"Kroz minula stoljeća" remek-djelo je hrvatskog stripa autora Julija Radilovića Julesa i Zvonimira Furtingera. Prvi je put objavljeno u Vjesnikovu Plavom Vjesniku, a izlazilo je od 1956. do 1960. godine. U to vrijeme Plavom vjesniku počelo se prigovarati da previše objavljuje grube i rabijatne inozemne stripove. Od urednika Mladena Bjažića tražilo se da pronađe stripove s domaćom tematikom. Bjažić je zatražio od poznatog spisatelja i novinara Zvonimira Furtingera da smisli nešto "domaće". On je odmah počeo pripovijedati uzbudljivu pripovijest o Hrvatima, od njihova dolaska na more pa sve do provale Tatara u ove krajeve. I tako je nastao povijesni strip-serijal "Kroz minula stoljeća". Priču je podijelio na epizode Rimljani, Franci i Tatari, razradio je dijaloge, opisao četiri lika izletnika do detalja, dakle sve je već imao u glavi. Bjažić se oduševio i samo nam je rekao: "Radite!" Objavljivali smo ga u Plavom vjesniku od 1956. pa sve do 1959. Čitatelji su taj serijal odlično prihvatili.
"Kroz minula stoljeća" Jules je nacrtao na samom početku svoje plodne karijere u stripu. To mu je bio prvi cjeloviti realistični strip poslije skromna početka s "Neznancem" u Horizontovu zabavniku. I od prve je nacrtao, kako se poslije pokazalo, najvažniji hrvatski strip.
Strip serijal "Kroz minula stoljeća" originalno se sastoji se od pet zasebnih priča: "Neobičan izlet", "Rimljani", "Franci", "Tatari" i "Sjena". "Sjena" je posljednja epizoda nastala naknadno 1960. zbog popularnosti glavnog lika iz epizode "Franci", koji su Furtinger i Jules pokušali promovirati kao glavnog junaka za jedan dugotrajniji serijal. To se nije dogodilo. Jules će poslije pri novim objavljivanjima spojiti tu epizodu kao prirodni nastavak priče o Francima u cjelinu.
Priča počinje kad četiri prijatelja – slikar, profesor povijesti, pjesnik i liječnik i pas odu na izlet. Pritom slučajno otkriju kostur star 500 godina i četiri predmeta iz različitih epoha: prsten, starohrvatsku fibulu, povelju i mongolsku strelicu. Svaki od četvorice prijatelja uzeo je jedan od artefakata te su se obvezali da će istražiti povijest svakog predmeta i razlog zašto se nalaze uz kostur. Prijatelji naknadnim istraživanjem otkrivaju da svaki predmet ima svoju priču iz srednjovjekovnog doba u vrijeme dolaska Hrvata na današnje prostore. Predmeti će nam ispričati veličanstvenu priču o hrvatskoj prošlosti.
Radilović i Furtinger započinju dugu priču o povijesnim događajima vezanima za naše korijene. Hrvatsku povijest pripovijedaju sjajno, uvjerljivo i smjelo. Mjesta koja se u stripu navode ona su koja dobro poznajemo, imena junaka, ne baš svakodnevna, prepoznajemo, ipak, kao naša. U ovoj epizodi objašnjava se značenje prstena iz sedmog stoljeća, jednog od predmeta iz zagonetnog nalaza četvorice prijatelja. Na zalasku jedne velike epohe, Rimskog Carstva, pojavljuju se na prostorima istočne obale Jadranskog mora – Hrvati, prikazani kao plemeniti, ponešto priprosti barbari zatečeni blještavilom civilizacije rimskoga grada. Grad i život u njemu, to je nešto što ih je vrlo čudilo, ne romantična plava morska pučina. Područje u koje su stigli, i civilizaciju koju su ondje zatekli, kao i svi barbari, i oni su razarali i prilagođavali svojim potrebama. Ljudi pokušavaju ostvariti kakav-takav suživot, dok se neka plemena s vremenom polako, ali sigurno romaniziraju. Takvo prilagođavanje značilo je i miješanje s lokalnim stanovništvom, što Rimljanin Mauricije i djevojka Vida plemenitoga hrvatskog roda sjajno ilustriraju.
Mauricije je sin staroga salonitanskog kovača koji, usprkos negodovanju svog oca odluči pristupiti rimskoj vojsci. Prije nego ode od kuće Mauricije, da dokaže ocu kako je unatoč odluci dobro izučio obiteljski zanat, pokaže mu prekrasan prsten koji je sam izradio. Salonom tada upravljaju prefekt i njegov nećak tribun Valentinijan. U priči su još hrvatski župan Pribina i njegova prekrasna kćer Vida u koju se Mauricije fatalno zaljubljuje.
Kroz intimnu priču dvoje mladih iz različitih kultura i naroda sjajno je ilustriran susret dviju tradicija, urbane rimske i plemenske hrvatske, ispričana je priča utemeljena na povijesnim činjenicama i narodnim legendama, oslikana su povijesna mjesta i gradovi iz vremena stvaranja hrvatskoga nacionalnog identiteta i državnosti. Radilović i Furtinger pripovijedaju kako je naša povijest moguće započela od stoljeća sedmog!
