Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Osoba godine: Volonter prvi put među nominiranima za osobu godine

Nominirali smo stvarnu osobu koja simbolizira solidarnost, požrtvovnost, plemenitost, ali nema ime i prezime jer bismo isticanjem samo jedne osobe ili skupine učinili nepravdu svima ostalima koji su nesebično pomagali unesrećenima i bolesnima
18. siječnja 2021. u 10:18 27 komentara 22981 prikaza
Foto: Boris Ščitar

Pandemija koronavirusa učinila je 2020. godinu izazovnom za cijeli svijet, a katastrofalni potresi pretvorili su je nama u Hrvatskoj u najtežu godinu od Domovinskog rata. Utješno je jedino to što su nas nevolje iznova ujedinile i vratile nam solidarnost kakva nas je krasila samo u najtežim ratnim godinama. Stoga nije neobično što je jedan od kandidata za Večernjakovu osobu 2020. godine – volonter.

Nominirali smo stvarnu osobu koja simbolizira solidarnost, požrtvovnost, plemenitost, ali nema ime i prezime jer bismo isticanjem samo jedne osobe ili skupine učinili nepravdu svima ostalima koji su nesebično pomagali unesrećenima i bolesnima. I koji to još uvijek čine. Na ovaj način odajemo priznanje svim volonterima. U konkurenciji su i liječnik s „prve covid-crte“, znanstvenik, poduzetnik, dvoje političara, glumac, nastavnik, sportaš i jedna hrabra plemenita djevojka. Laureata ćemo izabrati uz vašu pomoć, dragi čitatelji, te za svoje favorite glasajte na našem webu. Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić 2011., Ante Gotovina 2012., Dubravka Glavaš 2013., Mate Rimac 2014., Kolinda Grabar-Kitarović 2015., Nenad Bakić 2016., Tvrtko Barun 2017., Zlatko Dalić 2018. i Tomislav Luetić 2019. godine.

Životni intervju: Slavko Sakoman 'Nikad nisam tražio pomoć psihijatra, ali smrt brata Zvonimira me je slomila'

1. BRANKA BAKŠIĆ MITIĆ, POLITIČARKA I HUMANITARKA

Netipična političarka koja vlastitim primjerom pokazuje da svrha politike nije elitizam i osobni interes, nego služenje zajednici. Njezino poslanje posebno je došlo do izražaja nakon katastrofalnih potresa na Banovini potkraj prosinca 2020., kad se istaknula požrtvovnošću i odlučnošću da pomogne stradalima. U glinskim selima zovu je „ženom koja dovodi svjetlo“, jer se godinama bori da struju dobiju svi Glinjani. Puna empatije, po vokaciji je humanitarka, a na dužnost glinske dogradonačelnice izabrana je kao nezavisna predstavnica srpske nacionalne manjine pobijedivši kandidata SDSS-a. Na čelu je inicijative „Ljudi za ljude“ u sklopu koje je pomogla velikom broju siromašnih ljudi.

2. GORAN BOGDAN, GLUMAC

Prvi hrvatski glumac nominiran za najboljega europskoga glumca po izboru članova Europske filmske akademije. Nominaciju za „europski Oscar“ priskrbio si je impresivno odigranom ulogom u filmu Srđana Golubovića „Otac“, a i sam film ušao je u selekcijski izbor za najbolji europski film. Bogdan, na žalost, nagradu nije dobio, ali već i nominacija dovoljno govori o koliko se velikom kulturnom iskoraku radi. Za ulogu oca već je nagrađen na nekoliko filmskih festivala.

3. TOMISLAV DEBELJAK, PODUZETNIK

Upravlja splitskim Brodosplitom koji više ne stvara gubitke, nego profit. U izazovnoj 2020. godini uspio je zadržati sve zaposlene (njih više od 2500), održati radne procese i isporučiti novogradnje u ugovorenim rokovima. Nikada nije aktivirao jamstva koja mu je dala država. K tomu, gradnjom čeličnih ustava za projekt spašavanja Venecije od utjecaja plime svrstao je Brodosplit u jedno od tehnološki najinventivnijih brodogradilišta u svijetu. Uspješno vodi i tvornicu vijaka u Kninu, a istaknuo se i angažiranjem svojih radnika i strojeva u pomoći potresom stradalom stanovništvu Banovine.

