Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Apokalipsa u svijetu kukaca, a bez njih ni nama nema života

Insekti nestaju sa Zemlje alarmantnom brzinom, upozorava Dave Goulson, ugledni profesor biologije
29. rujna 2021. u 19:37 6 komentara 2070 prikaza
Pčele i  leptiri u svom svakodnevnom poslu
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Za tri četvrtine, točnije 76 posto, smanjio se broj letećih insekata u Njemačkoj u posljednjih 26 godina. U Velikoj Britaniji populacija leptira smanjena je 46 posto od 1976. godine. Trebamo li se zabrinuti zbog te apokalipse insekata, zapitao se znanstvenik Dave Goulson, profesor biologije na sveučilištu Sussex i autor knjige “Silent Earth: Averting the Insect Apocalypse”, koju će ovih dana objaviti HarperCollins. Insekti na Zemlji žive više od 400 milijuna godina, njihovi preci kolonizirali su naš planet mnogo prije nego što su se pojavili dinosauri, piše Goulson za The Guardian.

Oni su hrana mnogima

Kukci su se evolucijom razvili u više od milijun poznatih vrsta, a znanstvenici vjeruju da bi ih još četiri milijuna trebalo opisati. Samo je kornjaša više od 300 tisuća različitih vrsta. – Cijeli sam život opsjednut kukcima; oni su nevjerojatni, često su lijepi i vode fascinantne, osebujne živote. Štoviše, svijet ne bi funkcionirao bez tih sićušnih stvorenja koja oprašuju naše biljke, suzbijaju štetočine, recikliraju sve vrste organskog materijala, od izmeta do leševa, stabala i lišća, održavaju tlo zdravim, raspršuju sjemenje i još mnogo toga. Oni su vitalni izvor hrane za mnoga veća stvorenja kao što su ptice, šišmiši, gušteri, vodozemci i ribe. Stoga bi nas sve trebalo zabrinuti to da, kako se čini, insekti nestaju sa Zemlje alarmantnom brzinom – ističe Goulson.

Trinaest vrsta pčela u Velikoj Britaniji već je izumrlo, a izumrijet će ih još. U SAD-u je populacija leptira monarha, poznatog po godišnjoj migraciji između Meksika i Kanade, od osamdesetih smanjena za više od 80 posto, a zapadno od Stjenjaka gotovo je potpuno nestao u posljednjih nekoliko desetljeća. Štoviše, prijeti opasnost da i posljednji par tih leptira nestane na tom području u roku od godinu ili dvije. Pčele su strogo zaštićena vrsta i u Hrvatskoj. Siva pčela (Apis mellifera carnica) kod nas je autohtona pasmina pčela. Obrasla je kratkim dlačicama sive boje po čitavom tijelu, a po boji dlačica i kutikule dobila je ime. Prema podacima za 2018., hrvatski pčelari imali su 372.000 pčelinjih zajednica, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj. U svijetu je i oko 150.000 vrsta leptira, a u Hrvatskoj ih obitava oko 3000. Među zaštićenima su lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo)... Leptiri su, napominju znanstvenici, dobri indikatori čistoće okoliša jer tamo gdje ih ima, obično ima i drugih vrsta korisnih za oprašivanje, kontrolu štetnika i drugo.

Glavni razlog njihove ugroženosti je uništavanje i nestanak prirodnih staništa, pogotovo močvarnih terena. Ta područja na cijelom planetu nestaju zbog melioracije, prestanka tradicionalne košnje livada i ispaše životinja, gradnje prometnica, insekticida i herbicida... Sjećamo se pomora pčela u Međimurju u lipnju prošle godine, kad je bez pčela ostalo 1200 košnica. Goulson se prisjetio kako su njegovi roditelji, kad je bio dječak, morali zaustavljati automobil na dugim ljetnim putovanjima kako bi očistili vjetrobransko staklo od uginulih insekata. – Danas su naša vjetrobranska stakla uznemirujuće čista. Podaci su nepotpuni budući da se mnoge insekte ne prati pažljivo, ali podaci koje imamo ukazuju gotovo na kolaps populacija insekata diljem svijeta. Taj masovni nestanak kukaca dogodio se tijekom našeg života – ističe Dave Goulson.

Mogu se brzo oporaviti

Svijet je postao negostoljubivo mjesto za većinu insekata, osim za najotpornije i prilagodljive vrste poput žohara, komaraca i muha. – Osjećamo se bespomoćno pred mnogim globalnim ekološkim problemima, ali svi se možemo uključiti u zaustavljanje smanjenja broja insekata. Većina insekata još nije izumrla i mogli bi se relativno brzo oporaviti ako im damo samo malo prostora za miran život i prehranu. Ako ste među sretnicima koji imaju vrt, možete u nekoliko jednostavnih koraka pozvati kukce u svoj okoliš – kaže Goulson. Iznosi primjer biologinje i vrtlarice Jenny Owen koja je 35 godina katalogizirala svaku biljku i životinju koju je pronašla u svom skromnom vrtu od osam jutara u urbanom Leicesteru. Zabilježila je čak 2673 različite vrste, od čega 1997 vrsta kukaca! Profesor Goulson smatra da je smjer kojim ide intenzivna poljoprivreda neodrživ jer je nanio veliku štetu divljim životinjama i tlu, zagađuje potoke i rijeke. Britanski poljoprivrednici godišnje primijene 17.000 tona pesticida, a oni u SAD-u čak 450.000 tona. – Volite li ih ili mrzite, insekti su nam potrebni, a zbog njihova opstanka moramo naučiti živjeti u skladu s prirodom – zaključuje. 

Video: Pomor pčela u Međimurju, stradalo pedesetak milijuna pčela

Košnica SMANJENE KOLIČINE Još jedna loša godina za pčelare, cijena kilograma meda mogla bi porasti 10 kn? probirljive I muhe poput gurmana proučavaju i biraju što će pojesti Jako nutritivno vrijedan Odobren prvi kukac za hranu u EU-u: Može ih se koristiti za burgere, shakeove i kekse
Sarajevo: Umirovljenici unatoč pandemiji koronavirusa svakodnevno uživaju u partijama šaha
VEČERNJI DOZNAJE
Radnici stariji od 65 zbog novog zakona ostaju bez prava na otpremninu, donosimo detalje
INA Klub volontera
Volontiranje u Hrvatskoj
Deseti im je rođendan otkako su svoje vrijeme nesebično počeli ulagati u dobrobit zajednice
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • KidamNaLijevo:

    Ma nije to ništa. Slučajnost tvrdi Monsato.

  • Avatar Sand_dan_Glokta
    Sand_dan_Glokta:

    Najzanimljiviji na NG. Kao da gledaš aliene. Fascinantni. I u vrtu ih je sve lijepo vidjeti. Znaš da je zdravo kad su tu puži, leptiri, ose, pčele, gliste... Jedino mrzim lisne uši na ružama.

  • Vilim:

    Ljudi si umisljaju da su bogovi i da su tako mocni da u par desetaka godina mogu postići da se cjeli svijet promjeni,a tako su mali pod suncem,malo poniznosti.