Nakon davnih pravnih problema vezanih za nekadašnju Tvornicu duhana Zagreb, Hrvatski povijesni muzej bio je primoran pronaći novo mjesto koje će postati njegov stalni dom, a rješenje im se prezentiralo upravo pred nosom – u palači Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda, samo stotinu metara od njihova originalnog doma, palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch. Cjelokupna obnova sada je napokon pokrenuta, a novinari Večernjeg lista ekskluzivno su posjetili gradilište na Griču, gdje nam je ravnateljica muzeja Matea Brstilo Rešetar rekla nešto više o samoj obnovi, ali i bogatoj povijesti nacionalnog muzeja, koji će završetkom obnove, nakon više od 170 godina postojanja, formirati svoj prvi stalni postav.
Hrvatski povijesni muzej sljednik je Narodnog muzeja osnovanog 1846. iz kojeg su proizašla tri danas samostalna muzeja - Prirodoslovni, Arheološki i Povijesni muzej. Zanimljivo je da su prva dva do danas ostala u palačama u kojima su prvotno bili smješteni, dok je HPM svoj prvi dom konačno pronašao 1959., kad je nekadašnji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u kojem su do tada stolovali zagrebački gradonačelnici, poklonio Povijesnom muzeju Hrvatske. Muzej se 1991. integrirao s Muzejom revolucije naroda Hrvatske te je osnovana jedinstvena državna ustanova - Hrvatski povijesni muzej koji, opterećen prostornim problemima, nikada nije imao stalni postav, a nakon potresa 2020. izborio se, uz postojeću palaču, za proširenje na palaču Hidrometeorološkog zavoda.
– Palača Hidrometeorološkog zavoda jest trokrilna palača postupno građena u 19. st. na mjestu srednjovjekovne kapucinske samostanske crkve sv. Marije. Nakon sveobuhvatne obnove, obje palače biti će otvorene sa stalnim postavom koji će se protezati preko 2500 metara kvadratnih, a prostor će biti opremljen modernim muzeološkim rješenjima i interaktivnim sadržajima, uključujući prostorije za privremene izložbe, edukativnu djelatnost i multifunkcionalne dvorane. Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch planira se ambijentalno rastvoriti temama od ranog srednjeg vijeka do 1914., dok će se u palači Hidrometeorološkog zavoda kronološko-tematskim cjelinama prezentirati hrvatska povijest od 1914. do danas – kaže Matea Brstilo Rešetar te dodaje kako je u planu i obnova kavane s južne strane palače na Griču, poznate po tome što je svojevremeno u njoj kavu pio i naš istaknuti geofizičar Andrija Mohorovičić, a ova obnova dodatno će oplemeniti gornjogradsko urbano tkivo.
U svojih 16 zbirki, koje broje više od 300 tisuća predmeta, HPM čuva jedinstvenu građu koja prikazuje hrvatsku političku, gospodarsku, socijalnu i kulturnu povijest od razdoblja razvijenog srednjeg vijeka do danas, a brojne su generacije ove predmete gledale samo u udžbenicima i na privremenim izložbama. Realizacijom stalnog postava predmeti koji svjedoče integraciji hrvatskoga naroda napokon će biti dostupni javnosti, naglašava ravnateljica, a jedan od najvažnijih jest zastava bana Jelačića, preteča hrvatske nacionalne zastave.
- Prilikom čina svečanog ustoličenja hrvatskoga bana Josipa Jelačića 1848. na Trgu sv. Katarine u Zagrebu, ban je u ruke primio znakove banske vlasti - žezlo i sablju - ali i zastavu koja je po prvi puta u povijesti bila trobojnica. Naime svoju zastavu i svečano instalacijsko odijelo ban je dao načiniti trobojnim, u "narodnim bojama". Njegova trobojnica postala je zastava pod čijom su se vlašću - formalno i barem na kratko vrijeme - sve hrvatske zemlje našle objedinjene - kaže ravnateljica HPM-a u čijem je fundusu, po oporuci bana te smrću njegovih posljednjih nasljednika, pripao velik dio obiteljske ostavštine Jelačića, uključujući i trobojnicu te banovu svečanu odoru. Trobojnica je tek 1990. godine, slijedom demokratskih promjena u zemlji, napokon iznijeta iz Muzeja te je svečano istaknuta pred novim hrvatskim državnim vodstvom, a sada će trajno postati dostupna javnosti u stalnom postavu nacionalnog muzeja koji je, riječima ravnateljice Brstilo Rešetar, pitanje identiteta i autoriteta svake države.
– Hrvatski povijesni muzej nikada nije imao stalni postav, što znači da nije ostvario svoje osnovno poslanje – da bude edukativno mjesto dijaloga i referentna točka za hrvatsku povijest. Svjetski nacionalni muzeji već mijenjaju i redefiniraju svoje stalne postave, dok mi svoj tek trebamo izgraditi, a to je jedno breme koje nas generacijski pritišće. Tijekom rada na postavu postavljamo si pitanje kakav to muzej mi sutra moramo biti, jer posjetiteljima treba prikazati zašto je Hrvatska – u političkom, društvenom i teritorijalnom pogledu – danas ovakva kakva jest. Naša želja je, ako već činjenično prikazujemo razdoblja hrvatske povijesti, da ovaj muzej bude mjesto na kojem će se o kontroverznim i teškim pitanjima iz povijesti razgovarati na temelju uvida u originalne predmete i izvore, kako bi se procesi sagledali kritički i u kontekstu vremena. Realizacijom stalnog postava stvara se prostor za suočavanje s teškim pitanjima koja su svakodnevno prisutna u medijima, a koja dodatno polariziraju javnost. Smatram da ta pitanja trebaju biti prepuštena povijesnoj struci, a kritike koje ćemo možda primiti ne smiju nas obeshrabriti. Spremni smo na izazove koje pred nas stavlja prvi stalni postav – odlučno kaže Brstilo Rešetar.
U Muzeju se trenutno obavlja onaj nevidljivi rad kustosa na stalnom postavu, ali i nastojanja da godišnje putem svojih izložbenih projekata povećaju vidljivost muzeja koji će nas približiti javnosti, ističe ravnateljica. Razdoblje bez mogućnosti izlaganja na stalnoj adresi, HPM koristi za približavanje široj javnosti te inovativnim pristupom promociji baštine.
- Svaka izložba održana u prostorima drugih muzeja i galerija na neki je način pilot-projekt za stalni postav, prilikom kojeg osluškujemo publiku i njihove interese, a nedavno otvorena Muzejska zona u Zračnoj luci Franjo Tuđman omogućila nam je dodatni prostor za izlaganje u kojoj će se ciklički izmjenjivati izložbe. Riječ je o prvom takvom konceptu na našim prostorima koji najbolje demonstrira kako izazov može potaknuti val kreative. Otvorenjem Muzejske zone Zagreb je tako postao dio međunarodne kulturne mreže, pridružujući se svjetskim metropolama poput Pariza, gdje su zračne luke već uspostavile slične suradnje s kulturnim institucijama. Također, tijekom 2025. planiramo realizirati izložbu o 80. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata koju ćemo simbolički i kritički apostrofirati s deset humanističkih načela hrvatskog fizičara, filozofa i književnika Ivana Supeka, a uključeni smo i u projekt obljetnice 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, u kojemu ćemo se baviti temom jadranskog i jonskog brodovlja u novom vijeku...dakle, kao što vidite, ne mirujemo – poručila je ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.
