Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvata "Kolo Slavuj" iz Beča, osnovan prije više od pola stoljeća, nastupit će 6. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, s programom "Oganj gori – narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata", napravljenom po koreografijama poznatog hrvatskog etnologa i etnokoreologa dr. Ivana Ivančana, čiji je istraživački rad postavio temelje za uspješno djelovanje ansambla.
Vijest je to koja je za neke samo jedna u nizu vijesti o kulturnim događanjima u hrvatskom glavnom gradu početkom travnja. Ali ne i za koloslavujce. Oni su desetljećima sanjali ovaj san, koji uskoro postaje stvarnost. Zato ovih dana nitko nije sretniji od članova ovog jedinstvenog folklornog ansambla gradišćanskih Hrvata, koji isključivo zanima kvaliteta i put vrhunskog folklorizma te ga stoga neki dobri poznavatelji hrvatskog folklora nazivaju "austrijskim Ladom".
I to s pravom! Gdje god da dođe, Kolo Slavuj svojim jedinstvenim koreografijama visokog tehničkog dometa izaziva oduševljenje publike. A tijekom pet desetljeća nastupao je širom Austrije i Europe, ali i u Kanadi, Siriji, Južnoj Africi i Australiji. Jedan od najvećih umjetničkih trijumfa koloslavujaca bio je impresivni koncert "Oganj gori" u studenome 2023. godine u prestižnom Narodnom kazalištu (Volkstheater) u Beču, uz ovacije bečke publike.
Upravo taj bečki trijumf i pregršt pohvala primljenih od glazbeno-plesne struke, vodstvo Kola Slavuj znalački je iskoristilo kao "odskočnu dasku" prema Zagrebu. Točnije rečeno prema HNK, gdje nisu pozvani, nego su se sami ponudili i organizirali, uz pomoć svojih austrijsko-hrvatskih prijatelja, ovaj zahtjevan koncert, kako bi gradišćanske Hrvate predstavili Zagrepčanima, Zagrebu i, kako oni kažu, svojoj "staroj domovini" Hrvatskoj.
Tu svakako treba posebno spomenuti velik i dojmljiv angažman austrijskog veleposlanika u Hrvatskoj, gradišćanskog Hrvata Markusa Vuketića, koji je u studentskim danima svirao bas u Kolu Slavuj. Ali i istaknuti Austrijski kulturni centar u Zagrebu koji je također pružio veliku potporu Ansamblu, kao i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
A kada smo kod Kola Slavuj, svakako treba naglasiti kako je ovaj Ansambl gradišćanskih Hrvata svojim djelovanjem duljim od 50 godina vodeći ne samo u očuvanju kulturne baštine ove oko 500 godina stare hrvatske zajednice, nacionalne manjine u današnjoj Republici Austriji i susjednoj Mađarskoj i Slovačkoj, nego i u njezinu daljnjem razvitku te prijenosu na mlađe generacije. Upravo to ogromno bogatstvo kulture i folklora naše domovine, narodne plesove i pjesme Hrvata u Gradišću i šire, Kolo Slavuj predstavit će i zagrebačkoj publici. I to sigurno, kao i u Beču, vrhunskim oblikovanjem folklornog i glazbenog materijala i sjajnim plesnim izvedbama u izvornim narodnim nošnjama, neprocjenjive vrijednosti.
Osoba koja najbolje zna koliko je važno zagrebačkoj publici ispričati petstoljetnu tradicijsku priču gradišćanskih Hrvata, koju FA Kolo Slavuj živi i njeguje više od 50 godina, jest predsjednica Ansambla Gabriela Novak-Karall.
"Koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nakon bečkog Narodnog kazališta za Kolo Slavuj njegov je umjetnički vrhunac, kruna umjetničkog djelovanja u ovih više od 50 godina postojanja Ansambla. HNK je poznati hram hrvatske kulture i ne mogu opisati koliko smo sretni i ponosni što ćemo u njemu nastupiti. Još nam se sve ovo čini kao san", rekla je za Večernji list Novak-Karall.
Na upit kakav su program koloslavujci pripremili i uvježbali za zagrebačko gostovanje, šefica Ansambla je odgovorila:
"Program je u potpunosti posvećen djelu dr. Ivana Ivančana, čija su terenska istraživanja među Hrvatima u Gradišću, koja su objavljena kao multimedijska publikacija 2021. godine, bila osnova za šest koreografija koje je napravio za naš ansambl. Četiri su vezane za regije u Gradišću, a u dvije je koreografije opisao tradiciju svadbenih običaja u srednjem Gradišću. To je bio Ivančanov stvaralački opus, na čijim smo temeljima širili i dograđivali koreografije u programskom smislu. U znak zahvale dr. Ivančanu, Kolo Slavuj nakon njegove je smrti s njegovim sinom Andrijom prije šest godina izdalo knjigu 'Narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata – istraživanja i zapisi dr. Ivana Ivančana'." Napomenula je kako su Ivančanova istraživanjima započeta 1970. godine u Gradišću pokazala da i gradišćanski Hrvati imaju svoje plesove i plesnu tradiciju. Prethodno je Ansambl imao samo koreografije iz Hrvatske.
