Serijal “Sulejman Veličanstveni” nije osmišljen da bi se zabavile kućanice, nego da se zemlje Balkana i područja koja su u povijesti bila pod osmanskom vlašću pripremi na intenzivna ulaganja nekadašnjih gospodara, komentirao je jedan znanstvenik na skupu među uglednim auditorijem koji je dosjetku primio veselo, ali ako se pogledaju investicije u Hrvatsku koje su turski ulagači u prošloj godini planirali, može se zaključiti da dosjetka i nije daleko od istine. Povećani interes Turaka za Hrvatsku prije svega je potaknut skorašnjim ulaskom naše zemlje u Europsku uniju, čime se otvara tržište od 500 milijuna ljudi za turske tvrtke, smatraju stručnjaci, dodajući da je logično da se novac stvoren na temelju rasta BDP-a u Turskoj oplođuje širenjem na druga tržišta. Za Hrvatsku je dobro da na domaće tržište ulaze ozbiljni igrači, odnosno predstavnici najvećih turskih kompanija, ali je šteta da to rade oprezno. Također, zanimaju ih samo stabilni sektori s najvećim prinosima, poput financijskog sektora, turizma i nekretnina, što ne stvara dodanu vrijednost u domaćoj ekonomiji.
Nema interesa za industriju
U Hrvatskoj već posluje oko 50 turskih tvrtki. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagale turske tvrtke Rixos i Uzel turizam, turski ulagači prisutni su i na šibenskom i zadarskom području preko kompanije Dogus grupa koja ulaže u marine i hotelske sadržaje, a upravo su Turci kupili Dioki. U financijskom sektoru posluje jedna od najvećih turskih kompanija Süzer grupa, koja je preko Eksen holdinga u lipnju 2011. kupila Banku Brod. Najnovija akvizicija Turaka je društvo za upravljanje investicijskim fondovima – NFD Aureus Invest. Podsjetimo, društvo NETA Yatirim Menkul Degerler AS iz Istanbula kupilo je 49 posto udjela u hrvatskoj tvrtki koja je preuzimanjima okupila 14 fondova s ukupnom imovinom od 152 milijuna kuna. I drugi veliki paket NFD-a preuzet će turski Elements Capital. Cijena preuzimanja nije poznata, što nije slučaj u akviziciji Banke Brod, koja se sada zove Kent Bank, koju su ulagači iz Suker grupe kupili za 9,5 milijuna eura. Kent Bank, kao i NFD, drži simboličan udjel na domaćem tržištu, što je dokaz opreznosti turskih ulagača.
– Prioritet nam je promoviranje balkanskih zemalja kao investicijskih destinacija, a izabrali smo Hrvatsku jer ima dobru i kvalificiranu radnu snagu te regionalnu prepoznatljivost s perspektivom u EU. Vjerujemo da će naša kompanija u Hrvatskoj biti centar za europske operacije unutar NETA-e – kazao je Bayram Ali Bayramoglu, čelnik tvrtke u Hrvatskoj, koju namjerava razviti i nametnuti se kao ozbiljan igrač na tržištu. Slični su i planovi Kent banke, koja je došla osvojiti tržište.
– Za dvije do tri godine bit ćemo šesta najveća banka na tržištu – poručili su pri ulasku na tržište, netom su preuzeli bančicu s minornim udjelom na tržištu. Danas, više od godinu dana nakon toga, imaju nekoliko poslovnica i agresivno kreću u borbu za klijente utrostručujući broj poslovnica. Mala banka u Hrvatskoj tako bi mogla postati dobra podloga za poslovanje u regiji, a to je i master-plan turskih ulaganja.
– Treba im hub za Europsku uniju. Pokušali su prvo preko njemačkog tržišta, ali nisu uspjeli jer toliko novca Turci ipak nemaju – komentirao je za Obzor Damir Novotny, konzultant koji je uvjeren da su turski ulagači vrlo ozbiljni i prve laste novog vala investicijskih aktivnost. Ipak, novac više neće dolaziti tako izdašno iz susjednih zemalja kao dosad, uvjeren je Novotny, već će dolaziti s tržišta BRIC-a, a Turci će nastaviti ulagati u turizam i financijski sektor, otvorit će područje logistike i nastojati otvoriti put svojim građevinarima.
– U razvoj industrije oni neće ulagati jer ni na domaćem tržištu nisu taj sektor razvili do faze stabilnosti – zaključuje Novotny.
A koliko su dosad uopće uložili? Turci su ukupno u posljednjih 20 godina, prema informacijama Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku plasirali 108 milijuna eura. To je, u usporedbi s Austrijom i Njemačkom, sitnica jer su te zemlje u Hrvatsku uložili milijarde, točnije oko 9,4 milijarde eura, ali zanimljivo je da razina ulaganja Turaka rapidno raste. U 2011. su tako plasirali samo 20 milijuna eura u Hrvatsku da bi se u prva dva tromjesečja 2012. taj iznos popeo za četiri puta, točnije na 80 milijuna eura. Raste i robna razmjena. Ove je godine tako Hrvatska u Tursku izvezla 823 milijuna kuna robe, a uvezli smo 1,4 milijardu kuna pa smo u vanjsko-trgovinskom deficitu.
Turizam je posebno zanimljiv sektor kad je riječ o ulaganjima, a turskim ulagačima on je tek dio regionalne priče. Lani je broj turskih turista u Hrvatskoj povećan 18 posto, na 44.278, što je samo 0,2 posto od ukupnog broja gostiju. Ipak to nije spriječilo Rixos grupu da vrlo aktivno nastupi na tržištu. Procjenjuje se da su u dubrovački hotel Libertas uložili oko 40 milijuna eura, a već pri samoj investiciji najavili su da će u Hrvatskoj još graditi. Iako su nekoliko godina bili tihi, čini se da se pripremaju za megainvesticiju u sektoru turizma. Naime, iz Banskih dvora proširila se vijest da Rixos želi Kupare, odnosno projekt težak 400 milijuna eura. Velik je to zahvat za bilo kojeg svjetskog ulagača, ali turski kapital može podnijeti i takve razmjere ulaganja. Nekoliko marina od sjevera do samog juga Hrvatske već je ucrtala Dogus grupa. Zasad imaju marinu u Šibeniku uz koju grade i luksuzan hotel, a kupili su i marine Dalmacija i Borik pokraj Zadra. Tri marine tek su dio planova za Hrvatsku, koji se uklapaju u širu priču.
Dolazi i Turkish Airlines?
Naime, u sklopu Dogus grupe posluje Dogus Marinas Group u čijem su sastavu 124 kompanije s gotovo 20.000 zaposlenih. D Marine lanac je nautičkih centara od Turske, Grčke, Italije, Crne Gore do Hrvatske i Turci neće dopustiti da ih išta zaustavi na tom putu. Pa čak ni državna kompanija koja je donedavno bila monopolist na području marina. Dogus grupa u zadnjim je danima 2012. od varaždinskog poduzetnika Davora Patafte kupila oko sedam posto ACI-ja. Kupnjom 7685 redovitih dionica ACI-ja Turci su postali drugi najveći pojedinačni dioničar odmah iza Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja ima gotovo 80 posto dionica. Počelo se nagađati da bi moćna Dogus grupa mogla postati vlasnikom Tankerkomerca, koji je upao u probleme, iako takve tvrtke nisu u području primarnog interesa ovih ulagača. A da bi se dokazali na zadarskom području, u tvrtki su odlučili sponzorirati Košarkaški klub Zadar. U kontekstu turističkih angažmana ulagača treba spomenuti i Turkish Airlines, koji je treća po veličini aviokompanija u Europi, a Hrvatsku je izabrala kao strateški važno tržište na kojem će se jačati operacije. U prošloj je godini na letovima Istanbul – Zagreb prevezeno 62.600 putnika. Tvrtka je lani ostvarila 33 milijuna putnika na svojim letovima, što čini povećanje od 12,1 posto, pri čemu je broj međunarodnih putnika u tranzitu povećan 15,4 posto. Istodobno, cargo prijevoz dosegnuo je 387.000 tona, što je povećanje od 23,7 posto u odnosu na godinu prije.
Poslovično ksenofobična prema stranim ulagačima, Hrvatska je pred turskim naletom šutke pala. Kako? Kriza je smanjila otpor prema stranom kapitalu, objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske Banke.
– Novac imaju samo Kinezi, Rusi i Turci pa, uz pad cijena i krizu u Europi, oni mogu naći isplative mete svojih ulaganja. S druge strane, kriza smanjuje otpor prema stranom kapitalu i pozitivno djeluje na realizaciju akvizicija – zaključio je Šantić.
Nije suradnja jednosmjerna jer i Hrvatska izvozi u Tursku premda imamo oko pola milijarde kuna deficita razmjene. Već nekoliko godina zaredom u Tursku izvozimo naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, dušična gnojiva, ali i prehrambene proizvode pa su najuspješnije tvrtke na tom bliskom nam tržištu Podravka i Poljoprivredni institut Osijek.
Invazija Turaka na Hrvatsku može biti dobra prilika i za jedne i druge: mi imamo položaj i politički trenutak koji može dobro pazariti za turski kapital, za kojim žudimo, a s pomoću kojega bismo mogli konačno izaći iz krize.
>>'Došlo je vrijeme da u Hrvatskoj otvorimo ruski restoran i banju'
Turska investicijska invazija na Hrvatsku......A koliko konjanika čeka na granici i koji "suljtan" ih vodi.