Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

OTP za dva spora mora vratiti više od 300 tisuća kuna za konvertirani kredit u CHF-u

Presudili su suci Marin Grbić, Katia Hrabrov i Sanja Dujmović, a o presudi je izvijestila Udruga Franak
11. listopada 2021. u 12:16 0 komentara 4219 prikaza
Zagreb: Udruga Franak održala konferenciju za medije na Zrinjevcu
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Županijski sud u Zadru potvrdio je pravomoćnost presude Općinskog suda u Sisku prema kojoj OTP banka mora vratiti preplaćenih 75.000 kuna anuiteta i još 3000 kuna razlike konvertirane glavnice i preostale glavnice u skladu s kolektivnom presudom, što se sa zateznim kamatama penje na oko 160.000 kuna. Parnica se vodila za konvertirani kredit u iznosu od 250.000 kuna (55.000 CHF).

Presudili su suci Marin Grbić, Katia Hrabrov i Sanja Dujmović, a o presudi je izvijestila Udruga Franak. Isti je pravorijek donio i Županijski sud u Velikoj Gorici, koji je potvrdio pravomoćnost presude Općinskog suda u Bjelovaru (Stalna služba Križevci), kojom je tužiteljici za konvertirani CHF kredit dosudio 74.000 kuna preplaćenih anuiteta, što je sa zateznim kamatama oko 150.000 kuna za kredit OTP banke od 240.000 kuna (52.000 CHF).

Sudac Županijskog suda u Zadru Marin Grbić presudio je, usto, i da se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kojim se odbija tužba za konvertirani kredit Zagrebačke banke. Postupak se mora ponoviti na prvom stupnju; obrazloženo je kako je sutkinja Blaženka Butigan Matić s OGS-a Zagreb presudila suprotno pravu EU, ali i suprotno hrvatskome pravu, kada je odbila tužbu iz konvertiranog kredita, uz tumačenje da je tužitelj obeštećen na temelju ništetnih ugovornih odredaba iz temeljnog ugovora.

Uz presude su dana sljedeća obrazloženja:

1. Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Županijskog suda u Zadru od 10. rujna 2021., Su-7/7021-14, potrošač ima pravo na restituciju nakon provedene konverzije.

2. Prihvatom konverzije potrošači nisu izgubili pravni interes za utvrđivanje ništetnosti ugovora odnosno djelomične ništetnosti ugovora, kao niti za utvrđivanje zahtjeva za isplatu na temelju ništetnosti.

3. Potpisivanjem Dodatka ugovora krediti su svedeni na slične kredite s valutnom klauzulom euro, ali pritom nisu izvršene restitucije na temelju ništetnih odredaba o valuti CHF i ništetnoj kamati iz temeljnih CHF ugovora koji su na snazi i nakon konverzije u dijelovima koji nisu izmijenjeni.

4. Ništetni ugovori ne postaju valjani naknadnom konvalidacijom ništetnih odredaba.

5. Odluke su utemeljene na shvaćanjima Suda EU iz presude C-118/17, kojom je nedvojbeno utvrđeno da potrošač koji je konvertirao kredit na temelju zakonskih odredaba i dalje ima pravo potraživati ono što je banka nepripadno stekla, ako mu to konverzijom nije vraćeno te na presudi Suda EU C-19/20 kojom je nedvojbeno utvrđeno da potrošač ne bi imao pravo na restituciju samo ukoliko bi dao informirani pristanak na to da se konverzijom odriče obeštećenja, a to se u hrvatskim konverzijama nikada nije dogodilo, niti je bilo zakonom dopušteno tražiti od potrošača bilo kakva odricanja.

6. Rješenjem iz oglednog postupka Vrhovni sud je utvrdio da i dalje potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravni interes utvrđivati ništetnost iz temeljnog ugovora kako bi utvrdili kondemnatorne zahtjeve za isplatu na temelju te ništetnosti.

7. Zastare potraživanja nema, i to na temelju pravnog shvaćanja Vrhovnog suda od 30. siječnja 2020. te zastara potraživanja počinje teći pravomoćnošću svake pojedine privatne presude kojom je utvrđena ništetnost i iznosi za restituciju.

– Unatoč svim pozitivnim vijestima, napominjemo da pravno shvaćanje o pravu na obeštećenje kakvo je donio Građanski odjel Županijskog suda u Zadru još uvijek ne postoji i na Vrhovnom sudu RH. Vrhovni sud zasad ima pravno shvaćanje kojim je utvrđen pravni interes za tužbe s deklaracijama ništetnosti, ali nije još uvijek nedvojbeno utvrđeno i pravo potrošača na obeštećenje nakon konverzije – ističu u Udruzi Franak te dodaju da Vrhovni sud RH vrlo vjerojatno neće takvo pravno shvaćanje donijeti prije nego što se završi sudski postupak na Sudu EU po predmetu C-567/20.

Udruga Franak Nastavlja se prepucavanje UF-a i Vrhovnog suda Udruga Franak: Vrhovni sud producira pravnu nesigurnost Zagreb: Andrej Plenković se sastao s predstavnicima banaka s temom minusa na računima DOGOVOR VLADE I BANKARA Vujčić: Rješenje za prešutne minuse bit će nova formula za obračun kamata Ante Zigman Intervju: Ante Žigman Hrvati u kriptovalutama imaju milijardu kuna
Koprivnica: Čovjek prošetao gradom s hrpom dokumenata u ruci
Goran ispričao svoje iskustvo
Upozorenje Hrvatima koji su uzeli strano državljanstvo: Ako u vlasništvu imate nekretninu u Hrvatskoj, dobro pripazite
Festival tista – novi gastro brend Baranje
PROMO
Festival tista – novi gastro brend Baranje
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.