Na upit zašto su gradišćanski Hrvati izabrali upravo program "Oganj gori" za predstavljanje u zagrebačkom HNK, Novak-Karall nam je odgovorila: "'Oganj gori' znači da vatra gori. To je metafora vizije ansambla Kolo Slavuj, koju najbolje opisuje misao Gustava Mahlera – tradicija je prenošenje vatre, ona nije klanjanje pepelu."
I upravo taj "vatromet" žive tradicije Kolo Slavuj njeguje već više od pola stoljeća. Mnoge generacije gradišćanskih Hrvata desetljećima su ulagale sve svoje znanje i napore u uspjeh Ansambla. I zato će na sceni HNK nastupiti 80-ak članova ansambla svih generacija, utjelovljujući pet desetljeća predanog rada i ljubavi prema hrvatskoj tradiciji.
"Ansambl Kolo Slavuj osnovan je 1971. godine. Službeni mu je jezik hrvatski, što je važno ne samo za identificiranje s koreografijama nego i za očuvanje i razvoj hrvatskog jezika i kulture, koje smo dužni prenijeti na nove generacije", naglasila je Novak-Karall. Dodala je kako očito ansambl u tome i uspijeva, što potvrđuje i veliko zanimanje mladih za rad u FA Kolo Slavuj.
Jedna je od njih i Anna Maria Zvonarić, 24-godišnja gradišćanska Hrvatica iz Mjenova u Gradišću, inače studentica na Bečkom sveučilištu i Pedagoškoj visokoj školi u Željeznom, glavnom gradu austrijske pokrajine Gradišće, koja pjeva i svira tamburu brač u glazbenom sastavu Kola Slavuj.
"Velika mi je čast što ću nastupiti u zagrebačkom HNK. Jedva čekam. Kao djevojčica s roditeljima sam prolazila pokraj HNK, ali nikada, čak ni u snu, nisam pomislila da ću jednog dana ovdje nastupiti. Za sve nas ovo je novi izazov i odgovornost, ali i veliko veselje", rekla je Anna Maria. Ispričala nam je kako već šest godina svakog utorka ide puna motivacije na probe Ansambla u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču, ponajprije zato što jako voli pjevati i svirati, ali i zato što, kako kaže, mladi imaju mogućnost realizirati svoje inovativne ideje te starom ruhu dati novi umjetnički izričaj.
"Svi mi smo velika, složna obitelj", ustvrdila je Anna Maria dodavši:
"Najvažnije je da se ne asimiliramo nego zajedno čuvamo nasljeđe naših starih, hrvatsku tradiciju, kulturu i jezik."
Danas Ansambl ima oko 60 članova iz različitih krajeva i država, u rasponu od oko 20 do iznad 60 godina.
"Mi smo jedinstven nadregionalni ansambl šarolikog sastava, koji istražuje nove umjetničke izraze, spajajući narodno stvaralaštvo sa suvremenim plesnim i glazbenim elementima. Članovi nisu samo gradišćanski Hrvati iz Austrije, nego iz austrijskog susjedstva, Mađarske i Slovačke, Južnog Tirola u Italiji, zatim iz Hrvatske, Vojvodine, Grčke, a jedan je od njih, koji kaže da se osjeća Hrvatom čak iz Južne Indije. Među članovima su i pripadnici drugih austrijskih manjina kao primjerice koruški Slovenci i Mađari", rekla je Novak-Karall, dodavši:
"Posrećilo nam se da jubilarnih 50 godina postojanja proslavimo ne samo u Narodnom kazalištu u Beču nego i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. U dva kazališta koja vežu povijesno-kulturne veze i isti bečki arhitekti – Ferdinand Fellner i Hermann Helmer."
Međutim, zagrebački nastup ansambla nosi posebnu simboliku. U Zagrebu je dr. Ivan Ivančan živio i radio, a danas on predstavlja živu riznicu folklorne baštine. Nakon Beča, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu postaje novi, dostojanstveni prostor za slavlje gradišćanskohrvatske kulturne baštine. Dakle, mnogo razloga za poklonike folklora i tradicije da 6. travnja dođu u HNK. I uživaju u "folklornom vatrometu" koloslavujaca.
Otvori KEKS Pay
