Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Ovo je prvi korak na putu ka muzeju Mersada Berbera

03. travnja 2014. u 19:15 0 komentara 2357 prikaza
berber
Foto: Boris Ščitar
Pogledajte galeriju 1/3

Na internetskim stranicama Albemarle galeriju u Londonu posjetitelje čeka velika najava nadolazeće izložbe Mersada Berbera, koja se otvara 7. travnja. Prestižni izložbeni prostor, smješten u Mayfairu, Berbera koji je tamo izlagao nekoliko puta predstavlja kao velikog slikara koji je dao najpotresnije umjetničko svjedočenje o ratu na području bivše Jugoslavije. Svoj dolazak na izložbu već je najavio Sir Edward Lucie-Smith, jedan od najuglednijih britanskih povjesničara umjetnosti koji Berberov rad prati zadnjih tridesetak godina, a već i to svjedoči kako će ova izložba biti prvorazredni kulturni događaj u britanskoj prijestolnici.

 

Očuvanje ostavštine

Ali za obitelj Berber ova je izložba mnogo više od retrospektive. Za njih je ona veliko emocionalno iskušenje, prva izložba organizirana otkako je Mersad Berber iznenada preminuo u listopadu 2012. godine. Od njegove smrti do danas priređena mu je splitska izložba u palači Milessi, no on sam dijelom je sudjelovao u njenoj pripremi. Zato je London za obitelj svojevrsni novi početak, veliki prvi korak u očuvanju i promicanju umjetničke ostavštine Mersada Berbera. O tome su nam govorili njegova supruga Ada i sin Ensar Berber.

– S Albemarle galerijom imamo dugogodišnju suradnju koja seže još u 1998. godinu, a otac je tamo zadnju izložbu imao 2009. godine. No, ovo je posebna, memorijalna, izložba koja u sebi ima jaku retrospektivnu crtu. Bit će izloženo 45 slika koje datiraju od osamdesetih godina 20. stoljeća pa sve do zadnjih očevih radova iz 2012. godine. Slike su selektirane kako bi se pokazalo što više njegovih ciklusa, faza, tehnika, tema... Naravno, bilo je važno slijediti taj galerijski prostor, koji zbog svoje kvadrature ne dopušta da bude izloženo baš sve, posebno ne radovi u najvećim formatima. Misao vodilja bio je siže najvažnijeg, a naglasak je stavljen na radove nastale u posljednjih dvadesetak godina – kaže Ensar Berber te naglašava kako će i londonska likovna publika vidjeti dio radova predstavljenih na zadnjoj splitskoj izložbi, kojom su dominirali autoportreti Mersada Berbera. Baš su to djela o kojima je najviše bilo riječi nakon umjetnikove iznenadne smrti. Mnogi su znalci tada tvrdili da je Berber, radeći u svojim atelijerima (sarajevskom, zagrebačkom, ali i dubrovačkom), predvidio vlastiti kraj.

Mersad Berber ODLAZAK UMJETNIKA Preminuo Mersad Berber. Otišao veliki slikar, grafičar i tapiserist

Među ciklusima čija će djela biti izložena u Londonu Ensar Berber posebno izdvaja čuvene Berberove Flore, ali i sarajevski ciklus iz ranih osamdesetih godina 20. stoljeća.

Londonska publika velik dio ovih radova nikada nije imala prilike vidjeti jer su teme njegovih dosadašnjih izložbi bile vezane uz aktualne radove – kaže Ensar. Stoga obitelj Berber očekuje da će veliko iznenađenje i za najupućenije stručnjake biti mogućnost da ocijene razvoj njegovih radova, ali i tamu koju je u njih donio rat. Dok razgovaramo u zagrebačkoj E&A galeriji, okruženi Mersadovim djelima, objašnjavaju nam da se po svjetlosti i motivima slika jasno vidi gdje su nastala. Mersadov ljetni atelijer, u kojem je bio najopušteniji, bio je onaj u sklopu obiteljske kuće u Lozici pokraj Dubrovnika. I doista, kada te slike gledate uz djela iz Sarajeva i Zagreba, izdvajaju se na prvi pogled jer osvajaju nevjerojatnom toplinom. Iz njih na promatrača pada mediteranska svjetlost, iz njih doslovno “mirišu” more, lovor i ružmarin.

