Nakon višegodišnjeg snažnog priljeva stranih radnika na hrvatsko tržište rada, trend izdavanja dozvola za boravak i rad nastavlja slabjeti. Vrhunac je dosegnut 2024. godine, a podaci za ovu godinu pokazuju da se broj dozvola smanjuje drugu godinu zaredom. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, stranim je državljanima do kraja srpnja 2026. izdano ukupno 106.395 dozvola za boravak i rad. Riječ je o približno 9000 dozvola manje nego u prvih sedam mjeseci prošle godine, dok je u odnosu na rekordnu 2024. pad još izraženiji. Tada je u istom razdoblju izdano oko 131.000 dozvola, odnosno približno 25.000 više nego ove godine. Od ukupnog broja dozvola izdanih ove godine, njih 41.716 odnosi se na novo zapošljavanje. Za produljenje postojećih dozvola izdano je 41.388 odobrenja, dok su sezonski radnici dobili 23.291 dozvolu.
Posebno se ističe snažan pad broja dozvola izdanih državljanima Nepala. U prvih sedam mjeseci ove godine Nepalci su dobili oko 14.500 dozvola, što je približno 6000 manje nego u istom razdoblju prošle godine. Zbog takvog pada s prošlogodišnjeg drugog mjesta spustili su se na četvrto mjesto prema broju izdanih dozvola, piše Glas Istre. Istodobno, broj radnika s Filipina nastavlja rasti. Filipinskim državljanima ove je godine izdano približno 5000 dozvola više nego lani, pa su s ukupno oko 15.700 dozvola izbili na treće mjesto među najbrojnijim skupinama stranih radnika u Hrvatskoj. Najviše dozvola i dalje je izdano državljanima Bosne i Hercegovine, njih gotovo 20.000. Slijede radnici iz Srbije s približno 18.000 dozvola. Nakon Filipinaca i Nepalaca dolaze državljani Sjeverne Makedonije, kojima je izdano nešto manje od 10.000 dozvola, zatim Indije s oko 6000, Uzbekistana s približno 4500, Kosova s oko 3800, Egipta s oko 2000 te Albanije s približno 1800 dozvola.
U odnosu na prošlu godinu, manje dozvola nije izdano samo Nepalcima. Pad je zabilježen i među državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Indije, Bangladeša i Egipta. Najveći zaokret pritom je vidljiv u građevinarstvu. Podaci o izdanim dozvolama sugeriraju da je potražnja za stranom radnom snagom u tom sektoru osjetno oslabila, što bi moglo upućivati i na usporavanje dijela građevinskih aktivnosti. Tijekom prvih sedam mjeseci 2024. godine u graditeljstvu je stranim radnicima izdano oko 44.000 dozvola. Godinu poslije broj se smanjio na približno 33.000, dok je u prvih sedam mjeseci ove godine pao na svega oko 27.000. Drugim riječima, građevinski sektor u samo dvije godine bilježi smanjenje od približno 17.000 izdanih radnih dozvola, što odgovara padu od gotovo 40 posto. Turizam i ugostiteljstvo pokazuju znatno drukčiju sliku. Te djelatnosti i dalje u velikoj mjeri ovise o uvozu radne snage, a broj dozvola ove se godine ponovno približio rekordnim razinama.
U prvih sedam mjeseci 2026. u turizmu i ugostiteljstvu izdano je oko 43.700 dozvola. To je približno 2000 više nego u istom razdoblju prošle godine te svega oko 400 manje nego 2024., kada je zabilježen rekord. Usporedbe radi, u turizmu i ugostiteljstvu izdano je oko 44.100 dozvola 2024., približno 41.700 tijekom 2025., a ove godine 43.700. U građevinarstvu je u istom razdoblju broj pao s oko 44.000 u 2024. na približno 33.000 prošle godine te na oko 27.000 ove godine. Strani radnici u međuvremenu su postali nezaobilazan dio hrvatske turističke industrije. Bez njih bi velik broj poslodavaca teško mogao popuniti radna mjesta potrebna za funkcioniranje tijekom turističke sezone. Kako raste njihova važnost za sektor, sve se više otvara i pitanje zaštite njihovih radnih i socijalnih prava. Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), jedini strukovni sindikat u turističkom sektoru, i tijekom ove godine provodi aktivnosti usmjerene na informiranje stranih radnika o njihovim pravima, uvjetima rada te ulozi sindikata u njihovu zastupanju i zaštiti.
Granski kolektivni ugovor primjenjuje se i na strane zaposlenike, zbog čega bi i oni trebali ostvarivati prava poput dodatka za minuli rad. Problem se, međutim, pojavljuje pri priznavanju radnog staža ostvarenog izvan Hrvatske, osobito kada radnici dolaze iz udaljenijih zemalja. Jedna od mogućnosti za zaposlenike iz susjednih država bila bi uspostava sustava kojim bi se, kroz međudržavne sporazume o socijalnom osiguranju, priznavao barem dio radnog iskustva stečenog prije dolaska u Hrvatsku. Iako turistički sektor sve više ovisi o uvezenoj radnoj snazi, domaći zaposlenici i dalje ostaju njegov temelj. Upravo oni u velikoj mjeri osiguravaju kontinuitet, kvalitetu i autentičnost hrvatske turističke ponude, zbog čega pitanja njihovih plaća, uvjeta rada i radnog opterećenja ostaju jednako važna. Situacija na terenu nije svugdje ista. Pojedini zaposlenici upozoravaju da radnika ponovno nedostaje te da se radi "krvnički", dok drugi tvrde da je zbog nešto manjeg broja gostiju ovogodišnje opterećenje ipak lakše podnijeti, piše Glas Istre.
Sindikalni povjerenik STUH-a za Istru i Kvarner Roberto Erman podsjetio je da je novi kolektivni ugovor s poslodavcima usuglašen i potpisan krajem ožujka, dok je njegova primjena počela 1. svibnja. Pregovori su bili zahtjevni, a novi kolektivni ugovor dogovoren je tek tijekom tromjesečnog razdoblja produžene primjene prethodnog ugovora. Među važnijim promjenama je osjetno povećanje minimalnih plaća u ugostiteljstvu, usklađeno s povećanjem zakonske minimalne plaće u Hrvatskoj. Ovisno o radnom mjestu, rast iznosi između 25 i 28 posto. Osnovne bruto plaće, bez dodataka, raspoređene su u četiri tarifna razreda prema složenosti poslova. Ti iznosi predstavljaju minimum ispod kojega poslodavci ne smiju ići. U pojedinim kompanijama kroz interne kolektivne ugovore ugovaraju se i veće plaće, dok se minimalni iznosi češće zadržavaju na radnim mjestima najnižeg stupnja složenosti.
Takav rast, međutim, donio je i novi problem. Razlika između plaća za najjednostavnije poslove i onih za radna mjesta koja nose veću odgovornost i zahtijevaju više znanja postala je manja. Zbog toga zaposlenici na zahtjevnijim pozicijama mogu osjećati da povećana odgovornost više nije dovoljno financijski vrednovana, pa dio radnika takva radna mjesta više ne smatra privlačnima. U sindikatu upozoravaju i na još jedan paradoks. Zapošljavanje stranih radnika poslodavce u pojedinim slučajevima može stajati više od zapošljavanja domaćeg radnika, dok se istodobno često ne uzima u obzir dodatan posao koji zbog njihova dolaska preuzimaju postojeći zaposlenici. Domaći radnici, uz svoje redovite obveze, često moraju nove kolege uvoditi u posao, objašnjavati im radne procese, obučavati ih i pratiti njihov rad. Takvo mentoriranje predstavlja dodatno opterećenje koje u pravilu nije posebno plaćeno.
