Ljeskova je grančica kroz mnoga stoljeća bila simbol dobročinstva, ali i simbol proljeća i besmrtnosti. Zato se uoči blagdana sv. Nikole daruje ili na vrata pričvrsti okićena grančica za podsjetnik da budemo dobri jedni prema drugima. To drvo nije samo simboličkog značenja već su se nekada od njega, zato što je savitljivo, izrađivali obruči za manje bačve, a od tanjeg šiblja plele su se košare. Izrađivale su se kvalitetne lule, a i vrlo čvrsta vesla za čamce. Upotrebljava se u rezbarstvu, ali i    u umjetnosti u obliku ugljena za crtanje.

VRIJEDNOST Lijeska se ne uzgaja isključivo zbog drveta već i zbog vrlo vrijednih plodova jer jezgra sadržava više od 50 posto masti, 18 posto bjelančevina, 10 posto ugljikohidrata te znatnu količinu mineralnih tvari poput kalcija, kalija, magnezija, fosfora, ali ima i klora, joda, željeza te niz mikroelemenata. Bogata je vitaminima B, B2, C, E i D.  To je koncentrirana visokokalorična hrana, ali i lijek jer krijepi rekonvalescente, pomaže slabokrvnoj djeci, ublažava žgaravicu, a pomaže i osobama s niskim tlakom. Lješnjak se u svojoj lupini može čuvati godinu i više dana. Stablo je otpornije na bolesti i štetnike nego većina drugih voćnih vrsta.  Zbog svega toga za uzgoj lijeske u nas je sve veće zanimanje. Najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, no može se saditi i u hladnijim krajevima jer je stablo otporno na hladnoću, ali mu je dobro i u toplijim predjelima pod uvjetom da zrak nije suh. U toplijim krajevima sadi se na sjevernim ili sjeverozapadnim položajima, a ne na južnim. Na obroncima okrenutim jugu prerano procvatu muški cvjetovi, rese, a ženski se cvjetovi još ne otvore te to otežava oplodnju. Nju poput ostalih voćaka ne treba saditi u udolinama s mrazištima. Najbolje joj odgovaraju obronci s blagim vjetrovima jer vjetar raznosi pelud i oprašuje ju. Iako divlju lijesku nalazimo i na planinama, pitomu lijesku nije preporučljivo saditi na nadmorskoj visini većoj od 800 m, jer se neke njezine sorte ne mogu uspjelo uzgajati na većim visinama.

TLO Lijeska nije osobito izbirljiva kad je posrijedi tlo, no za postizanje visokih prinosa bolje ju je saditi na lakšem ilovasto-pjeskovitom tlu s dosta humusa, ali i drugih hranjiva. Sadi se u jesen jer pri proljetnoj sadnji prolista prije nego što se dobro ukorijeni. Korijen tada ne može opskrbiti biljku vodom i ona se osuši. Pripreme za sadnju dobro je planirati unaprijed. Zemljište treba očistiti od granja i korijenja, pognojiti s 30 kg stajskoga gnoja po stabljici i oko 1 kg kompleksnog NPK gnojiva 5:20:30 i preorati na dubinu od oko 50 cm. Ako je zemljište teže,    mora se prorahliti malo dublje, a ako je lakše i propusno, tada ga je dovoljno prorahliti i do 40 cm dubine. Lijeska nema glavnog korijena već joj je  korijenje  u malo plićem sloju tla.

SADNJA Za sadnju treba upotrijebiti dobro ožiljene jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice poznatih sorta koje se mogu nabaviti u rasadniku. Sadnice se mogu proizvesti i kod kuće, odvajajući ožiljene izdanke od grmova pitomog lješnjaka. Pritom obvezno treba paziti da se sade tri različite sorte, jer je lješnjak samoneoplodan te se mora zasaditi nekoliko sorta kako bi se međusobno oprašile, što je osnovni preduvjet dobrog uroda. Može se posaditi krupna i prilično rodna sorta kao što je istarski duguljasti, a uz njega i halski, rimski ili neke druge sorte koje se međusobno oprašuju.

