Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Otpad iz nuklearke u Krškom Hrvatska će prije skladištenja izvoziti van na obradu

U programu se navodi da stanje skladišta krutog radioaktivnog otpada na lokaciji nuklearke zahtijeva njegovo što skorije pražnjenje
19. studenoga 2019. u 21:19 7 komentara 1331 prikaza
NE Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Ministarstvo energetike u jednomjesečnu je javnu raspravu pustilo Treću reviziju programa razgradnje nuklearne elektrane Krško, koja ukupne nominalne troškove dekomisije procjenjuje na 417,6 milijuna, odnosno na 474 milijuna eura s PDV-om. Dokument donosi i prvu analizu podjele i preuzimanja radioaktivnog otpada nakon razgradnje nuklearke koja, kako se navodi, potvrđuje da su preuzimanje i podjela radioaktivnog otpada tehnički izvedivi te da nisu ekonomski pretjerano zahtjevni. Navodi se i da su kapaciteti suhog skladišta za istrošeno gorivo na lokaciji nuklearke, čija je gradnja predviđena ugovorom o produljenju vijeka elektrane, dostatni za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva i visokoradioaktivnog materijala do završnog pražnjenja jezgre 2043. godine.

Kamo s otpadom iz Krškog Prijeti li Dvoru nastanak ‘hrvatske Fukushime’?

Upozorava se, međutim, da stanje skladišta krutog radioaktivnog otpada na lokaciji nuklearke zahtijeva njegovo što skorije pražnjenje, “što bi moglo ugroziti strategiju optimalnog pražnjenja i bilo koju planiranu podjelu u preuzimanje otpada”. Zbog toga se zaključuje da je nužna gradnja skladišta za manipulaciju i privremeno skladište za sve potrebne postupke u budućnosti.

Što se tiče nisko radioaktivnog i srednje radioaktivnog otpada, Hrvatska i Slovenija planiraju ga kondicionirati (pripremiti za skladištenje) u različitim kontejnerima. Ulaganje kojim bi se uspostavio potreban kapacitet za obradu i kondicioniranje na lokaciji NE Krško prije završetka rada elektrane nije dogovoreno, a u trećoj reviziji programa pretpostavlja se da će kapacitet za kondicioniranje (ali ne i za obradu) za dekomisijski otpad na lokaciji nuklearke biti dostupan nakon 2043. godine. Hrvatska zbog toga zasad smatra da je “odgovarajuće postrojenje u trećoj zemlji jedina mogućnost za obradu i kondicioniranje operativnog NSRAO-a čije se preuzimanje prema međudržavnom ugovoru predviđa od 2023.”, što znači da ćemo otpad koji će se skladištiti u Hrvatskoj prethodno obrađivati u trećoj zemlji. Slovenija, pak, taj otpad namjerava kondicionirati na lokaciji nuklearke.

Čerkezovac Neizvjestan ishod Dvor i Petrinja protiv nuklearnog otpada: 'Nikakva kampanja neće promijeniti naš stav'

Na samom kraju dokumenta priznaje se i kako, s obzirom na stanje razvoja skladišta i odlagališta i u Sloveniji i u Hrvatskoj, postoji bojazan da su rokovi koje su si dvije zemlje ugovorom zadale kao početak nacionalnih programa zbrinjavanja otpada (između 2023. i 2025.) izazov i vrlo teško ostvarivi. Predloženu treću reviziju programa razgradnje NE Krško moraju potvrditi nacionalni parlamenti, a prema najavama, to bi se trebalo dogoditi najkasnije do kraja siječnja, za kada je planirana nova sjednica međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz nuklearku.

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Guravac_Goran:

    Ovo smrdi na superbiznis , tko ce provjeravat koliko otpada iz trecih zemalja se dovozi ,recimo odvezu jedan kontejner na obradu u Njemacku a dovezu 100 iz Njemacke i uzmu masnu lovu za najopasniji biznis , zbrinjavanje opasnih otpada

  • rimac444:

    Bilo gdje u Hrvatskoj skladištiti nuklearni otpad manje je opasno od Krškog, koji je tako blizu Zagrebu i uz to još uzvodno, gdje god da nešto procuri doći će u Zagreb

  • tiha_voda:

    Pa kaj se može izvoziti "unutra"?