Poslije "Rimljana", pratimo burna događanja u našoj domovini za vrijeme vladavine Franaka. U devetom stoljeću bila je franačka država najveća sila u Europi. I hrvatski banovi morali su priznati vrhovnu vlast franačkih vladara. Poslije smrti franačkog cara Karla Velikog buknuo je između Save i Drave plamen ustanka pod vodstvom bana Ljudevita Posavskog protiv tuđinskih gospodara.
U borbi protiv Franaka sudjelovali su svi slojevi naroda, neki mačem, neki lukavštinom. Slikar Pjer Lenac, jedan od nalaznika starih predmeta, nastavio je priču prijatelja Zdenka Kosa o rezultatima svog istraživanja povijesti fibule ili kopče koju su našli u pećini pokraj tajanstvenog kostura. U jednoj epizodi borbe protiv tuđinske vlasti važnu je ulogu odigrala upravo ta fibula. U drugoj epizodi "Franci" pratimo junačke pothvate viteza Sjene. Knežević Mojmir, javno plahi, pobožni učeni mladić, pun prijezira prema nasilju i oružju, koji se nedavno vratio iz Rima glavni je lik u nizu događaja koje pratimo. Odgojen i obrazovan u tuđini, nije izgubio snažan osjećaj pripadnosti svom narodu iako se pretvara nejakim smušenjakom kojeg zanimaju isključivo duhovne stvari. Knežević igra dvostruku ulogu. Kao Mojmir doznaje o spletkama i planovima na dvoru bana Dalmatinske Hrvatske Borne, a kao zakrabuljeni vitez Sjena sudjeluje u nizu pothvata kao hrabri ratnik i vođa vičan maču. U biti, bez obzira na sukobe vojski i ratnika, dvoboje, urote i borbe, začin ovoj priči iz daleke prošlosti je – ljubav. U priči o Francima riječ je o ljubavi kneginjice Jelene i Mojmira.
Poslije "Rimljana" i "Franaka" slijedi priča o burnim zbivanjima u našoj domovini za najezde Tatara u trinaestom stoljeću. Priča je povezana s jednom starom poveljom i strelicom koje su prijatelji pronašli na svom izletu s početka priče. Prva vijest o ovom ratničkom narodu stigla je u Europu 1221. godine nakon neuspjeha križarskih ratova. Europski feudalci sa strepnjom su čekali vijesti koje su trebale stići s Istoka. Nastupala je vojska koju nitko nije mogao zaustaviti – vojska Džingis-kana. Ta se vojska odlikovala brzim manevrima. Kamo god bi došla, uništavala bi stanovništvo i gradove kao "tuča koju goni vjetar". Zarobljenike je tjerala pred sobom da bi se zaštitila od neprijatelja, oružje je koristila ofenzivno: koplje, savijena sablja i dva luka sa strelicama. U roku od mjesec dana ta je vojska znala prijeći i po 600 kilometara! Odlično organizirana, stigla je poput vihora i u naše krajeve.
Tatari iz Središnje Azije predvođeni Džingis kanovim unukom Batu-kanom u osvajačkom pohodu prešli su karpatske klance. Dok hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pokušava organizirati otpor, mnogi plemići i velikaši u strahu od pustošenja i pljačke napuštaju svoje dvore i posjede.
U to vrijeme u službi kod sicilijanskog vladara Friedricha Hohenstaufena služi hrvatski vitez Braslav Kovačić. Friedrich ga kao glasnika šalje na kanov dvor. Upoznavši se s mongolskom vojnom snagom i taktikom, Braslav upozorava na prijetnju s istoka hrvatsko-ugarskog kralja Belu IV. U priči se još pojavljuje negativac, Braslavov polubrat Ivan, kanov doušnik. Sin hrvatskog kneza Kovačića, mladi Braslav, pokušava spriječiti izdajničku zavjeru kojom bi se olakšao i ubrzao prodor Tatara u Panonsku nizinu… Tatarima je cilj uhvatiti kralja Belu IV. Mladi hrvatski plemić Braslav spašava kralja i pomaže mu u bijegu…
"Kroz minula stoljeća" u drugoj polovici pedesetih godina prošloga stoljeća, kad se iz tjedna u tjedan objavljivala po jedna tabla stripa u legendarnom Vjesnikovu zabavniku Plavi vjesnik, uživala su nepodijeljeno oduševljenje čitatelja Plavca. Svakom ponovljenom objavom poslije premijere (Epohin Strip-strip serijal, Vjesnikov Naš strip, Strip Art sarajevskog Oslobođenja, Yu strip Dečjih Novina, Ekstra strip Dečjih novina, Zvitorečev roman u stripu ljubljanskog Dela, Prosvjetin strip-album "Kroz minula stoljeća", Strip revija Večernjeg lista) strip je dobivao na značenju iako je doživljaj stripa jako ovisio i o suvremenom ukusu, trendovima i modi vremena. Osim kod nas te u Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj, Julesovi su stripovi objavljivani gotovo u cijeloj Europi, ali i na američkome kontinentu (u Brazilu i Argentini) i u Aziji (Turska, Indija, Sri Lanka, Indonezija).
Danas je razvidno da strip sadržajno pripada jednome drugom vremenu, svojom romantičarsko-povijesnom tematikom ne može pobuditi jednako oduševljenje kao nekada, ali je ponajviše zbog crtački sjajne Julesove izvedbe primjer izvrsnog stripa o nacionalnoj povijesti koji uvijek može izazvati poštovanje bez obzira na ukus epohe. Riječ je o istinskom remek-djelu hrvatske umjetnosti stripa.
Otvori KEKS Pay
