbe odbacio.
CNN u analizi povlači paralelu s Trumpovim prvim predsjedničkim mandatom, kada su se također pojavile obavještajne informacije o mogućoj ruskoj pomoći usmjerenoj protiv američkih vojnika. Radilo se o tvrdnjama da je Rusija u Afganistanu nudila novac militantima za napade na američke vojnike. Trump je tada negirao da je o tome bio usmeno informiran, iako su mediji izvještavali da se informacija nalazila u njegovom dnevnom obavještajnom brifingu početkom 2020. godine. Trump je tada cijelu priču nazivao mogućom "prevarom" i "lažnim vijestima", a kasnije je priznao da o toj temi nije razgovarao s Putinom. Američke obavještajne službe pritom nisu tvrdile da su navodi nedvojbeno potvrđeni. Bidenova administracija kasnije je navela da je CIA imala nisku do umjerenu razinu sigurnosti u procjenu da je takva ruska operacija postojala.
Prema CNN-ovoj analizi, problem nije samo u tome pomaže li Rusija Iranu ili ne. Puno važnije pitanje je kakvu poruku Trump šalje Moskvi svojim javnim reakcijama. Ako Rusija doista Iranu dostavlja informacije koje mogu pomoći u napadima na američke vojnike, Trumpovo umanjivanje važnosti takvih postupaka moglo bi sugerirati da Washington takvu pomoć ne smatra crvenom linijom.
CNN pritom podsjeća da je Trump i ranije znao povlačiti usporedbe između poteza Rusije i postupaka SAD-a. Takav pristup, zaključuje se u analizi, može dovesti do svojevrsnog izjednačavanja postupaka Washingtona i Moskve, ali i ostaviti otvoreno pitanje koliko je američkoj administraciji zapravo važna ruska pomoć Iranu ako su zbog nje ugroženi životi američkih vojnika.
Otvori KEKS Pay
Na ispraćaj Lindseyja Grahama stigli su Benjamin Netanyahu i Volodimir Zelenski, a obojicu je odvojeno primio Donald Trump. Teško je zamisliti precizniju završnu sliku Grahamove karijere – čovjek koji je desetljećima zagovarao snažniju američku vojnu prisutnost i agresije, čvrsto podupirao Izrael i Ukrajinu te Trumpa nagovarao da ne uzmiče pred novim sukobima, sad i nakon smrti okuplja lidere dvaju ratova oko predsjednika države bez koje se nijedan od njih ne može voditi u sadašnjem obliku. To nije savez potpisan ugovorom, iako je novi NATO, nema zajedničkog zapovjedništva ni službenog naziva. Ipak, pred nama se oblikuje ratna trilaterala: Washington kao središte moći te Ukrajina i Izrael kao dva ratna krila. Njezini članovi ne moraju imati iste ciljeve niti se međusobno voljeti. Dovoljno je da ovise o istom arsenalu, novcu, obavještajnim kanalima i istoj političkoj odluci u Bijeloj kući. Uskoro će i EUropa biti svjesna novog saveza. Kad Zelenski podigne glas na Bruxelles, iza njega će stajati Izrael i Amerika. I EUropa će uskoro moliti Zelenskog da mu suvereno počeše jaja.