Gotovo 8 od 10 stranih radnika ponovno bi odlučilo doći u Hrvatsku, a više od 78% ih navodi da im se kvaliteta života poboljšala, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za istraživanje migracija, provedenog u prosincu 2025. na uzorku od 429 radnika iz Azije i Afrike koji žive i rade u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. U istraživanju o kvaliteti života stranih radnika najveći udio ispitanika bio je iz Nepala (37,8%), Filipina (22,8%) i Indije (19,6%), dok su ostali iz Bangladeša, Uzbekistana, Egipta, Sirije... Najviše (28%) ih radi u prijevozu (dostavi hrane, pošti ili voze taksi), u ugostiteljstvu ih radi 18,4%, u građevinarstvu (17,5%) i industriji (16,8%). Trećina stranih radnika ima (ne)završenu osnovnu školu, i to njih 10,7% završilo je niže razrede osnovne škole, a 22,6% ima završenu osnovnu školu, 36,4% ih ima srednju školu, nešto malo manje od petine (19,3%) je završilo poslijesrednjoškolsku stručnu izobrazbu ili imaju diplomu prvostupnika, sveučilišnu diplomu ih ima 6,3%, poslijediplomski ili doktorat 0,7%, a bez formalne naobrazbe ih je 3,5%. Gotovo polovica ispitanika u Hrvatskoj živi od jedne do dvije godine.
Velika većina (84,1%) zaposlena je na puno radno vrijeme. Trećina ih planira ostati u Hrvatskoj između 6 i 10 godina, 30,5% do 5 godina, 19,3% do umirovljenja, a 14,2% želi ostati cijeli život. Da se mogu vratiti u prošlost u Hrvatsku bi ih ponovno došlo 77,9%. Nakon dolaska u Hrvatsku 78,3% ispitanika je navelo da im se poboljšala kvaliteta života. Kad je riječ o općem zadovoljstvu životom gotovo polovica ispitanika (49,1%) dala je srednje do visoke ocjene (6–8) na skali do 10. Da zaslužuju jednaka prava na kvalitetu života kao i lokalno stanovništvo smatra 88,3% stranih radnika. No postoje određeni izazovi u integraciji. Oko 39,6% ispitanika nema nijednog bliskog prijatelja iz Hrvatske. Oko 40% stranih radnika navodi da se uglavnom ili uopće ne osjeća da pripada hrvatskom društvu, dok je 53,8% snažno povezano s migrantima iz vlastite države.
Čak 69,9% ispitanika se u zadnjih godinu dana ponekad osjećalo diskriminirano, što, navode istraživači, može obuhvaćati pojedinačne neugodnosti do sustavnih problema. Da imigranti trebaju prihvatiti kulturne i društvene norme hrvatskog društva smatra 43,1% ispitanika, a 41,3% drži da ih trebaju samo djelomično prihvatiti, dok 14,5% misli da ne trebaju. Većina stranih radnika (57,6%) navela je da Hrvati uglavnom ili u potpunosti poštuju njihovu kulturu, religiju i tradiciju. Većina ih fizičko zdravlje ocjenjuje vrlo dobrim ili izvrsnim (72,3%), a 55,9% takvu ocjenu daje i za svoje psihološko zdravlje. Hrvatski jezik uči manje od polovine stranih radnika (43,8%). Djecu nema njih 53,6%, s partnerom i(ili) djecom ovdje živi 8,9% ispitanika, a 26,6% planira dovesti obitelj u RH.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska budućnost je njihova i nitko ih ne zaustavlja niti HDZ niti ostala ljevica, domaće izdajice koje ih zapošljavaju zajedno sa firmama u stranom vlasništvu pozivaju ih i dovode kao zamjenu domaćem narodu nakon što su iskorištavali i potjerali stotine tisuća Hrvata. Hrvatski narod je doveden na put bez povratka, na put uništenja, zamjene kao bi izdajice mogle zaraditi na jeftinoj radnoj snazi. Sada ih je već previše, a neki su tek sada počeli dovoditi svoje braće, sestre, rođake, mnogi se ti muškarci nisu ni oženili. Kada se malo više ukorijene pošto su već debelo na tom putu, nakon dobivanja papira za trajni boravak koji su neki dobili sada traže i čekaju Hrvatsko državljanstvo.