Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Orban Milanoviću: Ovako smo mi zaštitili svaki mađarski dom

Glavni potezi: Zabrana kredita s deviznom klauzulom i državni otkup nekretnina
22. siječnja 2015. u 08:30 70 komentara 7929 prikaza
Orban i Milanović
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Akcijski plan za zaštitu privatnog doma prva je mjera hvaljenog modela mađarske vlade premijera Viktora Orbána u obuzdavanju divljanja kredita u švicarskim francima koji šalju Hrvatskoj, govore nam iz mađarskog Ministarstva nacionalnog gospodarstva. Ta je država dugim procesom uspjela transformirati tržište kredita koje im je, kažu, u zalog ostavila prijašnja vlada.

Zaustavljena katastrofa

Prvi, hitan potez donesen je 2010. Zabranjeni su novi krediti s deviznom klauzulom, a korisnicima kredita ponuđena je opcija otplate ostatka duga po povlaštenom tečaju. Osnovana je državna Agencija za nekretnine koja je otkupila domove dužnika koji nisu mogli otplaćivati kredite. Ti su ljudi ostali živjeti u svom stanu ili kući, ali plaćaju najamninu državi.

– U dogovoru s bankama, vlada je uvela shemu za zaštitu dužnika od fluktuacija u tečaju. Dužnici su 60 mjeseci plaćali rate po fiksnom tečaju ispod tržišne vrijednosti, a time nastalu razliku popola su podijelile banke i država – objašnjavaju. Time je u trenu zaustavljena socijalna katastrofa.

Nakon dugotrajne pravne procedure, u ljeto 2014. Vrhovni sud, Kuria, donosi presudu po kojoj su prakse banaka bile nepravedne kad su jednostrano dizale kamatne stope te koristile "nefer tečajne margine za zajmove u stranim valutama". S druge strane Kuria je odlučila da korisnici kredita moraju podnijeti rizik promjene tečaja.

Sudska je odluka bila dvoznačna, no usprkos tomu vlada u jesen 2014. u parlament šalje tri zakona.

Prvi kaže da se zarada dobivena nepravednom praksom banaka mora vratiti, drugim se regulira tzv. fer pozicija i pravedno postupanje banaka, a posljednjim da se nakon dogovora s bankama krediti za stanove s deviznom klauzulom imaju pretvoriti u kredite u domaćoj valuti, forintama – dodaju iz Ministarstva.

Pri pretvorbi kredita uzeta su dva referenta tečaja – srednji tečaj Mađarske narodne banke od 7. studenoga, kad je donesena odluka o konverziji, i tečaj od 16. lipnja, kad je Kuria donijela presudu. Konverzija je provedeno po nižem od dva tečaja – 256,6 forinti za švicarski franak te 309 forinti za euro.

Zoran Milanović zamrzavanje tečaja švicarskog franka Hrvatska udruga banaka iznenađena: Milanovićev prijedlog je ustavno upitan! Boris Vujčić DOSJE FRANAK Vujčić se odmiče od Vlade i ne da rezerve za konverziju franka Slavko Linić bivši ministar financija Slavko Linić: Evidentno je da je franak taj kojega se trebaju riješiti i građani i banke

Isplata u proljeće

Pretvorbe kredita – a dosad ih je obavljeno 495 tisuća – započele su odlukom Monetarnog vijeća da središnja banka bankarskom sektoru osigura devet milijardi eura, potom je središnja banka sa sudionicima procesa sklopila ugovor kojim se obvezuje da će im osigurati iznos potreban da se umanji tečajni rizik operacije, a zauzvrat su se kreditne institucije obvezale da će novac za konvertiranje kupiti od nje, a ne na deviznom tržištu.

Ministarstvo gospodarstva tada je najavilo i gašenje kredita u stranim valutama.

Vlada je odredila da 400 banaka mora obeštetiti korisnike kredita.

Oni dužnici koji su s bankama dosad sklopili nagodbu isplatu očekuju u proljeće. Središnja banka izdvojila je tri milijarde eura iz rezervi radi podrške bankama.

