Naslovnica Izbori 2016 Izbori 2016

Kako čitati izborne ankete: Većina istraživanja je šlampava, nestručna ili tendenciozna medijska interpretacija

Senzacionalizam je najveći neprijatelj korektne interpretacije predizbornih istraživanja!
03. rujna 2016. u 19:11 21 komentara 6687 prikaza
08.11.2015., Zagreb - Izvjestavanje televizijskih kuca o rezultatima parlamentarnih izbora. RTL je u izbornoj noci pripremio vizualni spektakl na zgradi kavane Johann Franck na Trgu bana Jelacica.  Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Iako je o predizbornim anketama i njihovoj medijskoj prezentaciji već mnogo toga napisano, valja ponoviti neke važne lekcije koje, čini se, još uvijek nisu naučene. Velik interes za predizborna istraživanja javnog mnijenja proizlazi iz pretpostavke da ona mogu utjecati na odluku birača iako znanstveni dokazi o utjecaju anketa nisu nimalo jednoznačni i variraju od znatnog do nikakvog.

Tri teze o učinku

U znanstvenoj literaturi najčešće se mogu naći teze o tzv. bandwagon učinku i underdog učinku ili ‘učinku gubitnika’. Ova prva kaže da su se birači skloni prikloniti pobjedniku i glasati za onog kandidata koji vodi u anketama dok ova druga tvrdi upravo suprotno, da se moć ankete najviše očituje u mobilizacije birača opcije koja u anketama gubi pa se onda birači te opcije mobiliziraju ne bi li je pogurali.

Medijske kuće trebale bi angažirati kvalificirane stručnjake koji mogu interpretirati rezultate anketa

Tu je i treća teza o ‘taktičkom’ ili ‘strateškom’ glasovanju po kojoj birači nisu skloni baciti svoj glas, odnosno glasati za onu opciju koja nema šanse pobijediti ili u našem slučaju prijeći izborni prag. Kako god bilo, već i sama mogućnost utjecaja na birače dovoljna je da se prezentaciji istraživanja javnog mnijenja pristupi izuzetno oprezno i da se izbjegne svaka mogućnost manipulacije ili tendenciozne prezentacije rezultata. Neke zemlje, nastojeći ograničiti mogućnost manipuliranja medijskom reprezentacijom anketa, u potpunosti brane njihove objavljivanje, i to najčešće od tjedan do čak mjesec dana prije izbora.

Najveći problem predizbornih istraživanja u nas je upravo šlampava, nestručna ili tendenciozna medijska interpretacija koja, osim što je izuzetno nekorektna, stvara i veliku pomutnju u javnosti. Zato je nužno da se sve medijske kuće koje objavljuju ankete drže nekih temeljnih profesionalnih pravila. Prvo, medijska kuća mora dati točne podatke o samom istraživanju – kad je provedeno, na kojem uzorku, tko ga je proveo – te upozoriti na događaje koji su se dogodili otkad je istraživanje provedeno, a koji su mogli utjecati na rezultate istraživanja. Drugo, rezultati anketa ne smiju se pojednostavnjivati samo zato da bi bilo atraktivni.

petrov MOST U KARLOVCU Petrov: Naše ankete govore da rejting Mostu ne pada, nego, naprotiv, raste Zoran Milanović Narodna koalicija u Osijeku Milanović: Šefovi HDZ-a puno su utrpali u svoj džep kroz plaće u Europskom parlamentu koje vi plaćate Zorislav Antun Petrović Zorislav Antun Petrović 'Smanjenjem korupcije za deset posto mirovine bi mogle rasti deset posto'

Senzacionalizam je najveći neprijatelj korektne interpretacije predizbornih istraživanja! To, primjerice, znači da bi kod svake ankete uvijek trebalo prikazati raspone rejtinga, odnosno jasno istaknuti pogrešku uzorka. Treće, treba posebno voditi računa o jeziku koji se koristi kod interpretacije rezultata kako se anketama ne bi davao veći kredibilitet nego što zaslužuju. BBC u tom smislu svojim internim smjernicama kojima regulira prezentaciju anketa kaže da se nikako ne smije govoriti da ankete „dokazuju“ ili čak „pokazuju“, već samo „sugeriraju“.

Kod nas često nema ni traga takvom razumnom oprezu pa ćete čuti da ankete „jasno pokazuju“ kako su se jedni sunovratili, a drugi poletjeli, a nije rijetko niti da novinari dva mjeseca prije izbora proglase pobjedu jedne opcije ili kandidata samo zato što ta opcija u trenutku provođenja ankete u njoj dobro stoji. To je naprosto netočan i tendenciozan tretman podataka. Na kraju, novinari često nisu dovoljno stručni da bi mogli adekvatno interpretirati rezultate. Oni to i ne trebaju biti, već bi medijske kuće trebale angažirati kvalificirane stručnjake koji mogu na pravi način prikazati i interpretirati rezultate.

Estradizacija anketa

BBC u svojim smjernicama ide čak stepenicu više i dodaje da rezultate ne smije komentirati osoba iz agencije koja je istraživanje provela, već neki neovisni stručnjak.

Ukratko, estradizacija anketa i njihova nestručna interpretacija mogu biti vrlo štetne. Zbog toga bi medijima obvezna mantra pri prezentaciji anketnih rezultata na ovim i svim sljedećim izborima trebala biti – kompetentno, oprezno i s puno rezerve!

>> Španjolski parlament održava drugi krug glasanja o povjerenju Rajoyu

Aktivni odmor
NEZABORAVNO ISKUSTVO
Oni se izležavaju na plaži, a ti letiš 60 metara iznad njih!

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar majmunranko
    majmunranko:

    Ma je li? Ajde, kako onda kompetentno, precizno i s puno rezerve pročitati ankete Ipsos Pulsa i Promocije Plus koje su Josipoviću na predsjedničkim izborima davale prednost od 12 posto ispred Kolinde u prvom krugu, te istu prednost u drugom ... prikaži još! krugu, i to par dana prije izbora? Uz kontinuirani trend od 5 mjeseci u kojem nije bilo nikakvih promjena? Ajde, drugarice Grbeša, molimo vas da nam kompetentno, oprezno i s puno rezerve rastumačite da je gotovo 14 posto birača u tri tjedna promijenilo mišljenje i od Josipovića prešlo direktno Kolindi, ili prvo Sinčiću, pa onda Kolindi, i to nakon što šest mjeseci prije toga po anketama nije napravio nitko.

  • Polikarp:

    Čim se Karamarko povuka iz politike u anketama je nestalo pitanje: "Tko je najnegativnija osoba u hrvatskoj politici!" Potpuno je jasno da bi na prvom mjestu uvjerljivo stajao Milanović. A to "objektivne" ankete ne bi mogle nikako dopustiti!

  • Avatar Cinco
    Cinco:

    Kako? Kao sdp-ovu namještaljku i nikako drugačije.