Akcijski plan za zaštitu privatnog doma prva je mjera hvaljenog modela mađarske vlade premijera Viktora Orbána u obuzdavanju divljanja kredita u švicarskim francima koji šalju Hrvatskoj, govore nam iz mađarskog Ministarstva nacionalnog gospodarstva. Ta je država dugim procesom uspjela transformirati tržište kredita koje im je, kažu, u zalog ostavila prijašnja vlada.
Zaustavljena katastrofa
Prvi, hitan potez donesen je 2010. Zabranjeni su novi krediti s deviznom klauzulom, a korisnicima kredita ponuđena je opcija otplate ostatka duga po povlaštenom tečaju. Osnovana je državna Agencija za nekretnine koja je otkupila domove dužnika koji nisu mogli otplaćivati kredite. Ti su ljudi ostali živjeti u svom stanu ili kući, ali plaćaju najamninu državi.
– U dogovoru s bankama, vlada je uvela shemu za zaštitu dužnika od fluktuacija u tečaju. Dužnici su 60 mjeseci plaćali rate po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, a time nastalu razliku popola su podijelile banke i država – objašnjavaju. Time je u trenu zaustavljena socijalna katastrofa.
Nakon dugotrajne pravne procedure, u ljeto 2014. Vrhovni sud, Kuria, donosi presudu po kojoj su prakse banaka bile nepravedne kad su jednostrano dizale kamatne stope te koristile "nefer tečajne margine za zajmove u stranim valutama". S druge strane Kuria je odlučila da korisnici kredita moraju podnijeti rizik promjene tečaja.
– Sudska je odluka bila dvoznačna, no usprkos tomu vlada u jesen 2014. u parlament šalje tri zakona.
Prvi kaže da se zarada dobivena nepravednom praksom banaka mora vratiti, drugim se regulira tzv. fer pozicija i pravedno postupanje banaka, a posljednjim da se nakon dogovora s bankama krediti za stanove s deviznom klauzulom imaju pretvoriti u kredite u domaćoj valuti, forintama – dodaju iz Ministarstva.
Pri pretvorbi kredita uzeta su dva referenta tečaja – srednji tečaj Mađarske narodne banke od 7. studenoga, kad je donesena odluka o konverziji, i tečaj od 16. lipnja, kad je Kuria donijela presudu. Konverzija je provedeno po nižem od dva tečaja – 256,6 forinti za švicarski franak te 309 forinti za euro.
Isplata u proljeće
Pretvorbe kredita – a dosad ih je obavljeno 495 tisuća – započele su odlukom Monetarnog vijeća da središnja banka bankarskom sektoru osigura devet milijardi eura, potom je središnja banka sa sudionicima procesa sklopila ugovor kojim se obvezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji tečajni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne institucije obvezale da će novac za konvertiranje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.
Ministarstvo gospodarstva tada je najavilo i gašenje kredita u stranim valutama.
Vlada je odredila da 400 banaka mora obeštetiti korisnike kredita.
Oni dužnici koji su s bankama dosad sklopili nagodbu isplatu očekuju u proljeće. Središnja banka izdvojila je tri milijarde eura iz rezervi radi podrške bankama.
>> Milanović HDZ-u: Maše se zastavama dok se ne dobije muskulfiber i to je loše
>> Vujčić: Banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima
Milanović: HNB je Narodna banka Hrvatske, a ne Pakistana
– U suradnji s Narodnom bankom, koja je Narodna banke Hrvatske, a ne Pakistana, garantiram da ćemo naći rješenje jer problem nije gotov, da se osvrnemo i na problem kredita u eurima, da pojasnimo javnosti u čemu je razlika između kredita u eurima u Hrvatskoj i u Austriji i zašto smo toliko ovisni, da razmislimo o mogućoj konverziji u kune, da vidimo je li to moguće. Zato što jednostavno treba reći, nakon šest godina krize i na to smo znali biti i ponosni, hrvatske banke i dalje rade k’o bog, profiti su veliki. Nakon godinu dana od kad smo prvi put zakonski intervenirali i smanjili kamatne stope na franak, profiti banaka su još narasli. I neka budu profitne. Ali ubuduće će se odgovornost dijeliti – rekao je jučer u Saboru premijer Zoran Milanović. (Tea Romić)