Život u centru Petrinje nakon razornog potresa DAVOR IVANKOVIĆ Od 2550 objekata sa crvenom naljepnicom država organizirano obnovila nakon rata – njih 38!

4. MARKO KUTLEŠA, LIJEČNIK

Šef odjela intenzivne njege na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ zaslužan je za vrhunsko planiranje, organiziranje i vođenje intenzivne jedinice za oboljele od COVID-19. Uvjeti rada u toj bolnici na početku pandemije koronavirusa bili su vrlo loši, nedostajalo je puno opreme, a trebalo je zbrinuti najteže pacijente; danas je stanje posve drukčije. Kutleša je u javnom prostoru (kad mu se dala prilika) bio jedan od rijetkih liječnika s „prave prve crte“ koji je tijekom pandemije konzistentno i kritički iznosio činjenice i istinski se bavio brigom za pacijente, a ne epidemiološkim nagađanjima.

5. BORIS MILOŠEVIĆ, POLITIČAR

Njegov dolazak na obilježavanje Oluje u Knin kao potpredsjednika Vlade iz SDSS-a najupečatljivija je politička gesta ne samo 2020. godine. Njome je otvorio novo poglavlje u odnosu Srba u Hrvatskoj prema Domovinskom ratu i u pomirbi Hrvata i Srba. Potom je u Gruborima rekao da legitimnost Oluje nikad nije bila upitna i time dao svoj doprinos „boljem društvu i građenju kulture mira“. U svojoj „Priči jednog Srbina iz Hrvatske“ tih je dana progovorio i o intimnim sukobima s kojima se nosio svjestan tereta ratnog nasljeđa, ali i obiteljske tragedije kad mu je nakon Oluje ubijena baka. Stoga je odlazak u Knin 5. kolovoza bio i čin osobne, a ne samo političke hrabrosti.

6. MIRNA MRČELA, JUNAKINJA IZ MIRAMARSKE

Skromna heroina, magistrica prava, poznata među ljubiteljima životinja kao splitska volonterka koja je spasila stotine napuštenih pasa, svojom je nesebičnom reakcijom za poplave u podvožnjaku Miramarske ceste u Zagrebu spasila život invalidnom vozaču potopljenog automobila. Zaplivala je u prljavu vodu i pomogla vozaču otvoriti vrata, jer to on iznutra nije mogao. Zastrašujuća je spoznaja da se utapao usred Zagreba, a da mu nitko od ostalih prolaznika nije priskočio u pomoć. Mirnina požrtvovnost primjer je gotovo nagonske humanosti koja bi, kad bi postojala kao standard, život u ovim sumornim okolnostima činila lakšim i manje neizvjesnim. 

INTERVJU Kerum ide u bitku za Split: 'Nemam konkurenciju, gradit ću metropolu, Trump je lud, Škoro je sumnjivi zet...'

7. DEJAN NEMČIĆ, NASTAVNIK

Proglašen je najboljim profesorom geografije na svijetu (Global Teacher Award) jer u zagrebačkoj Osnovnoj školi „Ivo Andrić“ provodi modernu nastavu tijekom koje njegovi učenici imaju priliku komunicirati s ljudima u cijelom svijetu. Pokazao je kako se u danim okolnostima može biti inovativan i kreativan te nastavne sadržaje učiniti atraktivnima i zanimljivima. Pokazao je kako se voli profesija, skrenuo je pozornost na važnost učitelja, a predanošću svome pozivu postao je uzor.

8. IGOR RUDAN, ZNANSTVENIK

Uvršten je među najcitiranije znanstvenike u svijetu i važan je influencer u doba pandemije koronavirusa. Za razliku od znanstvenika koji su podlegli vlastitom egu i svjetlima reflektora, Rudan vrlo decentno upravlja svojim javnim imidžom ne dovodeći u pitanje svoj znanstveni integritet. Pokazao je iznimnu društvenu odgovornost te pridonio popularizaciji znanosti. Među prvima se uključio u razjašnjavanje fenomena pandemije COVID-19 u hrvatskoj javnosti, a svojim analitičkim člancima i istupima smanjivao je prostor dezinformacijama, neupućenosti i teorijama zavjere. Pokazao je istinsku ulogu znanstvenika u ovakvim kriznim situacijama, a pritom nije ulazio u konflikte, dociranja i samopromociju.

