Ako vam kažemo da smo stali u srcolikoj staroj gradskoj jezgri u kojoj je najstariji glagoljski natpis u Hrvatskoj i gledali prema najvišoj građevini u našoj zemlji, to znači da smo stigli u općinu Kršan u istočnoj Istri i iz Plomina gledali prema Plomin Luci.
– Plominski dimnjak visok je kao Eiffelov toranj – kaže Ariana Brnetić, direktorica općinske turističke zajednice.
Čuvari bogate povijesti
No mnogo prije no što su izgrađeni 340 metara visok dimnjaka i termoelektrana, Plomin je bio jedno od najvažnijih središta Kvarnera, još u doba Liburnije i rimsko doba. Danas je u mjestu tek stotinjak stanovnika koji čuvaju tragove te bogate povijesti. Jedna od njih je Nada Jonjić u čijoj su kući fotografije svih stanovnika Plomina od prije desetak godina. Uzimajući svežanj ključeva, vodi nas prema crkvi svetog Jurja iz 11. stoljeća:
– Tu su zavjetni darovi koje su donosili pomorci nakon što su preživjeli havariju na brodu – kaže pokazujući prema slikama i kipovima svetaca. U crkvi su i veliko raspelo iz 16. stoljeća te drveni oltari, no ono možda i najvrednije godinama se "skrivalo" s vanjske strane, uklesano u kamenu. Riječ je o Plominskom natpisu, starijem i od Bašćanske ploče, uz koji se nalazi i reljef tajanstvenog muškarca oko čijeg se identiteta i danas vode rasprave prikazuje li on sv. Jurja ili ilirsko-rimskog boga Silvana.
– Moj je nono plovio po godinu dana do Amerike. Prije puta nona bi mu u maramicu stavljala ružmarin. Kad bi je rastvorio, zapuhnuo bi ga miris ružmarina i osjećao bi se kao da je doma – pripovijeda šinjorina Nada.
Motiv te priče našao se na plominskom suveniru – razglednici na kojoj je ručno izrađeno papirnato srce koje sadrži sjeme ružmarina. Možete je dobiti u uredu turističke riješite li plominsko otkriće, za što vam treba letak s kojim obilazite stari grad tražeći zadane lokacije i presavijajući papir kad ih nađete. Na kraju ćete u rukama imati brodić i doći do plominskog otkrića, a to je Plominski natpis. U šetnju je najbolje ići u svibnju kad je stari grad sav u ljubičastoplavoj boji plominskog zvončića, endemske vrste koja raste iz kamena.
Izlazeći iz starog grada, vraćamo se na glavnu cestu koja je nekoć jedina povezivala Istru s Rijekom. Upravo je uz tu prometnicu stvoren brend od sendviča s pršutom.
– Dvi fete pršuta između dvi fete kruha – "otkriva" nam Loris Knapić jednostavan recept svoje majke po kojoj se obiteljski restoran otvoren još 1956. zove Dorina.
Nezaobilazni krafi
Danas je gastronomska priča raznovrsnija nego prije, no jednako oslonjena na lokalne namirnice i tradiciju pa se jelovnik prilagođava sezoni šparoga, kvarnerskih škampa, svježe ribe, tartufa... Poseban specijalitet su njoki punjeni boškarinom u umaku od sira i istarskog šafrana. Nezaobilazno mjesto u Plominu imaju krafi, tjestenina nalik raviolima punjena sirom najčešće u slatkoj, ali može i u slanoj verziji. Krafima je posvećen i gastro festival, baš kao i samoniklom bilju.
– Jako je posjećena i ribarska fešta u Plomin Luci – kaže Ariana Brnetić, pokazujući nam mjesto gdje se održava, nedaleko od plaže i plažnog bara na kojem je velika ljuljačka s natpisom Copacabana.
Otvori KEKS Pay
A je za pohvalu.....ne bi se kupao tamo ni za pare