Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvati koji su mijenjali svijet

“Američki liječnici misle kako su najbolji, a oni uopće ne prate razvoj zdravstva izvan SAD-a

Mnogoljudna, daleka i nepoznata zemlja prirasla je Štamparu k srcu, posebice njezine seoske provincije...
25. ožujka 2020. u 00:14 0 komentara 2800 prikaza
Andrija Štampar
Foto: Privatna arhiva/ PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Tri je puta Andrija Štampar odlazio u Kinu da uspostavi i reformira tamošnji zdravstveni sustav. Prvi odlazak bio je nakon prisilnog umirovljenja i obilaska Amerike. U Kinu je tada otišao na poziv kolege i prijatelja dr. Berislava Borčića, koji tamo bio također kao stručnjak Lige naroda u svojstvu savjetnika u Ministarstvu zdravlja. Zadatak mu je bio da u suradnji s drugim europskim i svjetskim stručnjacima te kineskih vlasti poboljšaju zdravstvene prilike u toj zemlji.

Andrija Štampar Andrija Štampar Dojmovi iz Kine: Nehigijenska im je bolnica, kreveti su tvrdi, bez jastuka i posteljine, ali su valjda zadovoljni

Mnogoljudna, daleka i nepoznata zemlja prirasla je Štamparu k srcu, posebice njezine seoske provincije. U dnevniku je opisao kineske velike gradove, ali njega je zanimao kineski seljak i njegov težak život. Stoga je u svojemu drugom posjetu većinu vremena radio upravo po seoskim provincijama Kine te svjedočio mučnom radu seljaka osuđenih na rad u rudniku bez ikakvih prava. Na rad u rudniku slali su se kineski seljaci kada bi ostali bez zemlje, koja je mahom bila u vlasništvu veleposjednika. Jasno da Štampar nije zdravlje ljudi ni tamo, kao ni igdje drugdje, gledao odvojeno od načina i uvjeta života.

Kina i Jugoslavija imale isti broj liječnika

Od početka je nastojao, nakon što je upoznao kineska i sela i gradove, provesti svoj socijalno-medicinski nauk te poboljšanjem životnih uvjeta, stanovanja, hrane i higijene, a paralelno i uvođenjem zdravstvenog sustava u siromašne krajeve, poboljšati zdravstvene prilike u toj zemlji. Poplave su odnosile živote i donosile bolesti, a nakon njih bi slijedile suše koje su činile isto. Kina nije imala ni medicinskog kadra, posebice ne raspoloživoga ni voljnoga za odlazak na rad u seoske dijelove zemlje. Nadriliječništvo je bilo sveprisutno, a ono što je Štampar tamo zatekao zorno pokazuje podatak da su tadašnja Kina s 500-600 milijuna stanovnika (nije poznat točan podatak) i Jugoslavija sa svojih oko 14 milijuna imale podjednak broj školovanih liječnika, njih oko pet tisuća. Kako je u svojoj knjizi “Spašavanje života u ratnoj Kini” napisao John R. Watt, kineski reformatori zdravstva naučili su od Jugoslavije da je ključ zdravstvene politike reforma u ruralnim krajevima. Ti su krajevi bili središnji interes Andrije Štampara.

Andrija Štampar | Autor : Privatna arhiva/ PIXSELL Foto: Privatna arhiva/ PIXSELL

Nakon što se vratio iz sjeverozapadnih provincija Kine, Štampar piše:

“Pristupio sam izradi privremenog izvještaja o prijedlozima za unapređenje tih provincija, osobito u pogledu na narodno zdravlje i suzbijanje zaraza kod domaćih životinja. Istina, uloga eksperta u jednoj stranoj zemlji je sasvim drukčija nego javnog radnika u rođenoj zemlji. Naročito sam ja došao u sasvim neovisnom položaju tako da sam mogao ne samo samostalno nastupiti u pojedinim pitanjima nego i postavljati uvjete kad je to potrebno, samo se po sebi razumije, u formi koja odgovara, ali putovati po krajevima tako teškim u pogledu saobraćaja kao što su oni na sjeverozapadu, nema smisla ako nakon toga ne bude praktičnog rezultata. Prijedlozi za sjeverozapadne provincije su zahtijevali 300.000 $.

Rastanak s Dalekim istokom

Oni su se sastojali uglavnom u ovome: osnovati u obje provincije (Šensi i Kansu) provincijske domove narodnog zdravlja s odjeljenjima za veterinarstvo; u Sinau podići jednu školsku polikliniku; u jednom srezu podići zdravstvene stanice; u kraju zaraženom kugom podići dom narodnog zdravlja, a naročito otvoriti jedan dom narodnog zdravlja u Kokonoru (dijelu Tibeta). Tako bi se u te dvije provincije osnovala zdravstvena organizacija koja bi mogla u budućnosti poslužiti kao tipičan primjer provincijske zdravstvene službe. Osjećao sam da u ovom slučaju ne treba popuštati.“

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Andrija Štampar Čovjek koji je utemeljio javno zdravstvo

Andrija Štampar taj je put u Kinu otišao s teškim osjećajima nakon tragedije koja ga je pogodila smrću supruge Marije kada je ostao sam s petero djece. Osjećaji s kojima je odlazio i dvojbe koje su ga morile možemo čitati u njegovu dnevniku te u pismima dr. Desanki Ristović. Jednako osjećajno Štampar se pozdravljao s Kinom kada je zadnji put otamo odlazio, a za svoj je rad dobio dva priznanja kineske vlasti. Tako u jednom od njih dr. Andriji Štamparu kineske vlasti zahvaljuju riječima: “Došao je u Kinu pomoći našoj vladi u obnovi na temelju sporazuma Lige naroda o tehničkoj suradnji.”

