Dok se Francuska i Španjolska i dalje bore s golemim požarima koji su progutali desetke tisuća hektara šume, evakuirali stanovništvo i pretvorili dijelove krajolika u zgarišta, stručnjaci upozoravaju da takvi prizori više nisu iznimka nego novo europsko pravilo. Sve češći toplinski valovi, dugotrajne suše i snažan vjetar stvaraju uvjete u kojima se vatra širi zastrašujućom brzinom, a njezino obuzdavanje postaje sve teže. Glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Slavko Tucaković ističe kako je presudna kombinacija više nepovoljnih čimbenika. Dugotrajne vrućine potpuno isušuju vegetaciju, biljni pokrov gubi vlagu i postaje idealno gorivo, a kada se tome pridruži jak vjetar, požar prelazi u novu, znatno opasniju fazu. – Upravo se to dogodilo u Francuskoj i Španjolskoj, gdje su se na pojedinim područjima spojila dva ili više požara i stvorila golema vatrena fronta – kaže Tucaković.
Plamen traži gorivo
Takav scenarij, upozorava, nije nimalo nezamisliv ni u Hrvatskoj. Dovoljno je dulje razdoblje bez kiše, suša i požar na teško dostupnom području. Posebno su rizične zarasle površine i nepristupačni tereni na kojima vatrogasci ne mogu brzo reagirati. Ove godine već smo svjedočili požarima koje su izazvali udari groma bez kiše, upravo na takvim lokacijama. Zato, kaže, prevencija mora početi mnogo prije požarne sezone. Potrebno je uređivati i raskrčivati pristupne putove, održavati zapuštene površine i omogućiti da vatrogasci što prije stignu do požarišta. – Ako vatra izbije na nepristupačnom području, sva raspoloživa tehnika i ljudstvo teško mogu spriječiti katastrofu. Dok ima gorivog materijala, požar se širi i postaje gotovo nezaustavljiv – ističe Tucaković. No klimatske promjene nisu jedini razlog zbog kojeg Europa posljednjih godina svjedoči sve razornijim požarima. Stručnjaci upozoravaju na još jedan, često zanemaren uzrok – depopulaciju ruralnih područja. Odlaskom stanovništva sa sela nestaju poljoprivrednici i stočari koji su desetljećima obrađivali zemlju, održavali pašnjake i uklanjali raslinje. Priroda polako preuzima napuštene površine, šume se šire, a količina suhe biomase naglo raste.
U pojedinim dijelovima Španjolske stručnjaci procjenjuju da se na hektaru može nakupiti i više od 30 tona zapaljivog materijala. Kada se prijeđe ta granica, požari postaju toliko intenzivni da ih je često moguće gasiti jedino iz zraka. Umjesto mozaika oranica, pašnjaka i šuma koji je nekada usporavao širenje vatre, danas se na velikim područjima prostiru neprekinute površine guste vegetacije koje plamenu omogućuju gotovo nesmetano napredovanje. Posljedice takvih požara ne mjere se samo izgorjelim hektarima. Uništavaju se staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta, nestaju poljoprivredne površine, oštećuje se infrastruktura, a dim i sitne čestice danima narušavaju kvalitetu zraka na područjima udaljenima stotinama kilometara od samog požarišta. Vatrogasci upozoravaju da će upravo zato prevencija imati sve važniju ulogu u godinama koje dolaze. Uz održavanje šuma i pristupnih putova, nužno je podizati svijest građana jer velik broj požara i dalje nastaje ljudskim nemarom. Dovoljan je odbačeni opušak, iskra s radnog stroja ili neugašeni plamen na otvorenom da u uvjetima ekstremne suše izazove katastrofu.
Kada se spoje visoke temperature, jak vjetar i zapušten teren, požar se iz lokalnog incidenta pretvara u katastrofu regionalnih razmjera. Takve promjene krajolika događaju se diljem južne Europe, pa i u Hrvatskoj. Napuštena sela, zapuštene poljoprivredne površine i obrasli putovi stvaraju dodatni rizik upravo u razdobljima ekstremnih vrućina. Klimatske promjene tako djeluju zajedno s demografskim promjenama, stvarajući opasnu kombinaciju koja svake godine povećava mogućnost nastanka megapožara. A upravo se novi val ekstremne vrućine približava i Hrvatskoj. Prema riječima načelnice Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Dunje Plačko-Vršnak, nad našim će se područjem učvrstiti snažna anticiklona koja će frontalne poremećaje zadržavati sjevernije od Hrvatske. Posljedica će biti dugotrajno stabilno vrijeme s temperaturama znatno višima od prosjeka. – Toplinski val počinje u srijedu, najprije na Jadranu, a već od četvrtka opasnost od vrućine širit će se i na unutrašnjost. Od petka se gotovo u cijeloj zemlji očekuje velika opasnost za zdravlje, a tijekom vikenda vrlo je izgledno i crveno upozorenje zbog ekstremnih temperatura – kaže Plačko-Vršnak.
Žega bez predaha
U većini krajeva dnevne vrijednosti kretat će se između 33 i 37 Celzijevih stupnjeva, pri čemu će najtoplije biti u unutrašnjosti Dalmacije te u središnjim i istočnim dijelovima Hrvatske. Najneugodnija je vijest da se kraj vrućina zasad ne nazire. Prognostički modeli pokazuju da će iznadprosječno visoke temperature potrajati najmanje do kraja srpnja, vrlo vjerojatno i tijekom početka kolovoza. – Hrvatska je i ranijih godina imala snažne toplinske valove, no upozorava da će i ovaj trajati najmanje tjedan dana, a moguće i dulje – podsjeća Plačko-Vršnak. Dok Europa iz dana u dan broji nove hektare spaljene zemlje, postaje sve jasnije da borba protiv velikih požara više ne počinje tek kada se pojavi prvi dim. Ona počinje održavanjem krajolika, prilagodbom klimatskim promjenama, jačanjem preventivnih mjera i odgovornim odnosom prema prostoru. U suprotnom, svaki novi toplinski val mogao bi postati uvod u još jednu vatrenu katastrofu.
Otvori KEKS Pay
