Fondovi drugog stupa u 23 godine rada svojim su članovima zaradili 9,3 milijarde eura, a prosječno plaćeni radnik na svom mirovinskom računu imao je krajem 2024. godine oko 26 tisuća eura štednje. Iza mirovinskih je fondova dobra poslovna godina u kojoj su ostvarili visoke prinose, koji su se, ovisno o kategoriji fonda, kretali od 5 pa do više od 13 posto. Svejedno, većina novih umirovljenika koji su štedjeli u drugom stupu i dalje bira povratak u državni mirovinski sustav u trenutku odlaska u mirovinu jer im je to povoljnije. Lani se ipak poboljšao udio onih koji su birali dvostupne mirovine te se kretao oko 35 posto. Dvostupne mirovine trenutačno prima 20-ak tisuća umirovljenika, no u idućih pet godina njihov bi se broj mogao značajno povećati jer će u mirovinu otići oko 95 tisuća osiguranika drugog mirovinskog stupa. Nastave li fondovi ostvarivati dobre prinose, broj povratnika u državni mirovinski sustav mogao bi pasti.
Procedura odlaska u mirovinu za osiguranike drugog stupa je takva da nakon predaje zahtjeva za umirovljenje svatko dobiva na kućnu adresu informativni izračun Regosa iz kojega može vidjeti kolika bi mu bila mirovina da se vrati u državni mirovinski sustav, a koliko ako zadrži drugi stup. Zasad se većina vraća u prvi stup, što znači da se i njihova mirovinska štednja automatski prosljeđuje u proračun, no dvostupne mirovine postale su zanimljive nakon odluke Vlade da svatko tko zadrži dvostupnu mirovinu može odmah povući 20 posto štednje iz drugog stupa. Na primjeru prosječno plaćenog radnika to znači da takva osoba, ako bi ove godine išla u mirovinu, može odmah po okončanju postupka priznavanja prava na mirovinu dobiti oko 5200 eura, a ostala sredstva iz drugog stupa isplaćivat će mu se u mjesečnim ratama. Naravno, ta će osoba istovremeno primati i osnovnu mirovinu iz državnog sustava (1. stupa). Predstavnici fondova naglasili su da je prosječan iznos mirovinske štednje umirovljenika koji su lani izabrali dvostupnu mirovinu bio oko 33 tisuće eura.
Obvezni mirovinski fondovi krajem 2024. godine upravljali su s 23,22 milijarde eura imovine drugog stupa, što je povećanje od tri milijarde eura ili 14,8% u odnosu na prethodnu godinu, objavili su predstavnici Udruženja obveznih mirovinskih fondova. Imovina hrvatskih mirovinskih fondova doseže 29 posto hrvatskog BDP-a, što je znatno više od prosječnog udjela privatne štednje u drugim državama gdje je državni sustav solidarnosti i dalje dominantan. U Njemačkoj privatna štednja doseže 6 posto tamošnjeg BDP-a, u Sloveniji i Austriji 7 posto, u Španjolskoj i Italiji 11 posto, u Slovačkoj 14 posto, no u Švedskoj privatni fondovi imaju imovinu koja odgovara vrijednosti godišnjeg BDP-a države, a u Danskoj su dvostruko jači. Gleda li se vrijednost 23-godišnje štednje za prosječno plaćenog radnika od 16.186 eura, unutar te svote nalazi se 14.911 eura plaćenih doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura.
– Zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43% ukupne vrijednosti stanja na računu – naveo je Gordan Šumanović, predsjednik UMFO-a, koji se pohvalio da je vrijednost fondovske zarade koliko i 20 Peljeških mostova. Na kraju 2024. godine svi obvezni mirovinski fondovi zajedno imali su više od 2,33 milijuna članova, uz 106 tisuća novih osiguranika drugog stupa, i ta bi brojka trebala ujedno pokazivati i broj radnika koji su lani prvi put zaposleni u Hrvatskoj, među kojima se nalaze i strani radnici. Pokazalo se da ljudi nemaju naviku mijenjati mirovinski fond, neovisno o poslovnim rezultatima, niti sami biraju tko će upravljati s njihovih 5 posto doprinosa.
Glavninu svoje imovine, oko 60 posto, fondovi i dalje ulažu u obveznice, nešto manje od četvrtine u dionice, pri čemu su ulaganja u domaće dionice činila 14,3% imovine obveznih mirovinskih fondova, a ulaganja u strane dionice 8,9% imovine. Otprilike desetina imovine usmjerena je u investicijske fondove, dok su novac i depoziti činili četiri posto imovine. Ukupna neto imovina dobrovoljnih fondova trećeg stupa iznosila je 1,45 milijardi eura, dok je na godišnjoj razini povećanje neto imovine DMF-ova iznosilo 14,8%.
Domaće dioničko tržište nastavlja ostvarivati bolje rezultate od globalnog dioničkog tržišta već treću godinu zaredom pa je Crobex lani rastao 30 posto, njemački DAX 19 posto, a slovenska burza ostvarila je odličan rezultat s 42 posto rasta. Fondovi očekuju da će Hrvatska i ove godine rasti iznad prosjeka EU i europodručja, što će utjecati i na njihove poslovne rezultate. Globalno, u razvijenim zemljama rad je i dalje ograničavajući faktor za ekonomski rast s utjecajem na alokaciju kapitala (digitalizacija) te migracijske trendove, no neizvjesno je kako će se odvijati globalna trgovina, s obzirom na promjenu vlasti u Americi, gdje se nalazi značajna koncentracija dioničkog kapitala.
>>> FOTO Evo koliko vaši prijatelji i susjedi zarađuju: Neki primaju i po 2800, a od ovih ljudi ne tražite da plate kavu
Otvori KEKS Pay