 

Bijela faza u crno zlu

Obitelji Berber već je stiglo mnogo upita o londonskom događaju, mnogi su najavili svoj dolazak na izložbu, koja ostaje otvorena do 3. svibnja, a stigli su i prvi upiti za kupnju djela. Ada Berber objašnjava kako je za nju ova izložba bila posebno iskušenje, prva pripremana bez Mersada:

- Najteže je bilo izabrati radove koje ćemo poslati u London. Teško smo se odlučili na izložbu, a još teže na to koje slike moraju biti na njoj. Ovog puta će biti predstavljena djela iz svih njegovih ciklusa osim onih najranijih radova, koje je stvarao još kao student. No, da ja sama moram izabrati ono što mi se čini najvažnijim od njegovog opusa ni sama ne bih znala što i kako. Osobno su mi najdraža djela iz ciklusa Sarajevske razglednice, Tempo Secondo i Povratak u Skender-Vakuf. To su veliki predratni ciklusi, veliki formati na kojima dominira bijelo. On je i za vrijeme rata nastavio s tim bijelim ciklusom upravo kontra crnilu koje je bilo oko nas. Tek poslije toga slijedile su slike koje su objedinjene u velikoj monografiji o Srebrenici.

Gospođi Berber i danas je vrlo teško govoriti o suprugu, ali kaže da kada misli o prošlosti, najčešće vidi Berbera upravo u ateljeu u Lozici i u Sarajevu. Dani iz ateljea ipak nisu bili samo dani rada. Mersad nije bio “vuk samotnjak” čak ni kada je najozbiljnije radio. Obitelj je bila uvijek tu, blizu. Pitamo Ensara pamti li dane djetinjstva u kojime se igrao u tatinom ateljeu, vozio autiće oko štafelaja.

- Naravno!, kaže on, ali s osmjehom dodaje da su brat i on i kao mali znali da ta igra ima granice, da moraju biti oprezni.

On se i sam okušao kao umjetnik, posebno u grafici, ali kako kaže, kada rasteš uz velikog umjetnika brzo shvatiš gdje su ti granice. Nada se da je gen “preskočio” njegovu generaciju i da će njegova kćer krenuti djedovim putem te izrasti u veliku umjetnicu, jer pokazuje izuzetan talent.

Svi članovi obitelji Berber svjesni su da je u njihovim rukama ogromna umjetnička ostavšina, ali i ogromna briga. Ada Berber ističe kako joj se čini da je najteže od svega odrediti vrijednost svega što je ostavio, posebno ciklusa posvećenog ratu i Srebrnici, na čemu je Mersad Berber intenzivno radio zadnjih deset godina svoga života. Pitanja o tome koliko ga je rat promijenio i obilježio tjeraju suze u njene oči, jer rat je iz djela njenog supruga, kojemu je godinama i sama bila muza, otjerao boje. To je vrijeme koje je Berber posvetio žrtvama, proučio je sve što je ikada postojalo o Srebrenici, bilježio i neumorno stvarao. Stvorio je povjesni spomenik onima kojih više nema i očito platio najveću cijenu za to. Ada priča kako je Berber volio Zagreb, krug prijatelja koji ga je ovdje dočekao i kaže da su u sjećanju ostale samo lijepe stvari.

Nakon londonske izložbe, sljedeći veliki projekt biti će velika retropektiva Mersada Berbera u Turskoj, Istambulu i Ankari, a poziv je već stigao i iz Slovačke.

Ensar Berber ističe da sve što obitelj sada radi vodi ka osnivanju fondacije koja će se brinuti o umjetničkoj ostavštini Mersada Berbera. Sljedeći korak bio bi naravno njegov muzej, mjesto gdje bi svaki posjetitelj mogao u stalnom postavu upoznati sve cikluse ovog autora. Već su u tijeku neki pregovori, a Ensar i Ada kažu da bi im najdraže bilo da taj budući muzej bude u Dubrovniku, gradu kojeg je Mersad posebno volio. Uz to Ada mašta i o velikoj retrospektivi u Umjetničkom paviljonu, koji je po njoj najlješi muzejsko-galerijski prostor u Zagrebu.

NBIoT tehnologija
#NEODUSTAJEM
Znate li što je NBIoT tehnologija? Doznajte kako ju je Tomislav Božić iskoristio da pomogne Dubrovniku u pametnom upravljanju parkingom
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.