Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 128
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Liječnik, političar, poduzetnik, bivši čelnik HDZ-a i predsjednik HB-a

Ivić Pašalić

Ivić Pašalić
Foto: Boris Ščitar/VLM/PIXSELL
1/4
01.12.2016.
u 00:00

1992. postao je predsjednik Izvršnog odbora (funkcija glavnog tajnika) HDZ-a. 1993. postaje savjetnik predsjednika za unutarnju politiku. Na toj funkciji ostaje do 2000. godine. 1995. je izabran za saborskog zastupnika, postao je potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. 2002. je na unutarstranačkim izborima izgubio od Ive Sanadera.

Rođen je 3. studenog 1960. u mjestu Šujica kod Tomislavgrada, BiH, od oca Ante i majke Anđe. Njegov otac je bio radnik, najprije u Crnoj Gori a nedugo nakon njegova rođenja, odlazi u Njemačku. Ime je dobio po stricu koji je kao pripadnik vojske NDH poginuo u Drugom svjetskom ratu. Nakon završetka četvrtog razreda osnovne škole, njegova obitelj se iz Šujice seli u Novo Brestje kod Zagreba. 

Po završetku osnovne škole upisuje se u VII. gimnaziju. Maturirao je s prosjekom 5.0. Potom je upisao Medicinski fakultet. Diplomirao je 1986. Nakon toga odlazi na odsluženje vojnog roka u Novi Sad.

Po povratku zapošljava se u Domu zdravlja u Ivancu u Varaždinskoj županiji. Na posao je odlazio sa Zastavom 128 koju mu je kupio njegov otac. Sa suprugom Ksenijom rođenom Plesec, s kojom se oženio 1986. živio je u potkrovlju obiteljske kuće. 1987. je završio poslijediplomski studij kliničke farmakologije pri Medicinskom fakultetu u Mostaru. 

Potom počinje raditi u Bolnici za plućne bolesti u Klenoviku kod Ivanca. Tijekom tog razdoblja prijateljevao je sa Zlatkom Canjugom koji je bio referent za kulturu u općini Ivanec. 1989. je među osnivačima HDZ-a u Ivancu i Varaždinu. Na početku 1990. je izabran za predsjednika HDZ-a općine Ivanec.

Te godine je dovršio specijalizaciju iz Interne medicine. Na prvim višestranačkim izborima u svibnju te godine izabran je za zastupnika u Društveno-političkom vijeću Sabora. Slijedeće, 1991. postaje ravnatelj bolnice u Klenoviku.

U Zagreb se vraća u lipnju 1992. Imenovan je za ravnatelja bolnice Kazneno-popravnog doma u Svetošimunskoj ulici. Nakon tri mjeseca dobija trosobni stan u općini Maksimir, iznad bolnice Rebro.

Te 1992. postao je predsjednik Izvršnog odbora (funkcija glavnog tajnika) HDZ-a. Jure Radić, koji je tada bio predstojnik Ureda predsjednika, otkrio je  kako je Ivića Pašalića za tu dužnost predložio  Stipe Mesiće dok je kandidat Josipa Manolića bio Ivo Sanader. „Bio sam osobno za stolom... kad ih je Tuđman pitao imaju li kandidate za glavnog tajnika stranke. Mesić je predložio Pašalića, a Manolić Sanadera“, rekao je. 

Iste godine ulazi u Predsjedništvo HDZ-a. 1993. postaje savjetnik predsjednika za unutarnju politiku. Na toj funkciji ostaje do 2000. godine. 1995. je izabran za saborskog zastupnika, postao je potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Dvije godine kasnije, 1997. je šef izbornog stožera Franje Tuđmana na predsjedničkim izborima.

Njegovo ime se 1998. pojavljuje u aferi oko Dubrovačke banke. Smijenjeni direktor te banke Neven Barač tvrdio je da je Pašalić peti ortak „znan svim ostalim ortacima koji su potpisali ugovor“. Barač je tvrdio kako je njihov cilj bio preuzimanje te banke. Ortački ugovor je nedugo potom ukraden iz odvjetničkog ureda Ankice Hukelj u Zagrebu. Pašalić je odbacio te optužbe a te Baračeve tvrdnje nisu dokazane na sudu.  

Ivić Pašalić
1/4

Početkom 2000. nakon smjene vlasti, Pašalić je izabran za potpredsjednika Sabora. Koncem te godine spominjalo ga se u aferi Grupo kada je Račanova vlada uhitila Ninu Pavića i neke druge aktere pod sumnjom da su se organizirali kako bi ostvarili medijski monopol. Međutim, ništa mu nije moglo biti dokazano. 

2002. je na unutarstranačkim izborima izgubio od Ive Sanadera. Branimir Glavaš, koji je sa pripadnicima zaštitarske tvrtke „Borbaš“ osiguravao skup, poslije je ustvrdio kako je tada njemu ukrao 300 glasova kako bi pobijedio Sanader. Ivan Drmić, zastupnik HDSSB-a kazao je da je to činio osobno po Sanaderovu naređenju ali ne samo tada nego i na stranačkom saboru u Rijeci 2004. kada su „dodavani“ glasovi Šeksu i Bebiću kako bi imali više od Hebranga. 

Ubrzo se razišao sa Sanaderom. Osnovao je novu stranku, Hrvatski blok u koji su ušli njegovi pristaše iz HDZ-a. Imao je Klub zastupnika u Saboru. Na parlamentarnim izborima 2003. nije prešao izborni prag. Otišao je u poduzetničke vode. Uz pomoć kredita Hypo banke gradio je velika stambena naselja u Zagrebu i Istri.. 

2006. su u dvorištu njegove kuće u Remetama eksplodirale dvije ručne bombe. Šrapneli su oštetili fasadu, ali nitko nije bio ozlijeđen. „Ako se nešto dogodi mojoj obitelji ili meni, osobno ću za to smatrati odgovornim Stjepana Mesića“, kazao je tada. 

Nakon izbijanja gospodarske krize i pada cijena nekretnina dospio je u financijske probleme zbog vraćanja kredita. 2010. ga je sudu tužio njegov brat Zdravko, suvlasnik tvrtke Zagrebdrvo, tvrdeći da želi izvući novac iz njihovih zajedničkih poslova kako bi podmirio svoje dugove nastale u građevinskom poduzetništvu. 

2011. je Saboru poslao zahtjev za aktiviranje povlaštene saborske mirovine. „Moje je pravo da, kada je dobijem, ili zadržim ili zamrznem“, rekao je dodajući kako još dugo ne misli u mirovinu. Nekada se kao saborski zastupnik zalagao za ukidanje tih, povlaštenih, mirovina. 

2012. je aktivirao svoje članstvo u HDZ-u. Podržavao je izbor Milana Kujundžića za predsjednika te stranke. Nakon pobjede Tomislava Karamarka nije se uspio vratiti.

Mediji su objavili da su se jednom sastali ali i da se nisu uspjeli dogovoriti. „Ja ću strpljivo čekati mogućnost da sudjelujem u unutarstranakoj konsolidaciji. Još je jako puno posla i problema u HDZ-u... Strpljivo ću čekati, a taj dan će sigurno doći“, rekao je u srpnju 2013. Sa suprugom i troje djece živi u troetažnoj vili s bazenom i fitness studiom u elitnoj zagrebačkoj četvrti Remete.  

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije