Pola se grada okupilo potkraj kolovoza 1862. godine na zagrebačkom kolodvoru na koji se dovezla prva lokomotiva. Svi su htjeli uživo vidjeli to tehnološko čudo, zadimljenu kočiju, kako su je neki nazvali, pristiglu iz smjera slovenskog Zidanog Mosta. Na željeznicu se gledalo kao na šansu za razvoj i u Beču se lobiralo za što više kilometara pruge po Hrvatskoj, posebno prema Dalmaciji, Istri i Slavoniji.
Danas, 160 godina poslije, za željeznicu se lobira u Bruxellesu. Nakon što su sagrađene autoceste i otvoren Pelješki most, Vlada je najavila desetljeće ulaganja u željeznicu. Je li na pomolu nova željeznička revolucija u Hrvatskoj?
Hrvatski vlakovi predmet viceva
HŽ na remontu: Vlada je najavila desetljeće ulaganja u pruge, je li na pomolu nova željeznička revolucija u Hrvatskoj?
Na hrvatskim prugama vlakovi voze brzinom od četrdesetak kilometara na sat. Kako bi se to promijenilo, najavljena su ulaganja u željezničku infrastrukturu od 5,7 milijardi eura do 2030. godine. Plan je obnoviti i modernizirati 788 kilometara pruga, a do 2025. nabaviti 70 novih vlakova. Do Splita bi se tada trebalo stizati za 4 sata, a prema Rijeci juriti 160 kilometara na sat
Na pomolu je nova pljačka