Hrvatsku bi sljedeće godine mogla pogoditi deflacija. Nakon godina u
kojima su se Hrvati panično plašili inflacije, tj. rasta
cijena, 2009. mogli bismo provesti u jednako takvom paničnom strahu,
ali ovoga puta od snižavanja cijena. Iako naizgled niže cijene
obećavaju blagostanje, a pad cijena nafte ispod 50 dolara za barel,
što se dogodilo danas, čini se sjajnom novošću
koja će potaknuti pad svih cijena – ipak nije sve kako
izgleda na prvi pogled.
Nema
krize za umirovljenike – Vlada isplaćuje dug do 20. prosinca
Sanader
sindikatima: Visimo o niti, u banani smo!
Naglasak:
Jezična banana premijera Sanadera
Zabrinuti Jurčić
Naime, analitičari su složni, deflacija može biti strašnija
od inflacije i iz nje je puno teže izaći. U slučaju deflacije očekivani
daljnji pad cijena odgađa potrošnju i investicije,
što za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i
BDP-a. Mogućnosti monetarne politike znatno su ograničene, a izlazak iz
deflacije moguć je jedino uz pomoć izrazito ekspanzivne fiskalne
politike. Primjer iz ovog desetljeća je Japan, koji je izrazito
teško izašao iz deflacije, objašnjava
Zdeslav Šantić, analitičar RBA.
– Kad padne potražnja, prejeftinu robu i robu koja nema kupca
te neisplativu proizvodnju plaća radnik, koji ostaje bez zaposlenja,
odnosno dohotka. Taj radnik tada ne troši, cijene i dalje
padaju i sve je više ljudi bez posla jer tvrtke propadaju.
Takva negativna spirala dovodi do ekonomske depresije – rekao
je Ljubo Jurčić, oporbeni ekonomist i član Sanaderova kriznog
savjetničkog tima te dodaje: – Investitori prestaju ulagati
jer ne znaju u što bi uložili i ekonomija se jednostavno
zamrzne.
Federalne rezerve Sjedinjenih Država već ozbiljno raspravljaju o
opasnosti deflacije. Štoviše, strah od deflacije
jedan je od razloga za pripremu vrlo izdašnih stimulativnih
paketa pomoći kako financijskom sektoru, tako i realnoj ekonomiji. U
Britaniji već upriličuju masovne rasprodaje.
Amerika i Velika Britanija u velikoj su opasnosti, objasnio je Jurčić,
kriza naplaćuje danak, nezaposlenih je sve više.
Autoindustrija već trpi 30-postotni pad potražnje. Srednja klasa
postaje bivša srednja klasa i kroči na rub
siromaštva. Već možemo govoriti o
psihosociološkim problemima i političkoj volji koju treba
smoći i izbaviti se iz potpunog društvenog kolapsa.
U Hrvatskoj je, kazuje Jurčić, premijer Sanader izazvao osjećaj krize
prije nego što je ona doista stigla i bez pravih mjera koje
kani provesti. Učinak je nesiguran sentiment ljudi koji se sustežu od
kupnje.
– Upravo u krizama valja odlučno krenuti s reformama pa, ako
se u prvom kvartalu dogovore mjere i upusti u njihovo ispunjavanje,
2010. mogli bismo se početi oporavljati. U suprotnom, mogla bi nas
pokositi deflacija – poručuje Jurčić.
Jeftinije sirovine
– Inflacija više nije problem, nagli pad cijena
sirovina na svjetskom tržištu upozorava na naglo hlađenje
inflatornih očekivanja, primjerice terminski ugovori za naftu već su
oko 30 dolara po barelu. Takve snažne korekcije cijena sirovina mogu
biti rani signali deflacije, koja vodi u produbljivanje recesije, nagli
gubitak velikog broja radnih mjesta – tvrdi Damir Novotny,
član Savjeta HNB-a, koji kaže da treba potaknuti inozemnu potražnju i
investicije.
FINANCIJSKA KRIZA
