Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

I muhe poput gurmana proučavaju i biraju što će pojesti

Znanstvenici su otkrili da, manipulirajući neuronima mušice, mogu utjecati na odabir hrane, a tako se može mijenjati način na koji ljudski mozak reagira na hranu
29. srpnja 2021. u 23:00 0 komentara 143 prikaza
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Mislili smo da muhe baš i nisu probirljive. Da će sjesti na sve što im se nađe pod nogama. No, i muhe, poput gurmana koji pregledava jelovnik, provode velik dio svog vremena tražeći slatke, hranjive kalorije i izbjegavaju gorku, potencijalno otrovnu hranu.

Muha Jednostavno Genijalan trik kako spriječiti muhe da ulaze u vaš dom

Izbor uvijek ovisi o gladi

Što se događa u njima kad donose odluku koji će zalogaj zagristi? Tim su se pitanjem pozabavili znanstvenici s Yalea, koji su koristili zanimljiv način istrage. Tim znanstvenika gladnim je voćnim mušicama (Drosophila) dao na izbor više vrsta hrane, od one slatke do slatko-gorke prelivene gorkim kininom, od kalorijskih bombi do hrane s manje kalorija. Koristeći tehnologiju neuroimaginga, pratili su neuronsku aktivnost tih kukaca u vrijeme kad su donosili odluke što pojesti. Jesu li izabrale kaloričniju hranu ili onu s boljim okusom?

– Ovisi o tome koliko su gladne – prenosi ScienceDaily riječi Michaela Nitabacha, profesora stanične i molekularne fiziologije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Yale, jednog od autora studije.

MUČE LI I VAS Ovog ljeta sve ih je više: Evo savjeta kako se riješiti "prozirnih mušica"

– Što su gladnije, to je vjerojatnije da će tolerirati gorak okus kako bi dobile više kalorija – dodao je. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, skupina stručnjaka predvođena znanstvenicom Preeti Sareen došla je do zaključka da se obrasci neuronske aktivnosti u tijelu prilagođavaju kada se uvode nova ponuda hrane, što onda utječe i na odluku insekta o tome koju hranu pojesti. Istraživači su otišli i korak dalje te su otkrili da manipulirajući neuronima u dijelovima mozga mogu utjecati na odabir hrane. Na primjer, kad su potaknuli smanjenje aktivnosti u neuronima povezanih s metabolizmom, pokazalo se da gladne muhe izabiru manje kaloričnu hranu. Tu, zaključili su, postoje veze s ljudima oko odabira hrane. Neuronske aktivnosti i u mozgu muhe i u mozgu čovjeka reguliraju se lučenjem neuropeptida i neurotransmitera dopamina, koji kod ljudi pomaže u regulaciji osjećaja nagrade. Može se mijenjati način na koji mozak reagira na različite vrste hrane. Drugim riječima, neurokemija ponekad može diktirati izbor hrane za koju mislimo da je donosimo svjesno.

Ilustracija INTERPOL U AKCIJI Konjsko meso prodavali su kao skupu teletinu u Hrvatskoj, lažno deklarirali vina

– Studija pruža predložak za razumijevanje kako stvari poput gladi i unutarnjih emocionalnih stanja utječu na naše ponašanje – ističe Nitabach. Gladne muhe čine kompromise kad se suoče s oprečnim osjetnim informacijama. Odluke o tome koju hranu jesti ključne su za preživljavanje, a donošenje tih odluka često je poremećeno bolestima. Odabir hrane ne određuju samo kvaliteta okusa, već i prethodna iskustva te razina gladi, napominju znanstvenici. Receptori slatkog i gorkog okusa na nogama i krilima muha signaliziraju prisutnost slatke hranjive hrane i gorke, potencijalno otrovne hrane. Muhe moraju stalno vagati i “procesuirati” informacije prije hranjenja.

Prednosti voćnih mušica

A muhe i voćne mušice često se koriste u u genetičkim istraživanjima zbog moždanih struktura i odnosa gena. Voćna mušica ima oko 15.500 gena na svoja četiri kromosoma, dok ljudi imaju oko 22.000 gena na 23 kromosoma. Uz to, ti kukci nose genetičke informacije kroz generacije. Voćna mušica je najproučavaniji organizam, a jedan od razloga je i to što se rezultati mogu dobiti unutar par tjedana, koliki je i njezin životni ciklus. I u tome su u prednosti pred, primjerice, laboratorijskim miševima. Koriste se za proučavanje Alzheimerove bolesti, razvoj tumora i drugo. Više je nobelovaca osvojilo tu nagradu zahvaljujući rezultatima istraživanja u kojima su koristili i vinske mušice. Čak ni udruge za zaštitu životinja nisu imale ništa protiv.

Isprobajte
Nutricionistica otkrila neobičan sastojak uz koji pečeni krumpir uvijek ispadne hrskav i ukusan
Arena Centar
Spoj umjetnosti, ekologije i robotike
Zemlja čudesa unutar, i izvan, trgovačkog centra na ulazu u Zagreb
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.