Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Zašto nema više projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?

Pitanje solarne energije je zadnjih godina u čitavoj Europi postalo pomalo kontroverzno zbog prevelike penetracije tog dijela OIE, ali i činjenice da se većina komponenti proizvodi u Kini.
07. listopada 2016. u 13:48 3 komentara 1132 prikaza
vjetrenjače
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

Energetska učinkovitost je jedan od temelja suvremenog gospodarstva, a zbog općepoznate agende Europske unije 20-20-20, na koju se obvezala i Hrvatska, mnogi sektori društva su se uvelike promijenili.

Panel diskusija "Optimizacija i ušteda kroz energetsku održivost", koja se održala u petak u sklopu Poslovnog uzleta Grada Zadra, pokušala je dati odgovore na pitanja zašto nema više projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te koji su ključni problemi. Zajednički zaključak je, kao i u većini drugih sektora, da postoji dobra volja i dovoljno kapitala, ali je previše birokratskih prepreka koje poskupljuju i otežavaju čitav proces.

Danijel Pavić, predstavnik Zadarske županije, ističe da se energetska učinkovitost može promatrati kroz ekonomske i ekološke benefite, ovisi o prioritetu. "Iako ekolozi ističu velike benefite obnovljivih izvora energije na manje ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, taj segment se ponajprije promatra kroz ekonomsku računicu. Za sada je energetsko tržište, iako formalno liberalizirano, još uvije dosta zatvoreno te je za očekivati da će se u narednom razdoblju, s jačanje alternativnih igrača na tržištu, situacija promijeniti na bolje za male proizvođače električne energije za koga se često nema sluha", kaže Pavić.

Poduzetnik Josip Parić iz tvrtke Solar JP naglašava da je procedura, konkretno u njemu interesantnim solarima, u Hrvatskoj višestruko složenija i skuplja nego u Njemačkoj.

"Ako želite instalirati solarne panele na svoju kuću, ne govorim o povlaštenim proizvođačima OIE koji su ušli u državne kvote, a višak energije želite pustiti u elektroenergetski sustav te tako kompenzirati potrošnju i proizvodnju s HEP-om, samo postupak vas košta 35.000 kuna, a to je cijena gotovo 80 posto fotonaponske elektrane.

U Njemačkoj taj postupak košta 200 eura i traje par dana. Zašto je to tako i kome odgovara ovakvo stanje?", pita se Parić. Naravno, i sam Parić kao i svi ostali su svjesni da se državnoj elektroprivredi ne isplati baviti s mikroproizvođačima struje jer im je puno jednostavnije i jeftinije održavati postojeći sustav. No, uskoro se očekuje stupanje na snagu novog Zakona o obnovljivim izvorima energije koji bi trebao bolje urediti stvari u ovom segmentu.

"Vi teorijski već sada možete instalirati solarnu elektranu za osobnu upotrebu na krov, ali to još uvijek nije u potpunosti isplativo zbog skupe tehnologije održanja napona, prije svega baterija. Ako bi se bolje uredio odnos s Elektrom, mislim da bi bilo puno više korisnika solara", pojašnjava Parić.

Pitanje solarne energije je zadnjih godina u čitavoj Europi postalo pomalo kontroverzno zbog prevelike penetracije tog dijela OIE, ali i činjenice da se većina komponenti proizvodi u Kini. Zbog toga već tri godine gotovo da i nema nikakvih poticaja za uvođenje solara, a otežano je i dobivanje certifikata. Panelisti su se požalili da imaju dosta problema za certificiranje novih solarnih elektrana jer se traži da minimalno 60 posto komponenti elektrane bude proizvedeno u zemljama EU-a te u zemljama koje su "odobrene".

No, kako se 90 posto takvih komponenti proizvodi u Kini, mnogi imaju problema s pravnim uređivanjem situacije oko svoje elektrane. Slični problemi se javljaju i s financiranjem iz EU fondova gdje se traži čak i veći dio opreme i vrijednosti iz zemalja EU-a. To je, naravno, prilika i za hrvatsko gospodarstvo koje je sastavni dio zajedničkog tržišta Unije.

Uspješan projekt instaliranja solarne elektrane za osobne potrebe je zadarska tvrtka Marex Elektrostroj koja se bavi proizvodnom i ugradnjom betonskih, poliester i inox ormara, te inox rasvjete. Kako pojašnjava Tatjana Beneti iz Marexa, oni su za svoj projekt dobili 100  posto novca iz pretpristupnih fondova EU-a budući da su u to krenuli 2012. kada naša zemlja još nije bila punopravna članica Unije.

"Mi smo proizvodno poduzeće koje stalno proširuje svoju proizvodnju i nabavlja nove strojeve, a što znači da trebamo puno električne energije. Kada smo dosegli vrhunac s 55 kW vršne snage, a HEP nam, zbog limitirane infrastrukture, nije mogao omogućiti veću količinu struje, odlučili smo taj problem riješiti izgradnjom vlastite elektrane. Činjenica je da bez EU novca nikada ne bi mogli sami isfinancirati to, ali rješenje se pokazalo kao optimalno. Osim što više nemamo problema sa strujom, ostvarujemo i znatne uštede. Za primjer mogu navesti da svake dvije godine nabavljamo novi stroj vrijednosti oko 300 do 400 tisuća kuna, uglavnom preko kredita. Uz uštede na energiji mi sada uspijemo akumulirati oko 50 posto tog iznosa", ističe Beneti. Kako bilo, energetska učinkovitost je nešto za što je zainteresirano sve više građana, kako u čitavoj Hrvatskoj tako i na zadarskom području. Ana Bajlo, savjetnica za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Grada Zadra, ističe da Grad ima niz projekata i akcija koje animiraju građane.

"Mi smo prije imali situaciju da smo za ovakve projekte morali ponavljati natječaje zbog premalog interesa, sada imamo i šest puta više interesenata nego sredstava", kaže Bajlo. Dodaje da je do sada najveći interes građana iskazan za energetsku obnovu kuća. Ive Surić iz  Agencije za razvoj Zadarske županije također ističe da ima sve više interesa za energetsku učinkovitost na svim razinama. "Banke su već odavno prepoznale "zelenu energiju", a što je ponajprije vidljivo kroz pad kamata. Uz to, sve je više izvora za financiranje energetske učinkovitosti i izvan klasičnog bankarskog sustava. To generira pozitivne efekte, kako kod samih građana koji imaju učinkovitiji i jeftiniji izvor energije, tako i kod poduzetnika koji sudjeluju u realizaciji takvih projekta", kaže Surić.

>>Horvat: Hrvatska ima sigurnu opskrbu energentima

A1 izdvaja za Vas

  • kritičar_2:

    Kome je u interesu "forsiranje" OIE siromašnim Hrvatima,kad imamo vodne potencijale,čija energija je duplo jeftinija i pouzdanija od OIE.Slovenci,na 100 km toka Drave napravili su 8 HE,koje proizvode 25 % potreba za el.energijom,i sve su ptice "preživile".Hrvati,na 300 km toka ... prikaži još! Drave imaju tek tri HE,a može se izgraditi najmanje još 4 HE,snage cca 200 MW,sa proizvodnjom od oko milijardu kwh ili 6 % trenutnih potreba za energijom,i sve bi ptice "preživile".

  • silvia_bilic:

    Zbog kriminala u kvotama

  • Avatar delminium
    delminium:

    Kako nema? Ima. U te projekte se ide kad se vidi koliko se moze maznut sa strane. Nema tu pravde ni postenja.