Naslovnica Vijesti Hrvatska

Linić: Imamo najniže trošarine u EU, zato idu gore

Trošarine na gorivo povećat će se za 20 lipa, a uvode se i maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, kao i na ostale potrošačke kredite.
18. srpnja 2013. u 10:57 0 komentara 2 prikaza
vlada (1)
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

- Bude li monetizacije hrvatskih autocesta hrvatski građani će se u najgorem slučaju voziti po istim uvjetima kao i dosada. Interesne grupe rade prosvjede, kojima je u interesu da se stanje ne mijenja. Mi radimo u javnom interesu, nećemo ići u avanturu, ne idemo u potopuno nepoznato nego idemo po ugovor koji je dobar za Hrvatsku. Nema šanse da se usred sezone cestarina povisi za sto posto. Nemoguće', naglasio je Milanović i poručio građanima kako interesne skupine, koje je spomenuo ne govore istinu, pogotovo ne njima, rekao je na početku sjednice Vlade premijer Zoran Milanović.

- Otvorena je mogućnost da dionici u tom slučaju budu i hrvatski mirovinski fondovi, to su naši fondovi. To je jedna potpuno moguća varijanta. Tko bude najpovoljniji. Ovo je dobro promišljena priča, ali nećemo ići u to prije nego dobro promislimo sve mogućnosti. Ne po svaku cijenu i ne preko koljena. Grupe za pritisak rade za svoj interes, a ne za javni interes, zaključio je na početku Milanović.

- Ne nasjedajte na priče da će Hrvatska rasprodati autoceste. Ne može i neće', napomenuo je. 'Već se godinama vozi po cestama koje nisu u koncesiji HAC-a, poput autoceste Zagreb-Macelj i nije dosad bilo problema, dodao je premijer.

Prodaja Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke

Vlada je prihvatila prijedlog odluke o prodaji 99,13 posto dionica Hrvatske poštanske banke, prodaji do 50 posto dionica i dokapitalizaciji Croatia osiguranja. Oba bi se društva trebala privatizirati javnim prikupljanjem ponuda strateških investitora. Ministar financija Slavko Linić o prodaji HPB-a rekao je da je cilj Vlade maksimizirati prihod banke, a jačanje i razvoj banke ne može se osigurati kroz proračun, dodao je.

- Ocijenili smo da nema potrebe da Vlada ostane ni sa jednim dijelom u banci kojoj treba dodatno dokapitalizirati pa je naš prijedlog da prodamo svih 99 posto kapitala i tako ćemo moći birati partnera koji će moći ulagati u banku i njen razvoj, kaže Linić.

Croatia osiguranje nema dovoljno kapitala s kojom bi mogla širiti svoju djelatnost ni u Hrvatskoj ni u regiji, zato idemo na model prodaje manjinskog dijela, ispod 50 posto, a natječaj će bit otvoren do kraja rujna, dodao je.

Povećanje trošarine na gorivo

Zbog stabiliziranja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu, Vlada je prihvatila i prijedlog za povećanje trošarina na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin, i to u rasponu od 10 do 20 lipa po litri.

- Hrvatska je država koja ima najniže trošarine na goriva u EU. To je razlog da u želji da povećamo državni proračun povećamo te trošarine. Zato predlažemo povećanje za olovni benzin za 19 lipa, a bezolovni za 20 lipa, rekao je Slavko Linić.

Manje kamate za kredite u 'švicarcima'

Prihvaćen je i prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se, uz ostalo, uvode maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, kao i na ostale potrošačke kredite, dok se kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa egzaktno definiraju parametri koji se mogu iskoristiti kao osnova za promjenu ugovorenih kamatnih stopa. Prema procjenama kamate za kredite u 'švicarcima' trebale bi biti manje i do 20 posto.

- Promjenjiva kamatna stopa je nepoznanica za korisnike kredita, pa banke uknjiže promjenjivu kamatnu stopu da povećaju mražu. Smatrali smo da je potrebno razriješiti odnose prema bankama. Definirali smo da nakon potpisivanja ugovora nije moguće dodatnim naknadama opteretiti korisnika koji je potpisao ugovor, naglasio je Slavko Linić. Gdje god korisnik kredita nije jasno ugovorio što je to promijenjiva kamatna stopa, mi smo sad inzistirali da se svi krediti sad redefiniraju te da se korisnik mora upoznati s tim. Smanjit će se kamatna stopa i za sve koji su uzeli kredit u 'švicarcima', dodao je.

- Zakon je stvoren za zaštitu potrošača i uređivanje odnosa s bankama. Pazite kakve ugovore potpisujete, upozorio je premijer Milanović.

- Nakon ove presude u slučaju Franak nije se puno toga mijenjalo, ove promjene nisu nastupile zbog te presude. Znamo da bankama to ne odgovara, ali moraju ih prihvatiti. Naglašavam i da korisnici moraju biti svjesni što potpisuju. I sam sam uzimao kredit u "švicarcima". Ovaj zakon, koji je u proceduri, bio je napisan mjesecima prije donošenja presude Trgovačkog suda i ide za tim da se bolje urede odnosi između banaka i korisnika te da se zaštite potrošači. Ali imajmo na umu da i banke moraju nešto zaraditi, inače ne bi bile banke, rekao je premijer.

Minus na tekućem ostaje kao i do sada

Iako je ministar financija Slavko Linić najavljivao ograničenje minusa na tekućem računu u maksimalnom iznosu jedne plaće, do toga ipak neće doći. Predlaže se da potrošač mora biti obaviješten o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije provedbe te odluke. Mora mu biti omogućeno da bez dodatnog troška u 12 mjesečnih rata otplati iznos za koji mu je minus na tekućem računu umanjen ili ukinut, i to po kamatama koje vrijede za minuse na tekućem računu.

- Već više od pet mjeseci radimo na ovom Zakonu. Ove promjene nisu nastale zbog presude Trgovačkog suda u slučaju Franak, rekao je Slavko Linić. Stanje blokiranih računa naših građana govori o tome da je zaista potrebno promijeniti postojeći model. U ovom trenutku je 300 tisuća blokiranih računa, a preko 12,5 posto je nemogućnost naplate po tim kreditima u prošloj godini, rekao je Linić pojašnjavajući prijedlog.

Ukupni trošak potrošačkog kreditiranja trebao bi se, pak, ograničiti na najviše jedan postotni bod ispod zakonom određenih zateznih kamata.

>>Milanović napustio sjednicu: 'Imao sam nezgodu u stanu!'

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.