9. NENAD ŠOŠTARIĆ, RUKOMETNI IZBORNIK

Magistar rukometa, posvećen cilju, kreator je sportskog čuda i povijesnog uspjeha hrvatskoga ženskog rukometa. Pod njegovim vodstvom hrvatske su rukometašice osvojile brončanu medalju na europskom prvenstvu u Danskoj iako im nitko nije davao nikakve šanse da prođu i prvu fazu natjecanja. Šoštarić i rukometašice naciji su održali lekciju kako se treba odnositi prema ženskom sportu, a bila je to i lekcija o požrtvovnosti, zajedništvu i važnosti timskog duha. Za tu kemiju najzaslužniji je izbornik, koji je od autsajderica stvorio junakinje, podigao moral nacije i učinio nas ponosnima.

10. VOLONTER SIMBOL SOLIDARNOSTI

Plemeniti, nesebični, vrijedni, ali široj javnosti gotovo posve nevidljivi ljudi na javnoj su sceni zablistali u pandemiji koronavirusa te nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. Nažalost, tek u velikim nesrećama postajemo svjesni njihove velike važnosti. Bez tih ljudi velika srca, koji svoj trud, znanje i vrijeme posvećuju drugome, djelovanje državnih institucija za pomoć ugroženom stanovništvu bilo bi paralizirano. Toj velikoj vojsci solidarnih koja nam vraća vjeru u ljude pripadaju i statičari, i navijačke skupine, i vatrogasci DVD-a, i ugostitelji, i psiholozi, i zaštitari životinja...

Kome biste vi dodijelili svoj glas?

  • BRANKA BAKŠIĆ MITIĆ 15,47%
  • GORAN BOGDAN 0,98%
  • TOMISLAV DEBELJAK 29,06%
  • MARKO KUTLEŠA 2,77%
  • BORIS MILOŠEVIĆ 1,30%
  • MIRNA MRČELA 3,11%
  • DEJAN NEMČIĆ 2,44%
  • IGOR RUDAN 19,37%
  • NENAD ŠOŠTARIĆ 1,79%
  • VOLONTER, SIMBOL SOLIDARNOSTI 23,70%

Kome će pripasti jubilarna, deseta titula? O tome će uz pomoć glasova čitatelja odlučiti 11 članova žirija: šestero znanstvenika te petero urednika i novinara

Izbor osobe godine Večernji list pokrenuo je 2011. godine te je ove godine riječ o jubilarnom, desetom izboru. Pobjednika će izabrati jedanaesteročlani žiri koji čine šestero znanstvenika i uglednih osoba iz javnog života Hrvatske te petero urednika i novinara Večernjeg lista.

Znanstvenici u sastavu žirija: profesor na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić, profesorica političke komunikacije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Marijana Grbeša Zenzerović, profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, stručnjak za odnose s javnošću i imidž i profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu akademkinja Mirna Šitum i znanstvenica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek.

Večernjakovci članovi žirija: novinarka Ljubica Gatarić, kolumnist Milan Ivkošić, kolumnist i novinar Marinko Jurasić, urednica i kazališna kritičarka Bojana Radović i izvršni urednik Žarko Ivković, koji je predsjednik žirija. Članovi žirija najprije kandidiraju desetero hrvatskih državljana koji su se istaknuli svojim djelovanjem ili promidžbom hrvatske države, a potom, u drugom krugu, biraju pobjednicu ili pobjednika.

U tome im svojim glasovima pomažu i čitatelji našeg portala vecernji.hr. Žiri pobjednika bira konsenzusom, a u slučaju da se konsenzus ne može postići, osoba godine bira se tajnim glasanjem. Laureat na posebnoj svečanosti dobiva plaketu Večernjeg lista.

krađa
Uhvaćen na djelu
Postavio kameru kako bi otkrio tko mu krade stvari iz ulaza, ali ovog lopova nije očekivao
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?