Naslovnica Vijesti Hrvatska

CARNet otkrio poraznu činjenicu o hrvatskim školama

Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole
27. studenoga 2016. u 09:57 7 komentara 5519 prikaza
Računala
Foto: Pixabay
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet provodi projekt "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" u sklopu kojega je tijekom listopada provedena evaluacija razine digitalne zrelosti u deset posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, a rezultati su pokazali da su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole) naše škole dobile prosječnu ocjenu 2 što ih svrstava u kategoriju digitalnih početnica.

Digitalna zrelost sve je važnija u modernom obrazovnom sustavu zbog sve veće važnosti digitalne tehnologije u svakodnevnome životu i radu. Smatra se da je neka škola digitalno zrela kada su u život i rad škole u visokome stupnju integrirane informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), njihovo korištenje u nastavnim i poslovnim procesima nije sporadično ili slučajno, već sustavno, stoji u CARNet-ovu priopćenju o rezultatima provedenog istraživanja.

Uz adekvatno opremljene učionice i kabinete, digitalno zrela škola ima i djelatnike osposobljene za rad s IKTopremom, novac za održavanje tog statusa te podržavajuće okruženje. Nastavnici u takvoj školi koriste tehnologiju za unaprjeđenje poučavanja, usmjeravaju nastavu na učenika, razvijaju vlastite digitalne obrazovne sadržaje, a učenici kroz nastavu razvijaju vlastite digitalne kompetencije (znanja i vještine) što će im omogućiti bolju spremnost za nastavak školovanja i veću konkurentnost na tržištu rada.

lektira CARNet Novi moderniji izgled eLektira s novim naslovima 21.02.2015., Zagreb - Zvonimir Stanic, ravnatelj CARNet-a. Photo: Zarko Basic/PIXSELL 140 milijuna eura Plan Hrvatske je do 2022. godine digitalizirati 60 posto škola

Pred nama je još puno posla do digitalno zrelih škola - 82 posto su digitalne početnice

Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola, 82 posto, spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.

CARNetovi partneri na pilot projektu "e-Škole" su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu (FOI).

Jedna od aktivnosti u sklopu projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji CARNet i FOI izradili su strateški dokument "Okvir digitalne zrelosti škola" usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije.

Autori znanstvene metodologije su FOI-evi stručnjaci, a strateški dokument prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola: neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele, te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati - vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura.

Promatrajući pojedina područja evaluacije, najlošiji rezultat zabilježen je na području vođenja, planiranja i upravljanja, dakle strateškoga pristupa digitalnoj zrelosti, dok su škole najbolji rezultat postigle na području IKT kulture - kultura suradnje putem digitalne tehnologije, povezivanje nastavnika i učenika te dijeljenje iskustava, gdje su u prosjeku dosegle razinu digitalne osposobljenosti.

Ističe se kako je vrlo važan podatak da je, zahvaljujući "Okviru digitalne zrelosti škola" i pripadajućim instrumentima, prvi put u Hrvatskoj moguć dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola te identificiranje područja i mogućnosti poboljšanja u korištenju tehnologija.

Primjena ovog jedinstvenog cjelovitog koncepta u domaćim školama tek slijedi, a postoji mogućnost da se uz prilagodbu počne koristiti i izvan Hrvatske s obzirom na to da su interes za ovim konceptom pokazali i stručnjaci iz drugih zemalja.

V.d. ravnatelja CARNet-a Zvonimira Stanića smatra da, osim ulaganja u IKT opremu, treba i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu koriste na prikladan način  jer, uvjeren je, tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnome procesu, a projekt vidi i kao izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.

Navodi se kako mogućnost napretka potvrđuje i ranije istraživanje Centra za primijenjenu psihologiju (CPP) Filozofskoga fakulteta u Rijeci koje je provedeno na uzorku od 20 škola odnosno više od 600 nastavnika i 2750 učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola.

Iako velika većina, više od 90 posto nastavnika osnovnih i srednjih škola ima pristup računalu i internetu, kod kuće i u školi, tek ih manji broj, 42 posto svakodnevno koristi računalo u školi, a u samoj nastavi s učenicima tek nekoliko puta mjesečno.

Prednosti korištenja tehnologije više prepoznaju nastavnici prirodoslovnih predmeta i matematike, nastavnici u osnovnim školama te oni koji su u poučavanju više usmjereni na razvoj kompetencija učenika.

Najvažniji razlozi korištenja IKT-a kod učenika su gotovo svakodnevno korištenje društvenih mreža i zabavnih sadržaja, a u školi ju rijetko koriste i to uglavnom za međusobnu razmjenu gradiva i zadataka vezanih uz školu, kao što su pisanje referata ili lektire, a tehnologiju više koriste učenici srednjih škola.

Ukupna vrijednost pilot projekta "e-Škole" iznosi gotovo 307 milijuna kuna, a većim se dijelom - čak 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond).

>> Sabor i tableti: Zastupnicima su već jednom nabavljena prijenosna računala

Vrtovi Hrvatske
Vrtovi Hrvatske
100% domaće voće i povrće sad je svima dostupno!

A1 izdvaja za Vas

  • bego1:

    Informatika je potrebna danas i treba se učiti u školama. Ali zar je potrebno raditi cijeli nastavni program preko računala i tableta i svih tih tehnologija?! Pa djeca nam ubrzo neće znati ni pisati,nece znati što je papir i olovka. ... prikaži još! Sjediti će jos više za računalima,kriviti kičmu,debljat se,kvariti oči i desocijalizirati.. Stalno se priča kako djeca ne znaju matematiku.. kako ce znati kad ništa ne rade bez pomagala tj računala. Tehnologija se treba koristiti ali po meni je bezveze forsiranje rada na tabletu i računalu u sklopu svakog predmeta koje se sve više nameće.

  • Avatar prof.baltazar
    prof.baltazar:

    Nemam snage i koncentracije za ovaj stručan članak. Naše škole su na razini AU monarhije kao i naša sveučilišta. Jednostavno, koliko para toliko muzike. Jedino bi mi u Hrvatskoj velika čuda za malo lovice. Neke stvari su besplatne ali ne i obrazovanje.

  • Avatar Ivica_ponovo
    Ivica_ponovo:

    Nije to porazna činjenica o hrvatskim školama. To je porazna činjenica o hrvatskoj politici. Jer znamo tko određuje koliko će novca dobiti kako škole, tako i bolnice, znanstvenoistraživačke ustanove... Ali, ako bi škole dobile novce za kvalitetno osposobljavanje naše djece ... prikaži još!ce - koliko bi ostalo političarima za redovne promjene mobitela automobila i sl. koje redovno mijenjaju plativši ih iz proračuna. I onda iz CARNeta iznose neke činjenice. :P