Zima je napokon pokazala zube, a bijeli pokrivač koji je prekrio veći dio unutrašnjosti Hrvatske ponovno je aktualizirao staro pitanje koje svake godine izaziva rasprave: tko je dužan čistiti snijeg i kakve su posljedice za one koji tu obvezu zanemare? Dok se jedni raduju zimskim radostima, drugi s negodovanjem gledaju na obvezu lopatanja, nesvjesni da ih ta nevoljkost može skupo stajati.
Pravila su, naime, vrlo jasna i propisana odlukama o komunalnom redu koje donosi svaka jedinica lokalne samouprave. Prema njima, obveza čišćenja snijega i leda s pločnika i drugih pješačkih površina ispred zgrada započinje čim snježni pokrivač dosegne visinu od pet centimetara. Ako snijeg nastavi padati, površine se moraju čistiti u više navrata.
Odgovornost za čišćenje snijega ispred stambenih zgrada leži na svim suvlasnicima, odnosno vlasnicima i korisnicima stanova te poslovnih prostora. Iako se u praksi očekuje da će se suvlasnici dogovoriti i organizirati, u slučaju da pločnik ostane neočišćen, komunalni redar može svima ispisati kaznu. Iznosi nisu zanemarivi i, primjerice, u Zagrebu se za fizičke osobe mogu popeti i do 330 eura. No, financijska kazna nije jedina, a ni najgora posljedica koja vas može zadesiti. Ako se pješak posklizne i ozlijedi na neočišćenom ledu ili snijegu ispred vaše zgrade, ima puno pravo podići privatnu tužbu za naknadu štete izravno protiv svih suvlasnika.
Većina zgrada koje imaju profesionalnog upravitelja posjeduje i policu osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama, što znači da bi se eventualna odšteta isplatila iz osiguranja, a ne iz zajedničke pričuve. Ipak, postoji jedna ključna iznimka koju mnogi ne znaju: to osiguranje ne pokriva štetu ako se ozlijedi netko od samih suvlasnika zgrade. Obveze suvlasnika ne staju na pločniku; dužni su uklanjati i snijeg te led s krovova, osobito opasne ledenice koje prijete prolaznicima. U slučaju opasnosti, nužno je postaviti vidljiva upozorenja kako bi se izbjegla tragedija i pravna odgovornost.
Osim pločnika, velike glavobolje vozačima zadaju i automobili okovani snijegom i ledom. U jutarnjoj žurbi mnogi naprave tek mali "prozorčić" na vjetrobranskom staklu i krenu na put, no takva je praksa iznimno opasna i kažnjiva. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač je dužan prije uključivanja u promet očistiti zaleđena stakla te ukloniti sav snijeg i led s vozila. To se ne odnosi samo na staklene površine, već i na retrovizore, svjetla, registarske pločice te, što je posebno važno, krov automobila. Policija za ovaj prekršaj može izreći novčanu kaznu od 130 eura.
Opasnost koja leti s krova
Razlog zašto je važno temeljito očistiti cijelo vozilo nije estetski, već isključivo sigurnosni. Pri naglom kočenju, veća količina snijega s krova može skliznuti na vjetrobransko staklo i u sekundi potpuno blokirati pogled vozaču. S druge strane, pri većim brzinama ili naglom ubrzanju, komadi snijega i leda mogu odletjeti s vašeg krova i pogoditi vozilo iza vas, oštetiti ga ili omesti vozača, što može dovesti do teške prometne nesreće. U tom slučaju, kazna od 130 eura postaje najmanji problem, jer ćete snositi i odgovornost za svu nastalu štetu.
Uz to, važno je znati da se i vožnja s nečitljivim registarskim pločicama, prekrivenim snijegom ili blatom, također smatra prekršajem za koji je propisana kazna od 30 eura. Policija podsjeća i na obvezu korištenja zimske opreme, a vožnja bez adekvatnih zimskih guma ili bez lanaca u pripravnosti kažnjava se također sa 130 eura, uz mogućnost da vam policija isključi vozilo iz prometa. Stoga, prije nego što sjednete u automobil, odvojite nekoliko minuta, dobro očistite cijelo vozilo i osigurajte sebi i drugima sigurnu vožnju.
Zagreb u bijelom ruhu: Bajkoviti prizori mećave koji su posljednjih godina postali prava rijetkost
Otvori KEKS Pay
Zašto bih čistio ispred svoje kuće kada Tomašević može biti kriv! Lakše je kukati nego lopatati, a danas ti rad nitko ne cijeni!