Naslovnica Vijesti Svijet

Hrvatska među tri države EU koje su najviše smanjile izdvajanja za obrazovanje!

Komisija navodi da je sudjelovanje u predškolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloživotnom učenju u Hrvatskoj iznimno nisko u usporedbi s drugim članicama EU-a
07. studenoga 2016. u 20:04 4 komentara 545 prikaza
učenici
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell

Vrlo niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon srednje strukovne škole glavne su prednosti hrvatskog obrazovnog sustava, ali 15-godišnji učenici postižu slabe rezultate na međunarodnim procjenama iz matematike, pismenosti i čitanja, pokazuje ovogodišnje izdanje Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija.

Prema dugoročnom planu, zemlje članice trebale bi do 2020. smanjiti stopu ranog napuštanja školovanja ispod 10 posto, dok je prošle godine na razini EU-a ta stopa iznosila 11 posto. Hrvatska ima najnižu stopu – ispod tri posto, a najviše stope bilježe Malta i Estonija – 20 posto.

U pregledu se  kaže da je zbog političkog neslaganja u Hrvatskoj usporena provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i s tim povezane kurikularne reforme.

Komisija navodi i da je sudjelovanje u predškolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloživotnom učenju u Hrvatskoj iznimno nisko u usporedbi s drugim članicama EU-a.

„Usklađivanje strukovnog, višeg te obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada kroz razvoj kvalifikacijskih standarda u konzultacijama sa socijalnim partnerima hvale je vrijedan, ali spor proces, koji još nije dao opipljive rezultate“,  navodi Komisija.

Stipe Šuvar Istraživanje Šuvarova reforma poticala je djevojke na studij okrugli stol mladi Istraživanje PwC-a Mladi mogu podići BDP za 7 posto

Članice EU-a su prvi put nakon tri godine u prosjeku skromno povećale izdatke za obrazovanje, ali je Hrvatska među zemljama koje su ih smanjile.

Prema podacima za 2014., javna potrošnja za obrazovanje porasla je za 1,1 posto u odnosu na godinu ranije. U Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj javna potrošnja za obrazovanje povećana je za pet ili više posto. S druge strane, u Hrvatskoj, Austriji, Belgiji, Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Litvi i Sloveniji javna potrošnja na obrazovanje je pala i to najviše na Cipru 10,8 posto, Hrvatskoj 7,8 posto i Sloveniji 6,1 posto.

U Pregledu obrazovanja i osposobljavanja, Komisija analizira stanje u Europskoj uniji i stanje nacionalnih sustava te upućuje na to da je pred državama članicama dvostruka zadaća: osigurati odgovarajuća ulaganja u obrazovanje te visokokvalitetno obrazovanje za mlade neovisno o njihovu podrijetlu, uključujući izbjeglice i migrante.

>> Kritičari: Odvajanje nije prirodno i nema smisla Zagovornici: Odvojene škole praksa su u svijetu

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • nemanatrag:

    Što se diže prašina bespotrebno?Sve što nam od obrazovanja treba je vjeronauk, ostalo je totalno suvišno i nepotrebno za konobare i sobarice...uostalom kilo mozga je uvijek u Hrvata bilo dvije marke.

  • golub Vaso:

    znanje je opasno, najbolje da djeca čitaju samo bibliju, u njoj je sva pamet svijeta

  • Avatar Propaganda
    Propaganda:

    dok svi govore da su djeca budućnost kod nas je obrnuto