Ferit Şahenk vlasnik je i predsjednik uprave Grupe Doğuş koja je lani narasla na treću najveću grupaciju u Turskoj. Osobno je, prema Forbesovoj procjeni, težak 3,4 milijarde dolara i time je stekao titulu najbogatijega Turčina.
Razgovarali smo s njim u Zagrebu, gdje dogovara nove poslove. Hrvatska mu je zanimljiva kao meta ulaganja u različite sektore pa ne isključuje mogućnost da dovede svoju Garanti banku u naše dvorište. Biznismen je koji razmišlja kao poduzetnik, a ne menadžer, pa mu je i danas krivo što nije kupio najveći hrvatski trgovački lanac kada je za to imao priliku.
U konobama se dobro jede
Poučen tim iskustvom, Şahenk ne želi propustiti mogućnost širenja u ACI-ju, ali samo ako je dobrodošao ulagač. Upravljanje nautikom dio strategije razvoja D Marina, jedne od 180 tvrtki u konglomeratu Grupe Doğuş. Grupacija je krajem 2012. upravljala imovinom vrijednom 118 milijardi dolara. Samo bankarski sektor ima oko 25 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, a građevinski sektor zapošljava više od osam tisuća ljudi. Pod njegovim vodstvom Doğuş raste iznimno brzo. Poznat je kao poduzetnik koji uvodi inovacije u posao, ali unatoč školovanju na prestižnim američkim poslovnim školama, poput Boston Collegea i Harvarda, zadržao je dašak orijentalne tradicije poslovanja koju je njegovao njegov otac Ayhan Sahenk.
Čovjek koji može kupiti sve, kaže da bogatstvo samo podiže odgovornost, a oduševljen je neposrednošću ljudi u Hrvatskoj i činjenicom da su ga neki vlasnici restorana počastili večerom. Među najdražima mu je čuveni "Opat" na Kornatima, a dobro je, ističe, jeo i u većini konoba koje je posjetio. Uskoro priprema veliku zabavu za Šibenčane u povodu otvaranja marine i hotela u Mandalini, a kako je čuo da su i Hrvati poludjeli za serijom "Sulejman Veličanstveni", odlučio je na proslavu dovesti i glavnu glumicu Meryem Uzerli poznatu po ulozi Hurem. Budući da u Turskoj posjeduje i televizijske kuće, veselilo bi ga snimiti i sapunicu prilagođenu hrvatskom tržištu.
Osjećam se dobrodošao
Zašto ste u Zagrebu, dogovarate li neko preuzimanje ili ulaganje?
Proučavamo neke projekte u Hrvatskoj. Na ovom smo tržištu prisutni nekoliko godina i uložili smo u marine i hotel. Treba nam sjedište i sada odlučujemo hoćemo li se smjestiti u Zagrebu ili u Zadru. Važan smo ulagač u Hrvatskoj i želimo se doživljavati kao dio hrvatske poslovne scene. Turska zajednica nas vidi kao ambasadora Hrvatske, što nas čini neobično zadovoljnima pa naš interes nadrasta poslovanje tvrtke i usmjeren je u jačanje veza među dva gospodarstva.
Tri marine već imate, kupujete li možda i četvrtu?
Da, proučavamo mogućnosti daljnjeg ulaganja. Također, manjinski smo vlasnik u ACI Clubu. Nije nam važan većinski udio, zadovoljni smo i pozicijom tvrtke koja posjeduje 7 posto ACI-ja, ali želimo priliku da utječemo na razvoj te tvrtke i da iskoristimo naš know how u tom biznisu kako bismo unaprijedili nautički turizam na Jadranu. Sviđa mi se inicijativa države da uredi nautički turizam i pravila koja se postavljaju, ali mi se sviđa i neposrednost koju sam doživio ovoga ljeta na odmoru u Hrvatskoj, kada nas je nekoliko vlasnika restorana počastilo večerom jer su čuli da smo tvrtka koja u njihovu državu ulaže. Osjećam se dobrodošao i to mi je jako važno.
Država planira dokapitalizirati ACI, izdavanjem novih dionica, ali ne želi izgubiti većinski paket. Hoće li Doğuş sudjelovati u dokapitalizaciji ACI-ja?
Ako nas država vidi kao dobre i prave partnere, nastavit ćemo se širiti u vašoj zajednici. Ne želimo biti samo investitori nego davati ideje za razvoj. Ako nam se otvori prilika, sudjelovat ćemo u tom procesu u ACI-ju.
Podigli 18 hidroelektrana
Kakva su vam iskustva s hrvatskim vlastima?
