Zamislite virus koji je nekoliko puta opasniji od obične gripe i koji se širi velikom brzinom. Stručnjaci nisu sasvim sigurni o kakvom se virusu radi, osim da je opasniji od gripe koja ljude pogađa svake zime. Također ne znaju mnogo o njegovom porijeklu, niti koje lijekove i terapije primijeniti za njegovo liječenje. Ta nova epidemija brzo se širi i postaje pandemija, uzrokujući ozbiljne probleme širom svijeta.
U stvari, ne morate zamišljati, jer ste već u više navrata prošli kroz sve to. Dovoljno je podsjetiti se situacije sa svinjskom gripom od prije desetak godina, pandemije koja je trajala godinu i pol dana. Tada je tim virusom, prema nekim procjenama, zaraženo oko milijardu ljudi, od kojih je pola milijuna ljudi umrlo. Zanimljivo oko svinjske gripe je i to da se te pandemije danas malo tko više sjeća, dok nas netko na to ne podsjeti, iako su njoj tada najviše izložena bila djeca, mladi i trudnice.
Premda su virusne pandemije uvijek ozbiljna stvar, one nisu toliko neuobičajene da bismo odmah prizivali kraj svijeta. Pandemiju korone svakako treba shvatiti ozbiljno, osobito ako ste u starijem životnom dobu ili patite od neke kronične respiratorne bolesti. Kao i kod gripe, najizloženiji su oni s oslabljenim imunitetom. Za ostatak populacije rizik je drastično manji, jer se naš imunosni sustav, koliko možemo vidjeti, može uspješno boriti s ovim virusom.
VIDEO: Ivan Đikić: Evo što trebate činiti kod pojave koronavirusa
Korona virus je tu i od njega ne možemo pobjeći, pa je svakako od velike pomoći osvjestiti s čime smo suočeni i prilagoditi svoje ponašanje novim okolnostima. Ali, kako se čini, upravo su ove velike oscilacije u izloženosti riziku od posljedica zaraze stvorile i velike razlike u reakcijama ljudi na aktualnu pandemiju. Dok jedni usvajaju ignorantski pristup i glume hrabrost, dotle je druge zahvatila panika i rade na ozbiljnim pripremama za izbijanje Trećeg svjetskog rata.
Paničari su obično oni koji panikom reagiraju na fakt otuđenosti u modernom društvu. Panika je supstitut za sve slabije veze solidarnosti. “Ljudi vole katastrofe, to ih zbližuje”, pjevao je davno Štulić. Oni se na društvenim mrežama učlanjuju u grupe u kojima jedni drugima prenose priče o znakovima katastrofe koja slijedi. Prizivanje katastrofe zna ljudima dati osjećaj živosti i pomoći nam da se osjećamo bolje. To je osjećaj sličan kao kod gledanja filmova strave, gdje proživljavamo strah, iako doista nismo u opasnosti.
Cinici, pak, iz ove situacije također crpu priliku za emotivno ispunjenje. Prilika je to da ispadnu opušteni i “cool” dok svi oko njih podliježu panici. Možemo ih pronaći u svakoj raspravi na “Faceu”, gdje ne propuštaju priliku drugima nabiti na nos kako su samo gomila apokaliptičara i “plašljivih baba”. Ovo su sjajna vremena za hinjenu hrabrost naših cinika, koji zaboravljaju kako “hrabrost nije odsustvo straha, već ispravna prosudba kako je nešto drugo važnije od straha”.
I jedan i drugi tip reakcija baziraju se na emotivnom, a ne racionalnom, pristupu situaciji. Ono što ih povezuje vjerojatno je osjećaj nemoći i slutnja o krhkosti naše civilizacije pred majušnim virusom. Te reakcije možda i imaju racionalno opravdanje kad vidimo kako se čitave države preko noći pretvaraju u karantene, burze padaju, a zdravstveni sustavi razvijenih država kolabiraju. Uza sve to, znamo da nismo baš najpromoćurnija vrsta i da bi naše pogrešne procjene situacije mogle napraviti još veću štetu.
No, bili paničari ili pak cinici, nitko ne bi trebao podcijeniti opasnost od koronavirusa koji trenutno hara svijetom. Kako sada stvari stoje, čini se ozbiljnijom od svinjske gripe koja je odnijela puno života. Oni s težim zdravstvenim problemima bi se trebali posebno čuvati, dok bi oni boljega zdravlja trebali povesti računa o tome da mogu biti prenositelji virusa, iako možda sami ne pokazuju simptome, i ugroziti one lošijeg zdravlja.
Biti oprezan svakako znači postupati razborito i ne prepuštati se panici, ali niti cinizmu. Obje vrste reakcija mogu biti društveno zarazne i štetne, možda i štetnije od samog virusa. Da parafraziram onu narodnu - panika nije problem, ako panike nema. Ako smo dosad u ovoj krizi podlijegali emocijama, za nadati se je da će, ipak, prevladati razboritost. U suprotnom nam ne preostaje ništa drugo nego reći: “Bože, daj nam zdravlja, jer za pamet je već kasno!”
Tema: Koronavirus
Ovo je jedna stara latinska molitva: "A morte perpetua libera nos Domine!" (Od trajne smrti oslobodi nas Gospodine)...trebali bi se najvise plasiti takve smrti, ako smo krscani, a ne trenutne fizicke smrti kroz koju ionako svi moramo proci...Slusam veceras jednog talijanskog svecenika preko TV-a koji na misi kaze da mozemo preziviti i bez materijalnih stvari, ali ne mozemo bez ljubavi Onog koji nas je stvorio...Mozemo mi nauciti puno iz ove karantene i samoizolacije,a prije svega ucimo razlucivati sto nam je bitno za zivot, a sto nije..