Nakon što se iz prvog dijela Teslinih autobiografskih zapisa moglo razabrati da je on bio i pionir robotike, o čemu će biti još riječi u kasnijim nastavcima, iz drugoga dijela vidi se da je Tesla kombinirao introspekciju i usmjerenost na sebe s podacima koje je opažao i prikupljao u vanjskom svijetu da bi također postao i pionir epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti.
Zanimao ga je utjecaj raširenih životnih navika na ljudsko zdravlje kako bi i za sebe odabrao one poželjne navike. Tesla je bio pušač, ali je u duhanu vidio prije svega "opasnost za intenzitet razmišljanja i koncentraciju". Iz današnje javnozdravstvene perspektive znamo da je svaki nepoželjan učinak duhana na razmišljanje ili koncentraciju sasvim zanemariv u usporedbi sa snažnim povećanjem rizika od zloćudnih tumora u brojnim organima, a posebno onima dišnog sustava. No na takve moguće učinke duhana u 1919. godini još se nije ni sumnjalo. Prvi dokazi o štetnosti duhana za zdravlje i povezanosti s rakom pluća pojavili su se tek u 1920-im godinama.
UTJECAJ NAVIKA NA ZDRAVLJE
Piše Igor Rudan: Kako je Tesla postao postao pionir epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti
Tesla je bio pomalo frustriran inercijom većine ljudi i odbijanjem promjena navika radi poboljšanja zdravlja
Komentara 3
PO
Igor Rudar. Tko njemu jos vjeruje?!
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ajde Ruda objasni ti meni zakaj imam neuromuskiarnih problema od kad sam se cijepil onim smećem koje ste reklamirali, a onda kenjaj o nečem novom