To je za naše radnike dosta veliko opterećenje pa smo, primjerice, u kolektivnim pregovorima tražili svojevrsnu naknadu za mentorstvo, što, međutim, nije prošlo. U nekim europskim državama naknade za mentorstvo već postoje, a određeni broj hrvatskih poslodavaca svojim ih zaposlenicima također isplaćuje mimo granskog kolektivnog ugovora, makar je često riječ tek o simboličnim iznosima. Ipak, takva praksa kod većine hrvatskih poslodavaca još nije zaživjela. Erman upozorava i na dugotrajan problem ugovora s posebnim ovlastima, odnosno takozvanih polumenadžerskih ugovora. Prema mišljenju dijela pravnih stručnjaka, takav oblik ugovaranja trebao bi biti iznimka i koristiti se samo za zaposlenike koji doista obavljaju menadžerske funkcije. U STUH-u podsjećaju i na nekadašnji model "stalnog sezonca", koji je godinama pomagao i zaposlenicima i poslodavcima u djelatnostima s izrazitom sezonalnošću, ali je u međuvremenu ukinut.
Model je sezonskim radnicima omogućavao da se svake godine vraćaju istom poslodavcu, čime su tvrtke lakše osiguravale provjerene zaposlenike za novu sezonu, dok su radnici imali znatno veću sigurnost da će ponovno biti angažirani. “Šteta da je ta mjera ukinuta jer je osiguravala vraćanje sezonaca u istu firmu. Danas poslodavci ulažu dodatni napor u pronalaženju modela kako bi na neki način zadržali sezonske radnike do sljedeće predsezone, a na terenu je vidljivo i kako se kvalitetne djelatnike sada ipak najčešće uzima za stalno. Međutim, ova mjera ipak fali i sa sindikalne strane, i sa strane poslodavaca, jer je sezonalnost u turizmu i dalje velika. Naravno da poslodavac ne može sve radnike u takvoj situaciji držati za stalno, pa je ovo bilo dobro rješenje,” kaže Erman. Zbog ukidanja te mjere poslodavci danas samostalno pokušavaju pronaći načine kojima bi najbolje sezonske radnike vezali uz tvrtku i osigurali njihov povratak sljedeće godine. Kvalitetniji zaposlenici sve češće dobivaju ugovore na neodređeno, no zbog prirode turističkog poslovanja i snažne sezonalnosti nije realno očekivati da će svi sezonski radnici moći dobiti stalno zaposlenje.
Pad ukupnog broja radnih dozvola dijelom se može povezati i sa stabilizacijom sustava nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima. Zakonskim izmjenama postroženi su kriteriji za izdavanje dozvola kako bi se preciznije uredilo zapošljavanje radnika iz trećih zemalja, ali i podigla razina zaštite njihovih radnih uvjeta. Unatoč tome, hrvatski turizam i dalje ostaje snažno obilježen sezonalnošću. Hrvatska ima jednu od najizraženijih sezonalnosti turističkog prometa u Europi, a taj problem, u kombinaciji s razinom plaća, organizacijom radnog vremena i zahtjevnošću pojedinih poslova, dodatno otežava trajno rješavanje kroničnog nedostatka radne snage. Pritom Hrvatska nije iznimka. Nedostatak zaposlenika sve je izraženiji i u turističkim sektorima drugih europskih država, kao i u nizu drugih djelatnosti na globalnom tržištu rada, piše Glas Istre.
Prema državljanstvu, najviše radnih dozvola u prvih sedam mjeseci 2026. izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, njih oko 20.000. Slijede Srbija s približno 18.000, Filipini s oko 15.700, što je približno 5000 više nego prošle godine, te Nepal s oko 14.500 dozvola, odnosno oko 6000 manje nego lani. Državljanima Sjeverne Makedonije izdano je nešto manje od 10.000 dozvola, Indije oko 6000, Uzbekistana približno 4500, Kosova oko 3800, Egipta oko 2000 te Albanije približno 1800. Ukupno je u prvih sedam mjeseci ove godine izdano 106.395 dozvola za boravak i rad. Od toga se 41.716 odnosi na novo zapošljavanje, 41.388 na produljenje postojećih dozvola, a 23.291 na sezonski rad.
FOTO Tko je sve stigao u Knin: Unatoč vrućinama brojni političari na obljetnici Oluje
Otvori KEKS Pay