NJEGA Da bi lijeska svake godine dobro rodila, potrebno ju je i njegovati. U prvim godinama nakon sadnje u međuredu može se saditi povrće ili neke druge kulture, no u četvrtoj godini nakon sadnje s uzgajanjem kultura u međuredovima mora se prestati kako one ne bi lijeski,  koja je počela rađati, oduzimale hranjiva i nužnu vlagu. Lijesku u punoj rodnosti svake jeseni treba gnojiti s 1 kg NPK gnojiva 5:20:30 te je plitko okopati, a u proljeće dodavati do 0,7 kg dušikova gnojiva KAN-a, što se u tlo unosi drljačom. Tlo oko stabala mora se održavati tako da na njemu nema korova, što je posebno važno u prvim godinama rasta dok lješnjak još nema dobro razvijen korijen. Lješnjak je spreman za berbu krajem kolovoza ili u prvoj polovici rujna.  Plod očišćen od usplođa stavlja se u prozračnu prostoriju da se osuši u tanku sloju.  Vlaga ne smije premašivati 10 posto kako se lješnjaci ne bi upljesnivili. Stoga ni vlaga u skladištu ne bi smjela biti viša. Ni temperatura u skladištu ne smije biti viša od 10 °C. Ako je pretoplo, lješnjaci užegnu i nisu  upotrebljivi.  Jezgre lješnjaka osjetljive su na toplinu, svjetlost, kisik iz zraka i strane mirise. Stoga ih je do upotrebe dobro držati u hermetički zatvorenoj ambalaži u mračnoj i hladnijoj prostoriji u kojoj nema krumpira, jabuka ili deterdženata od kojeg bi lješnjaci mogli poprimiti miris.
Pomlađivanje Lijeska je dugovječno stablo  i rodi do 70 godina starosti, no isplati je se iskorištavati do 50 godina. Ako  je nakon tridesete godine rodnosti pomladimo, osnovne grane skratimo za polovicu do dvije trećine,  vijek trajanja i rodnosti znatno će se produljiti.

PRAVILO SADNJE  Sadnicu se prije sadnje nikad ne smije ostaviti dulje vremena izvan zemlje kako joj se korijen ne bi osušio. Korijen prije sadnje treba stkratiti te ga umočiti u smjesu zemlje i goveđe balege,  što će poticajno djelovati na brže ukorjenjivanje. Za sadnju lijeske na okućnici ili vrtu, a osobito na nagnutu terenu, ne treba rigolati cijelu površinu budućeg voćnjaka već valja iskopati rupu široku 1 m i duboku 40-50 cm.  
Iskopanu zemlju treba pomiješati s 1 kg NPK gnojiva i posaditi sadnicu. Korijen treba pokriti slojem zemlje na koju se stavi desetak kilograma zreloga stajskoga gnoja i jamu zatrpati do kraja i zemlju oko korijena ugaziti da dobro prione uz korijen. Nakon toga sadnicu valja zaliti vodom. Oblikovanje krošnje Lijeska se formira kao grm jer je to njezin prirodni oblik.
Ostavlja se do pet osnovnih grana, a ostale treba redovito odstranjivati. Lijesku možemo formirati i kao drvo s nižim ili višim deblom. Ako želimo oblikovati voćku s deblom visine 50-60 cm, tada sadnicu zasađenu u jesen već u proljeće skratimo na visinu od 70 cm.  Iz ostavljenih pupova tada izbijaju mladice od kojih se ostave tri najbolje razvijene, a ostale se odrežu. Tako dobivamo nisko stablo oko kojeg je lako provoditi sve agrotehničke zahvate. Izdanke iz korijena treba redovito  čistiti i uklanjati kako ne bi iscrpljivali biljku.

Video sadržaj

44

SNIJEG I DALJE PADA

FOTO/VIDEO Snježni kaos u Zagrebu: Radnici brenerima odmrzavali tračnice, na terenu više od 400 ekipa

IDILA KAKVE DUGO NIJE BILO

FOTO Hrvatska pod snijegom: Ovo je 100 najboljih fotografija

jeste li među njima?

Godina Vatrenog Konja donosi velike promjene: Ova četiri kineska horoskopska znaka bit će najveći sretnici 2026.

Najtraženiji sustav današnjice

Rješava gorući izazov u kućanstvima, radi i do 30 godina, a nikad se ne kvari

Znanstvena revolucija

Kako 28 minuta može promijeniti život tisućama žena!

Provjerite račune: Tisućama hrvatskih građana sjeda novac, država uplatila 3,6 milijuna eura