Nekada su, kad bi se govorilo o najranjivijim europskim gospodarstvima, svi pogledi bili usmjereni prema Grčkoj ili Italiji. Njihovi visoki prinosi na obveznice jasno su pokazivali kako investitori s nepovjerenjem gledaju na njihovu sposobnost otplate dugova. Danas se situacija uvelike promijenila. Umjesto Grčke, u fokusu zabrinutosti sve češće se nalazi Francuska, piše SkyNews.
Zapravo, trenutačno Francuska plaća više kamate na svoje dugove nego Grčka. A ti financijski problemi povezani su i s političkom nestabilnošću – jedan za drugim, francuski premijeri podnose ostavke zbog poraza u parlamentu. Temelj svega je stanje državnih financija. Proračunski manjak Francuske među najvećima je među razvijenim zemljama.
I dok su sve države trošile prekomjerno tijekom pandemije, Francuska je među onima koje se najsporije vraćaju na održivu razinu potrošnje. Više puta su predlagani planovi štednje, ali su povučeni zbog otpora političara.
Francuska ima najveću razinu državne potrošnje u odnosu na BDP među razvijenim državama. Iako su najavljeni rezovi bili minimalni, čak i ti blagi prijedlozi izazvali su veliko političko negodovanje. Još jedan premijer mogao bi se suočiti s padom zbog zakonskog prijedloga koji nije prošao – situacija koja se ponavlja iz godine u godinu.
No problem nije samo u političkom otporu. Sve veće pogoršanje javnih financija povezano je i s padom produktivnosti, koja je nekad bila francuska prednost. Francuzi možda rade kraće, ali su godinama ostvarivali visok učinak. No u zadnje vrijeme i taj učinak opada. Manja produktivnost znači i manje prihoda od poreza, a s time i rast deficita.
Zbog svega toga sve se češće upozorava na mogući financijski slom – čak i iz vrha vlasti. Sam premijer François Bayrou pozvao je na oprez, podsjećajući na slučaj Liz Truss i britanski proračunski debakl iz 2022. “Pazite se tržišta,” poručio je. “Nikad ne znate koliko ste blizu krize.”
Otvori KEKS Pay
Francuska propada pod multikulti politikom