Vrlo pozitivna. Kad uđete na neko tržište uvijek postoje upitnici, ali mislim da smo prevladali predrasude. Pomno biramo lokalne partnere jer oni imaju utjecaja i na uspjeh i renome stranog ulagatelja.
Jesu li vas primili članovi Vlade?
Sreli smo se s nekim ministrima, ali naš cilj nije sastančiti s vodećim ljudima u politici nego, ulagati novac.
Grupa Rixos spominje se kao ulagač u Kupare. Razmatra li Doğuş kupnju neke hotelske kuće u Hrvatskoj?
Dobro poznajem Grupu Rixos; zapravo, njezin mi je vlasnik dobar prijatelj. Nadam se da će kupiti još hotela u Hrvatskoj i uložiti još puno novca u vašu zemlju. Turske tvrtke vode poduzetnici koji se ne ponašaju kao korporacije, što mi se čini dobrom poslovnom logikom za ovo tržište. Trenutačno razmatramo dvije, tri lokacije za ulaganje. Želimo kupiti još jednu ili dvije marine kako bismo povezali lanac marina na ovom dijelu Jadrana, što je dio većeg plana D-Marina koje se prostiru od sjevera Jadrana do Turske. Ljudi su se umorili od Francuske i starog dijela Mediterana, a Hrvatska bi mogla biti novi nautički hit. Uskoro bismo mogli pokrenuti i greenfield ulaganje jer smo zainteresirani i za gradnju marina i hotela, kao i za preuzimanje. Naša je želja da hotelski brend koji razvijamo u Turskoj dovedemo i na vašu obalu, pa i za to tražimo lokaciju.
Jeste li zainteresirani za ulaganje u bankarstvo? Turska Kent banka je već došla na tržište.
Naša banka ima tržišnu kapitalizaciju od 25 milijardi dolara i imamo joint venture sa španjolskom bankom BBVA (Banco Bilbao Vizcaya Argentaria). I tu postoji mogućnost, neću reći da ne postoji. Ipak, treba uzeti u obzir bankarsku scenu u EU. Stopa adekvatnosti kapitala naše banke je oko 19 do 20 posto, a europske banke snažno su pogođene krizom. Razlika između poduzetnika s tržišta u razvoju i onih iz razvijenog svijeta jest u tome što mi znamo reagirati na krizu, a oni ne jer je kod njih nije bilo od Drugog svjetskog rata. Reakcija banaka na krizu bila je pogrešna, pa mogu reći da bismo mogli biti i pravi ulagač u bankarski sektor, ali o tome je još prerano govoriti konkretnije.
Mnogi ulagači žale se na prepreke na koje nailaze u Hrvatskoj. Kakva su vaša iskustva?
Bit ću vrlo otvoren i iskren. Prepreke postoje u svakoj državi, ali Hrvatska je dio našeg dugoročnog plana. Tu se namjeravamo zadržati, a ne uložiti i nakon nekoliko godina izaći iz projekata. Zato uvijek razmišljamo o mogućnostima, ne o preprekama. Neki od parametara koje razmatramo pri odlučivanju o destinaciji ulaganja su makroekonomska i socijalna slika države, a ne kratkoročni problemi u kojima se neka ekonomija nalazi.
Naša makroekonomska slika trenutačno nije sjajna. Turska je bila u sličnoj situaciji, a danas ima stope rasta na kojima vam zavidi cijela Europa. Kako ste se izvukli iz krize s kakvom se mi danas borimo?
Hrvatska se suočava s problemima koji nisu samo njeni nego su posljedica europskih problema. Ali turizam te probleme može prevladati. Ljudi će unatoč krizi i dalje odlaziti u hotele i marine te uživati u luksuzu odmora. Hrvatska ima prostora za mnoge investicije i mi ozbiljno razmatramo mogućnosti za razvoj poslovanja. Čak i uz spor oporavak Europe vjerujem da Hrvatska u sektoru turizma može brzo rasti.
Imate li probleme s birokracijom?
Imamo jako dobre odnose s državnom administracijom i nismo naišli na probleme. Ipak smo tvrtka stara više od pola stoljeća koja ima iskustva. Počeli smo se razvijati kroz građevinski sektor i izgradili smo dosad 18 velikih hidrocentrala, a radili smo na tržištima od Turske, Europe do sjeverne Afrike. U portfelju imamo banke u Rusiji, Rumunjskoj i drugim zemljama. Želim reći da se znamo prilagoditi lokalnim potrebama i specifičnostima. Zato u Hrvatskoj nemamo problema i zato smo otvoreni i prema ulaganjima u nekretnine i infrastrukturne projekte. Namjeravamo nastupiti s građevinskim dijelom kompanije te ulagati u energetske projekte. Ali prvo se moramo dokazati kao investitor i na tome radimo.