>> Milanović HDZ-u: Maše se zastavama dok se ne dobije muskulfiber i to je loše

>> Vujčić: Banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima

Milanović: HNB je Narodna banka Hrvatske, a ne Pakistana

– U suradnji s Narodnom bankom, koja je Narodna banke Hrvatske, a ne Pakistana, garantiram da ćemo naći rješenje jer problem nije gotov, da se osvrnemo i na problem kredita u eurima, da pojasnimo javnosti u čemu je razlika između kredita u eurima u Hrvatskoj i u Austriji i zašto smo toliko ovisni, da razmislimo o mogućoj konverziji u kune, da vidimo je li to moguće. Zato što jednostavno treba reći, nakon šest godina krize i na to smo znali biti i ponosni, hrvatske banke i dalje rade k’o bog, profiti su veliki. Nakon godinu dana od kad smo prvi put zakonski intervenirali i smanjili kamatne stope na franak, profiti banaka su još narasli. I neka budu profitne. Ali ubuduće će se odgovornost dijeliti – rekao je jučer u Saboru premijer Zoran Milanović. (Tea Romić)

SVEMOĆ UDBE
Bivši agent Udbe progovorio za Večernji: Priče o službi nisu mit, znam tko danas drma Hrvatskom
A1 Hrvatska
ČINE PRAVU STVAR
Oni su dokaz da je Solidarno naše Novo Normalno
  • Avatar abakus
    abakus:

    Mađarsku državu taj "zaštitini plan" u startu košta 12 milijardi eura, a koliko će je zaista koštati tek će se pokazati. Pod "država" misli se, jasno, na porezne obveznike koji će to svi zajedno morati platiti, pa i oni koji ... prikaži još! nikad nisu uzeli ni jedan kredit. Ovo je potpuno krivi model "pomaganja", da i ne spominjem činjenicu da je nepravedan. Zašto famozna udruga Franak ne izađe s konkretim podacima o tome tko je zapravo uzimao i u koju svrhu te kredite, već se smao u javnosti pojavljuju srcedrapateljne priče o "sirotinji koja je samo htjela svoj krov nad glavom"? Što je s poslovnim ljudima koji su dignuli te kredite radi izgradnje niza apartmana na moru, recimo? Oni niti su sirotinja (jer da jesu ne bi mogli dobiti toliki kredit) niti su zaslužili da im svi mi sada pomažemo u otplati tih kredita. Što je s onima koji su kupovali velike stanove i koji su već imali stan? Što je s onima koji su kupovali automobile - što ni po čemu ne spada u nužnost i "sirotinju koja samo želi svoj krov nad glavom"? Hoćemo li i Lalovcu, ministru s visokim primanjima, svi zajedno pomagati da otplati kredit? Sve su to teške gluposti. Ovo je trebalo riješiti preko sustava socijalne skrbi, ustanoviti jasno kome treba pomoć i je li ju zaslužio i takvima pomoći. A svi ostali neka sami vraćaju svoje kredite, a ne da država zbog njih troši svoje devizne rezerve i dovodi u opasnost financijski sustav i štednju građana.

  • rboki:

    Bankama povečati porez na povečanu dobit zbog tečaja,i s time financirati dužnicima razliku povečanog tečaja

  • dpd111:

    Postoje sistemi putem kojih vlada može reagirati a da se ne izdvaja novac. Uvjetovati bankama ne izađu li u susret ljudima da će im uvesti poreze kojih su sada oslobođeni i ukinuti bankama sve porezne olakšice. Također ih se možda ... prikaži još! može kazniti za jednostranu promjenu kamatne stope pa taj novac koristiti za pomoć kreditnim dužnicima. Nikako dirati u proračun i rezerve jer su to novci svih građana i takvim spašavanjem manjeg broja dovest će do višestruko veće štete od bankrota pravnih i fizičkih osoba i porasta nezaposlenosti. Ne može se sada vaditi na to da je država suodgovorna za kredite u francima pa zato treba dati novac, jer suodgovorna je i za stanje u gospodarstvu koje uključuje nezaposlenost, male plaće, obespravljene radnike i sl. Odnosno, ako bi financijski pomogla jednom manjem broju građana, a zanemarila druge za čije loše stanje je također suodgovorna to je diskriminacija i Ustavni sud će imati posla. Poznajem nekolicinu obitelji koji su podigli kredite u francima i kod kojih je bez posla ostao jedan član obitelji. Potaknite gospodarstvo i osigurajte posao građanima i jednim potezom riješili ste se svih problema, jer će ljudi raditi, plaće će biti veće i rješenje će odgovarati svima, a ne samo nekima kao što sadašnja vlada predlaže. Prvi potez.. smanjite poreze i ljude koji su nezaposleni potaknite da pokrenu vlastiti biznis time što ih prve 2 godine oslobodite poreznih izdataka i prekompliciranog knjigovodstva. Pogledajte samo kako se to radi u razvijenim zemljama iz kojih kopirate samo najgore umjesto onog najboljeg.