Prvi put od 2001. godine Vlada je odgodila donošenje četverogodišnjeg
plana cestogradnje. Premda je Program građenja i održavanja javnih
cesta za razdoblje od 2009. do 2012. godine trebao biti prihvaćen do
kraja ovog mjeseca, to je pomaknuto, u najoptimističnijoj verziji, za
početak iduće godine.
Jasniji pokazatelji
To zapravo znači da će Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste graditi samo
ugovorene dionice, a nove investicije i novi kilometri zasad su na
čekanju.
– Izradili smo obrise četverogodišnjeg programa, ali zbog situacije na
financijskom tržištu ove ga godine nećemo donositi – potvrdio je danas
Božidar Kalmeta, ministar prometa. Njegovo prihvaćanje, dodao je
Kalmeta, pričekat će jasnije pokazatelje na financijskom tržištu.
Sever: Gdje je novac koji treba ubrizgati u rizična gospodarstva
'Obrađujemo zemlju i ne bojimo se krize'
Taj plan na prijedlog HAC-a i HC-a izrađuje Ministarstvo prometa, a
osim što je on sada odgođen, bilo je “čupavo” i u njegovoj pripremi.
Upućeni kažu da je u tim prijedlozima bilo četiri puta više želja od
realnih mogućnosti. U Hrvatskim autocestama pak kažu da će zasad
nastaviti gradnju autoceste Zagreb – Sisak, dionice Osijek – Đakovo u
sklopu međunarodnog koridora Vc, Dalmatine do Ploča te će izraditi
projekt te autoceste do Dubrovnika.
Premda je HAC imao problema s dobivanjem kredita od 200 milijuna eura
jer se na javni poziv koji su nedavno bili raspisali nijedna banka nije
javila, situacija je sada drugačija. U Ministarstvu prometa kažu da je
HAC 8. prosinca uspio dogovoriti kredit od 160 milijuna eura.
– Od toga će 70 milijuna eura biti kredit Zagrebačke banke, a 90
milijuna eura osigurat će Erste, Hypo, Privredna banka Zagreb te
Hrvatska poštanska banka – rekla je Marina Halužan, glasnogovornica
Ministarstva prometa.
Uredno plaćanje
Dobra je to vijest za izvođače radova kojima je zbog nedostatka novca
HAC kasnio s plaćanjem jer će se taj novac koristiti za otplatu radova
izvedenih u 2008. godini. Doduše, u HAC-u su tvrdili da nisu kasnili s
plaćanjem, a izvođači radova većinom su anonimno prosvjedovali zbog tog
kašnjenja. Cestograditelji se previše ne zabrinjavaju zbog odgode
prihvaćanja četverogodišnjeg plana jer kažu da radovi ionako ne
započinju zimi, nego u drugoj polovici godine.
Slažu se, međutim, da će gradnja, ali i završetak novih kilometara,
svakako biti odgođeni. I oni projekti koji su već započeti, računaju
cestari, umjesto četiri gradit će se, recimo, šest godina.
Kako se u svibnju iduće godine održavaju lokalni izbori, pretpostaviti
je da će se “žuriti” s gradnjom onih cesta, obilaznica i autocesta koje
donose političke bodove i glasove na biralištima.
Za što će se dati manje novca?
Koje će se točno dionice cesta i autocesta graditi u iduće četiri godine, odnosno za koje će se izbrojiti manje novca nego što se dosad planiralo, bit će poznato nakon što bude predstavljen četverogodišnji plan. Premijer Sanader prošli je tjedan otkrio da će Hrvatske ceste, umjesto 500, za pelješki most dobiti 300 milijuna kuna u 2009. godini. Unatoč svemu, Vlada od mosta ne odustaje.
Projekti s bržim povratom novca
Zbog financijske krize koja će se prvo osjetiti u sektoru graditeljstva, graditelji su već bili predložili da Vlada novac iz kapitalnih projekata preusmjeri u manje, infrastrukturne projekte. Ti su projekti radno intenzivniji i omogućavaju brži povrat novca. S druge strane, graditelji upozoravaju da se projekti ne smiju zaustavljati jer je graditeljstvo “lokomotiva gospodarstva”. Već se javljaju prijedlozi da se zbog gospodarske krize investicije u cestogradnji, ali i drugim sektorima, nastave modelom koncesija ili javno-privatnih partnerstva.