Je li lakše poslovati u Turskoj ili Hrvatskoj?
Zapravo, jako je slično. Hrvatska nije zemlja potrošenog potencijala, što ostavlja mogućnost za veliki rast. Ulažemo i u Italiji, ali tamo je očekivani rast poprilično niži.
U zadnjim godinama primjećujemo povećani interes ulagača iz Turske i Rusije. Mislite li da bi se Hrvatska trebala orijentirati prema zemljama u razvoju, odnosno BRICS-u?
Treba uvažiti da će se ekonomski rast generirati na tržištima u razvoju. Jedna od zemalja koja će imati veliki rast jest i Turska, koja je imala sreću da se iz krize izvuče reformama gospodarstva koje je u tom trenutku bilo relativno malo zaduženo. Mislim da Hrvatska može očekivati sve više investicija iz tržišta u razvoju jer na njima nastaju goleme tvrtke koje još razmišljaju kao poduzetnici, budući da ih vode vlasnici. U Hrvatskoj će biti puno ulagača pa se ne treba iznenaditi ako na tržište uskoro dođu tvrtke iz Indije ili Latinske Amerike.
Sponzori ste košarkaškom klubu Šibenik. Je li riječ o filantropiji ili imate planove za taj klub, koji je imao velikih novčanih problema?
Da, to je istina, ali prošli tjedan kupili smo i licenciju za jedan košarkaški klub u Turskoj. Moja je ideja pobratimiti ta dva kluba i razviti suradnju kako bi mladi igrači mogli igrati u oba. Hrvatskim mladićima dali bismo priliku da igraju u Turskoj, što je s jedne strane razvoj u poslovnom smislu, ali istovremeno i razvoj društvenih veza između dvije sportske zemlje. Naša je grupa stara 50 godina, ja sam druga generacija vlasnika, radimo u raznim sektorima, poput građevinarstva, bankarstva, nekretnina, hotelijerstva, ali i u medijima i televiziji. Snimamo i dramske serije, a volio bih snimiti jednu seriju koju bismo plasirali na tržište Hrvatske i regije. Dakle, prvo stvaramo interes za zemlju kao strani ulagač, ali u Hrvatskoj želimo stvoriti poziciju domaće tvrtke. Na primjer, posjedujemo marine na Jadranu, a kako je Hrvatska poznata kao zemlja izvrsnih pomoraca, većina naših zaposlenika domaći su dečki.
Ne možeš sjediti na vrhu sam
Lani ste na Forbesovoj listi proglašeni najbogatijim čovjekom u Turskoj. Kako se osjećate kao najimućniji u zemlji?
Nikad ne gledam na to na taj način. Biti najbogatijim znači imati veliku društvenu odgovornost. Koliko god uzimate od društva, morate mu i vratiti. Pokušavamo razviti poslovanje i zaposliti još ljudi. Poslovanje znači i zaradu, ali i razvoj društva u smislu kreiranja novih radnih mjesta, poticanja sporta, umjetnosti i obrazovanja. Radim 24 sata na dan i nemam vremena razmišljati o tome da sam najbogatiji. Danas sam to ja, a sutra će to biti netko drugi. Važno je zapamtiti da, što si bogatiji, moraš biti sve skromniji, i što postaješ novčano moćniji, sve si društveno odgovorniji.
Zapošljavate više od 40.000 ljudi. Kako je zaspati znajući da više od sto tisuća ljudi ovisi o vama?
Nije to samo odgovornost prema ljudima koje direktno zapošljavate nego morate razmišljati i o svim ljudima koji rade u tvrtkama s kojima surađujete. To nalaže da razvijate tvrtku i nalazite poslove za sve te ljude. Također, iznimno je bitno da se ne dovedete do toga da sjedite na vrhu svoje zgrade sami u uredu, već da se okružite pravim ljudima i da budete često na ulici sa svojim potrošačima. Najbliži suradnici moraju imati povjerenja u vas da, ako imaju probleme, dođu k vama. Znate, menadžeri upravljaju kompanijom i oni moraju biti mirni i sretni, a ja kompaniju vodim. Da budem iskren, idem na spavanje sretan jer vjerujem da imam oko sebe prave ljude koji rade u kvalitetnom okruženju. Ljudi s kojima radim i moji su prijatelji u privatnom životu, što me čini sretnim.
>> Turska investicijska invazija na Hrvatsku
