Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa

Boris B. Hrovat dobitnik Demetrove nagrade za životno djelo

boris b. horvat kazališni kritičar
Foto: HDKKT
10.06.2015.
u 15:50

Boris B. Hrovat samozatajni intelektualac i vrhunski profesionalac ili tihi čuvar kvalitetne i odgovorne kazališne kritike

Demetrova nagrada za životno djelo  Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa za 2015. godinu  dodijeljena je Borisu B. Hrovatu. Nagrada se sastoji od povelje i skulpture (rad Martina Babića) te novčanog iznosa od 10.000 kuna. 

Svečano uručenje biti će 13. lipnja u 10 sati  u Društvu književnika hrvatske (Trg bana Jelačića 7/1, Zagreb). 

Borisu B. Hrovatu nagradu je dodijelilo povjerenstvo za Demetrovu nagradu Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa (HDKKT) u sastavu Boris Senker, predsjednik, Mira Muhoberac i Sanja Nikčević. 

Obrazloženje nagrade:

Boris B. Hrovat samozatajni intelektualac i vrhunski profesionalac ili tihi čuvar kvalitetne i odgovorne kazališne kritike

Boris B. Hrovat, hrvatski kazališni kritičar, prevoditelj i književnik rođen je u Zagrebu 1956. godine gdje je završio Pravni fakultet.

Kazališni kritičar

Cijeli svoj životni vijek, punih 35 godina, kazalište prati, o njemu piše i prosuđuje ga kao kazališni kritičar. U svom kontinuiranom djelovanju od 1979. do danas kazališne kritike redovito je objavljivao u brojnim dnevnim novinama i tjednicima u Hrvatskoj. Cijelo desetljeće bio je stalni i glavni kazališni kritičar u dva najutjecajnija dnevnika tog vremena, Večernjega lista od 1981. do 1990. te Vjesnika od 1990. do 1992., paralelno pišući o kazalištu i za tjednik Studio od 1986. do 1992. Nakon smanjenja prostora za kazalištu kritiku u dnevnim novinama, Boris B. Hrovat pronalazi svoj prostor na radiju te u kulturnim tjednicima, Hrvatskom slovu, odnosno Vijencu u kojem od 2008. surađuje kao važan stalni suradnik, kritičar/komentator za kazalište.

Kritike i prikaze objavljuje i u inozemstvu (u Češkoj i Sloveniji), a ponajviše Italiji, gdje kao stalni dopisnik kazališne revije Sipario (Milano, glavni urednik M. M. Giorgetti) za područje jugoistočne Europe upoznaje europsku kazališne stručnjake i publiku s hrvatskim glumištem.

Od 1993. urednik je na Trećem programu Hrvatskog radija (HRT) gdje uređuje književne emisije Hrvatska proza i Antologija pripovijetke. Stalni je suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Uredio je nekoliko antologijskih izbora: Nova talijanska pripovijetka (Republika, 1987.) i Nova talijanska drama (Novi prolog, 1988.).

Prevoditelj i književnik

Zahvaljujući njegovu poznavanju svjetske, a naročito talijanske drame te znalačkom, upornom i pedantnom radu, hrvatska javnost dobiva niz vrhunskih prijevoda drama s talijanskoga (Goldoni, Pirandello, De Filippo, Niccodemi, Nicolai, Maraini, Siciliano, Lunari, Fo, Quintavalle, Ruccello, Massini, Fratti i dr.), španjolskoga (Calderón, Lope de Vega, Moratin), s engleskoga (Shaw, Wilde) i slovenskoga (Bevc, Zupančič) jezika. Prijevodi Borisa B. Hrovata uprizoreni su u gotovo svim važnijim hrvatskim kazalištima ili u programima HRT-a, a mnogi su objavljeni i u periodici i uvršteni u antologije (Suvremena talijanska drama, Zagreb, 2003.)

Hrovat je i prozni pisac: romana Putovanje, Lorenzaccio, romana za djecu Askalon, zbirke pripovjedaka Doživljaji Prosvijetljenog, te dobitnik nagrada za mladog pisca i kratku priču. Autor je i dramskih tekstova: Zamka (prema motivima A. Bioy-Casaresa), Prolaznici, Igra (Il gioco, prijevod Laure Marchig, koncertno izveden u New Yorku), Monolog Nicolette Connio udane Goldoni (Monologo di Nicoletta Connio coniugata Goldoni, u prijevodu Silvija Ferrarija objavljena u milanskom časopisu Sipario). Djela su mu prevedena na talijanski i slovenski jezik (Askalon, Zamka), te uvrštena u antologiju fantastične proze Guja u njedrima (Rijeka, 1981./ 2011.)

