Dok Ukrajina intenzivira kampanju udara bespilotnim letjelicama duboko unutar teritorija Rusije, paralelno se otvara novi sigurnosni i politički problem za njezine zapadne saveznike. Prema analizi Kyiv Independenta autora Tima Zadorozhnyya, Martina Fornuseka i Chrisa Powersa, Moskva sve češće koristi elektroničko ratovanje kako bi ukrajinske dronove preusmjerila prema teritorijima NATO-a, čime se stvara dodatna napetost na granicama Saveza. “Rusija nastavlja preusmjeravati ukrajinske dronove u Baltik koristeći svoje elektroničko ratovanje”, izjavio je glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Heorhii Tykhyi, dodajući kako Moskva to radi “namjerno, usporedno s pojačanom propagandom”.
Prema navodima Kyiv Independenta, prvi ozbiljniji incident dogodio se u ožujku kada su se dva ukrajinska drona srušila u Finskoj, pri čemu je barem jedan identificiran kao ukrajinski. Kijev se tada službeno ispričao. U svibnju su, pak, dronovi ušli u zračni prostor Latvije, a jedan se srušio u blizini skladišta nafte u Rezekneu. Uslijedila je nova diplomatska napetost, a Latvija je naknadno potvrdila da raspolaže podacima o njihovu podrijetlu, dok je Ukrajina ponovno izrazila žaljenje. Situacija je u Latviji dovela i do političkih posljedica, uključujući ostavku premijerke Evike Siliñe nakon što je incident izazvao krizu unutar vladajuće koalicije. Dodatnu zabrinutost izazvao je slučaj u Estoniji, gdje je NATO-ov borbeni avion u svibnju prvi put oborio sumnjivi dron iznad estonskog teritorija. U danima koji su uslijedili zabilježeno je još sličnih incidenata.
Ono što situaciju čini posebno osjetljivom jest činjenica da su baltičke države i Finska dosljedno među najsnažnijim podupirateljima Ukrajine. Estonija, Latvija, Litva i Finska, koje sve graniče s Rusijom ili Bjelorusijom, zalagale su se za oštriju politiku prema Moskvi, istovremeno pružajući vojnu i financijsku potporu Kijevu na razinama koje, u odnosu na njihovu veličinu, nadmašuju veće europske države. Sada se dužnosnici brinu da bi opetovani incidenti s dronovima mogli polako potkopati tu potporu.
Nekoliko baltičkih dužnosnika priznalo je da bi frustracija javnosti mogla porasti ako se takvi incidenti nastave. Toomas Hendrik Ilves, predsjednik Estonije od 2006. do 2016. godine, upozorio je da bi opetovani upadi dronova mogli postupno narušiti stav javnosti prema Ukrajini. "Da, apsolutno… tko želi da dronovi ulaze na njihov teritorij?" rekao je Ilves za Kyiv Independent na pitanje mogu li takvi incidenti utjecati na potporu Kijevu. "To je razlog za brigu. Mislim, ja se brinem zbog toga", dodao je. Ilves je ukazao na političku krizu u Latviji kao primjer koliko posljedice mogu postati ozbiljne. "Vidjeli smo da je to imalo konkretan učinak u Latviji", rekao je, upozoravajući da iako je utjecaj za sada ograničen, "ako se to nastavi događati… siguran sam da će početi utjecati na javno mišljenje."
Poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz također se javno osvrnuo na ovo pitanje neuobičajeno izravnim riječima. "Ukrajina ovdje mora biti preciznija, naravno, kako bi izbjegla davanje povoda za ruske provokacije", rekao je 21. svibnja. "Naši teritoriji ne smiju biti narušeni, niti smiju biti ugroženi." Svjestan političke osjetljivosti ovog pitanja, Kijev je brzo reagirao kako bi umirio saveznike. Ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha izjavio je da je Ukrajina spremna izravno surađivati s baltičkim državama i Finskom kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti. "Potvrdio sam spremnost Ukrajine za suradnju s baltičkim državama i Finskom kako bismo spriječili takve incidente, uključujući i izravno uključivanje naših stručnjaka", rekao je Sybiha. Također je naglasio da Ukrajina posjeduje golemo iskustvo u suprotstavljanju dronovima nakon godina obrane od masovnih ruskih napada.
Jedan ukrajinski dužnosnik izjavio je za Kyiv Independent da je Kijev sada u "svakodnevnom kontaktu" s baltičkim saveznicima u vezi s incidentima i mogućim preventivnim mjerama, iako je odbio precizirati što bi te mjere mogle uključivati. Europska unija je također priznala sve veću prijetnju, istovremeno naglašavajući potrebu za jačim mehanizmima kolektivne obrane. Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je za Kyiv Independent da su nacionalne vlade i dalje odgovorne za odgovore na upade, ali je ustvrdio da ovi incidenti pokazuju važnost širih europskih obrambenih inicijativa. "Ono što ovo doista naglašava jest potreba za vodećim projektima EU-a koje smo stavili na stol, uključujući, primjerice, inicijativu za obranu od dronova ili zračni štit", rekao je Regnier.
Unatoč tenzijama, baltički dužnosnici su više puta naglasili jednu ključnu stvar: za sve u konačnici krive Rusiju, a ne Ukrajinu. Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je da javnost u Estoniji uvelike razumije da su ovi incidenti izravna posljedica ruske invazije. "Estonska javnost je dobro informirana, dovoljno da razumije razlog zašto dronovi lete uokolo: razlog iza toga je ruski agresivni rat", rekao je Vseviov. "To je bio izbor donesen u Moskvi, a ne u Kijevu."
Dodao je da su dronovi ušli u estonski zračni prostor zbog "ruskog ometanja" te je ustvrdio da većina ljudi razumije širi kontekst. "Ove se stvari ne bi smjele događati, ne mogu se događati i ne smiju se događati", rekao je, dodajući da je jedino pravo rješenje završetak ruskog rata. Slično stajalište izrazio je i jedan latvijski dužnosnik. "Vjerujemo da Ukrajina ima svako pravo na samoobranu, uključujući i ove protunapade", rekao je dužnosnik. "Planiramo surađivati s Ukrajinom u razmjeni najboljih praksi u području dronova i antidronskih tehnologija." "To je ruski problem, budući da proizlazi iz toga što Rusija nastavlja svoj rat protiv Ukrajine."
Otvori KEKS Pay
Koliko su nam već novaca pokrali i isisali dobara... uđiberili se ovdje dok im ruje komadaju zemlju... ne moraju niš ruje raditi - ukri mi već dugo nisu mili. Još od puča 2014. i uvlačenja svih u kaljužu koju su sami stvorili.