U drugoj zahvali piše: “Putovao je mnogo, kroz više provincija, od Knaus i Šangaja na zapadu do Kvantunga i Kvansija na jugu te dao vrijedan doprinos djelu obnove našega sela, osobito na polju službe zaštite zdravlja u selu. Za njegova odlaska želimo mu darovati povelju za uspomenu na rad u Kini u nadi da će nas ponovno posjetiti.”

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar | Autor : Luka Stanzl/Pixsell Foto: Luka Stanzl/Pixsell

Štampar Kinu nije lako napustio; treći odlazak otamo bio je emotivan rastanak s narodom i zemljom koju je temeljito upoznao. Tako u svojem dnevniku piše da se “pri rastanku s Dalekim istokom osjećao kako nešto nestaje u mojem životu i kako će to što sam ovdje doživljavao i stvarao ostati kao velika uspomena u mojem životu”.

Liječnici bez inicijative

Nakon povratka iz Kine, potom i Rusije, u domovini ostaje svega dva mjeseca tijekom kojih zaključuje da se “depresija osjeća na svim stranama”. I u takvim prilikama htio je radi djece ovaj put ostati doma, no profesionalna budućnost u tom slučaju mu se činila vrlo nesigurnom ne samo u materijalnom smislu nego je znao da bi ograničeni rad kod kuće vrlo brzo loše djelovao na njega. Stoga se odlučio nastaviti putovati kao ekspert Lige naroda te, kako piše, ponovno ostaviti svoj dom i svoje prijatelje te nastaviti putem kojim je išao posljednjih pet godina. Uputio se Štampar raditi u niz europskih zemalja. Tamo je, među ostalim, kako je zapisao, proučavao rad škola narodnog zdravlja uspoređujući ih s radom zagrebačke Škole narodnog zdravlja koju je osnovao i u nju toliko srca i duše uložio.

Andrija Štampar ANDRIJA ŠTAMPAR Socijalna medicina bila je njegov izbor, a prosvjećivanje cijelog naroda istinska misija

Nakon Europe, slijedila je ponovno Amerika, gdje je održao niz predavanja, a čijim zdravstvenim sustavom nije bio oduševljen. Sustavno i britko secirao je nedostatke sustava koji se smatrao najnaprednijim i najboljim u svijetu. Opisao je američki sustav kao birokratiziran, a liječnike da su bez inicijative.

“Zanimljivo je da liječnici u javnoj službi često misle kako je zdravstvo u USA jako napredno i kako mu nema premca u drugim zemljama. To opet dolazi od toga što ne prate razvoj zdravstva izvan USA, o čemu sam se najbolje mogao uvjeriti prigodom tolikih diskusija i sastanaka… Da spomenem samo neka zapažanja: Amerikanci se hvale svojom demokracijom, ali njima još uvijek vladaju pojedine grupe i poduzeća… U mnogim njihovim poslovima ima hipokrizije, koju gledaju prikriti, ali ona ipak izbija svakom prilikom. Postoji u njihovoj podsvijesti i mnogo kompleksa superiornosti: oni misle da je kod njih ipak najbolje u usporedbi s dugim državama, ali pri tome pokazuju veliko nepoznavanje prilika u svojoj zemlji i pogotovo u vanjskom svijetu.”

HRVATSKI ANDERSEN A. G. Matoš je Ivani predvidio literarnu sudbinu velikog Andersena

Predavanja o Kini i Americi

I o Kini i o Americi objavio je nakon povratka u zemlju posebno izdanje, održavao predavanja, a konačno je 1939. godine potvrđen za redovitog profesora higijene i socijalne medicine na zagrebačkome Medicinskom fakultetu, čiji dekan postaje godinu dana poslije.

No čim je uspostavljena NDH, odmah je uhićen te poslan u internaciju u Graz, odakle se vratio nakon završetka Drugoga svjetskog rata kada je nastavio svoju karijeru na domaćem terenu, ali i započeo inicijativu te aktivno radio na ustroju onoga što svijet danas poznaje kao Svjetsku zdravstvenu organizaciju. 

Sutra: Rad u novoj državi i osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije

Vinolog
USKRS KAO NIKADA DO SADA
Savjeti kako da ovogodišnji Uskrs ipak bude poseban
INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.