Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Igor Rudan upozorio: Mnogi ne znaju da je ova respiratorna bolest prije pandemija bila treći uzrok smrti u svijetu

Pridoda li se tome činjenica da su šesti uzrok smrti u svijetu prije pandemije bili zloćudni tumori pluća, bronha i dušnika, s blizu 2 milijuna smrti godišnje, jasno je da su respiratorne bolesti općenito golem globalni javno-zdravstveni problem, napisao je
25. svibnja 2022. u 09:51 0 komentara 31071 prikaza
Rovinj: WMF, panel "Tema panela Made in Croatia, po čemu je Hrvatska poznata u svijetu"
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Popularni znanstvenik Igor Rudan u svojoj najnovijoj Facebook objavi osvrnuo se na rezultate istraživanja o rasprostranjenosti kronične opstruktivne plućne bolesti (KOBP) u kojem je procijenjeno da je između 292-393 milijuna ljudi u svijetu u dobi od 30 do 79 godina oboljelo od ove bolesti. 

U objavi je upozorio i na važnost očuvanja čistog zraka te upozorio kako je Zagreb dugo godina u samom vrhu popisa svjetskih gradova s najzagađenijim zrakom, a cijelu objavu prenosimo u cijelosti: 

''U Edinburghu danas završava izuzetno kvalitetna trodnevna konferencija o globalnom respiratornom zdravlju pod nazivom "RESPIRE". Bila je to napokon prilika da se nakon dvije i pol godine prvi puta ovdašnji istraživački timovi ponovo sretnu s kolegama iz zemalja u razvoju i pozovu ih u Škotsku na ovaj sastanak.

Jedno od istraživanja koja smo strateški proveli u mom Centru za globalno zdravlje tijekom pandemije u sklopu RESPIRE inicijative, a koje sam vodio i objavio kao "senior/corresponding author", je ovaj znanstveni rad objavljen početkom 2022. u časopisu "Lancet Respiratory Medicine", vodećem svjetskom znanstvenom časopisu o bolestima dišnog sustava, s impact factorom većim od 30 (SLIKA 1).

Sofisticiranim epidemiološkim modeliranjem i nizom izračuna, koji su se temeljili na velikoj količini podataka iz cijelog svijeta, procijenili smo da - ovisno o točnim kriterijima korištenima za dijagnozu ove bolesti - između 292-393 milijuna ljudi u dobi od 30 do 79 godina u svijetu ima KOPB. To su ogromne brojke, a pritom ne uključuju ni stanovništvo najstarije dobi, kao ni stanovništvo mlađe od 30 godina, jer za njih nema dovoljno vjerodostojnih podataka na svjetskoj razini da bi se moglo dovoljno precizno modelirati u svim dijelovima svijeta opterećenje KOPB-om u tim dobnim skupinama.

Razumije se da, kada ne postoje dovoljno precizni ili pravovremeni podaci o brojnim kompleksnim parametrima koje bi trebalo uvrstiti u epidemiološki model kako bi on mogao predvidjeti pojedine zdravstvene ishode, tada epidemiološko modeliranje nema nikakvog smisla. Stoga se epidemiolozi u nedostatku svih bitnih parametara ne upuštaju u modeliranje, znajući da bi rezultati bili previše nepouzdani, te bi mogli dovesti do potpuno pogrešnih savjeta onima koji odlučuju o zdravstvenoj politici. U takvim slučajevima, kada nemaju dovoljno pouzdanih parametara za modeliranje, epidemiolozi koriste sasvim druge pristupe za procjene budućih ishoda i za to su posebno trenirani. Ipak, naše je istraživanje imalo dovoljno informacija kako bismo mogli zaključiti da danas čak tri četvrtine oboljelih živi u zemljama nižeg i srednjeg stupnja ekonomskog razvoja.

Namjerno smo procijenili te brojke točno za 2019. godinu, jer je ona bila pred-pandemijska. Stoga namjeravamo ponoviti ovu analizu u 2023. godini ili kasnije, te procijeniti koliko je COVID-19 pandemija utjecala na moguć porast broja oboljelih od KOPB, te koliko je pogoršala stanje u onih koji su KOPB već imali.

Zabrinjava nas što bismo mogli otkriti u 2023., jer mnogi ne znaju da je KOPB prije COVID-19 pandemije bila treći uzrok smrti u svijetu uopće, s više od 3 milijuna umrlih godišnje. Četvrti uzrok smrti u svijetu bile su u 2019. upale pluća, posebno u male djece i vrlo starih osoba, s nešto manje od 3 milijuna umrlih godišnje, za koje također spremamo slične analize prije i nakon pandemije.

Pridoda li se tome činjenica da su šesti uzrok smrti u svijetu prije pandemije bili zloćudni tumori pluća, bronha i dušnika, s blizu 2 milijuna smrti godišnje, jasno je da su respiratorne bolesti općenito golem globalni javno-zdravstveni problem.

Zagađenje zraka u gradovima pritom pogoduje i KOBP-u, i upalama pluća, a i zloćudnim tumorima, a Zagreb je, na žalost, već dugo godina u samom vrhu popisa svjetskih gradova s najzagađenijim zrakom. Nedavno sam čitao o planovima da se iz samog centra grada što više prometa preseli na obilaznice, a posebno ona dva "zelena vala" koja prolaze kroz "potkovu". Nisam stručnjak za promet i ne znam je li to realno izvedivo, ali ako jest, sviđala bi mi se ta ideja. Koliko je zrak u Zagrebu zagađen, dobro se vidi po tome koliko brzo HNK ili druge lijepe zgrade opet potamne svaki puta nakon što im obnove fasade. Nije zdravo živjeti u oblaku štetnih plinova.

Temeljem našeg istraživanja, časopis Lancet Respiratory Medicine objavio je i ovu infografiku (SLIKA 2) s korisnim informacijama, koju su nas zamolili da podijelimo na društvenim mrežama i proslijedimo medijima, kako bismo skrenuli što više pažnje javnosti na ovu prilično zanemarenu, ali iznimno opasnu bolest koja muči i do 10% svjetskog stanovništva - a nakon pandemije COVID-19, možda još i više, to ćemo tek saznati'' - napisao je.

FILE PHOTO: A CDC image shows skin lesions on a monkeypox patient zarazna bolest Koja je razlika između majmunskih boginja i korone? Stručnjaci došli do novih saznanja Zagrebačke fontane svijetlile u znak podrške oboljelima od raka štitnjače #NosiLeptira Alarm za uzbunu: Hrvatska u svjetskom vrhu po stopi porasta ove vrste karcinoma CVH ON LINE PLATFORMA Niste u Hrvatskoj, a ističe vam prometna dozvola? Nema problema, postoji pametno rješenje kako sve obaviti putem e-usluga
Zvirnjača
otišli u inozemstvo
Većina mještana napustila selo u BiH, sve ostalo na korištenje jednom muškarcu
Plastični čep
PAMETNO RJEŠENJE
Ovo je najčešći otpad koji smo pronašli na našim akcijama čišćenja, nismo to očekivali
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.