Kao mladić propitivao je svoj odnos prema kazalištu i autorskom mjestu u njemu te s Brankom Brezovcem pokrenuo Dubrovačke dane mladoga teatra, off-program Dubrovačkih ljetnih igara od 1980. do 1983. Toj se ljubavi sudjelovanja u stvaranju kazališta vratio zadnjih desetak godina kao dramaturg, uglednih stranih i hrvatskih kazališnih redatelja (Giorgetti, Mangano, Magelli, Juvančić, Kunčević i dr.), a u posljednje vrijeme i sam se okušao u kazališnoj režiji (Mario Fratti, Prijateljice, Kazalište Sisak, 2011.)

O kritičarskom radu

Boris B. Hrovat dugogodišnji je i aktivni član Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa – član upravljačkih tijela u brojnim mandatima, a predsjednik od 2001. do 2005. godine – jer je uvijek vjerovao u važnost profesionalne udruge, očuvanja i zaštite profesije u kojoj nije žalio volonterski raditi. No, struku je najbolje „braniti“ osobnim djelovanjem. Boris B. Hrovat tihi je čuvar kvalitetne i odgovorne kazališne kritike i samozatajan profesionalac, hrvatski intelektualac koji cijeli svoj radni vijek istražuje zakonitosti silnica hrvatskoga glumišta. Pišući o kazalištu, trudio se djelovati za dobrobit kazališta, za njegovo očuvanje, ali i živost koja u njemu mora vladati.

Obrazovanje i informiranost o hrvatskom i svjetskom kazalištu i drami, Boris B. Hrovat upotpunio je i minucioznim kazališnim senzibilitetom. Zato je u kritici polazio od širega kulturološkoga okvira, krećući se prema specifičnostima dramskoga i kazališna rukopisa do pronalaženja suigre teksta i predstave. Njegove su kritike bile uvijek razumljive i jasne u svojim stavovima, a njegov istančani stil pisanja dokazuje da je kritika literarni kreativni žanr.

Moć i utjecaj kritičara proizlazi često iz snage medija. Boris B. Hrovat je pisao dugo godina za vrlo važne medije, ali je uspio ostati izvan ideoloških i interesnih klanova i sačuvati vlastitu neovisnost i objektivnost. Kao osoba nikad nije podlegao sirenskom zovu pozicije moći kazališnog kritičara nego je zbog svoje samozatajnosti i građanske pristojnosti sve zaključke, sudove i stajališta smireno i argumentirano obrazlagao.

Upravo zbog svoje samozatajnosti i građanske pristojnosti (a djelomično i zbog pozicije samo struke unutar naše kulturne javnosti ) Boris B. Hrovat dobitnik je samo Nagrade Petar Brečić, 2008. Demetrovu nagradu za životno djelo dodjeljujemo Borisu B. Hrovatu za njegov 35-godišnji kritičarski rad želeći, između ostaloga, poslati poruku kulturnoj javnosti, a naročito mladim ljudima, budućim kazališnim kritičarima. U današnje vrijeme medijske buke i sve većeg gubitka prostora ozbiljne kritike, svakom je kritičaru lako popustiti pod pritiscima estradnog zamašnjaka. Nagrađujući Borisa B. Hrovata, podsjećamo da kazališna kritika treba i može biti onakva kakvu je piše naš cijenjeni kolega: stručna, znalačka, argumentirana, estetski vrijedna, kazališno sadržajna, umjetnicima poticajna, publici korisna. Jedino takva kritika neće nestati sa kulturne scene. U jednoj kritici Hrovat je napisao: „Živi samo onaj teatar o kojem se govori i kad se gledalište napusti.“ („Vijenac“, br. 396, 2009.). To isto vrijedi i za kazališnu kritiku pa se nadamo da će knjiga sabranih kazališnih kritika Borisa B. Hrovata uskoro ugledati svjetlo dana kao vrijedan dokument, kronika i prosudba hrvatskog kazališta od osamdesetih do danas.

Povjerenstvo za Demetrovu nagradu Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa: Boris Senker, predsjednik, Mira Muhoberac i Sanja Nikčević 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije