Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

U ovoj godini porast gustoće tzv. brzog interneta

Države mora umanjiti ili ukinuti brojne parafiskalne namete, poručio je Davor Tomašković, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma
17. siječnja 2018. u 18:56 0 komentara 192 prikaza
internet
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL/Ilustracija
Pogledajte galeriju 1/2

Sva tržišta koja regulira HAKOM - poštansko, željezničko i elektroničkih komunikacija - ove bi godine trebala ostvariti još bolje rezultate od lanjskih, koji su bili odlični, a to znači i nastavak ulaganja te bolje iskorištenje sredstava iz EU fondova, ocjena je predsjednika Vijeća HAKOM-a Dražena Lučića na 5. Danima tržišta.

radna skupina Vlada priprema poseban zakon kojim će kažnjavati govor mržnje na internetu

Taj je godišnji skup u organizaciji HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) u srijedu okupio sve relevantne predstavnike spomenutih tržišta, kao i ministarstva mora, prometa i infrastrukture te gospodarstva, poduzetništva i obrta, Središnjeg državnog ureda za digitalnu Hrvatsku, Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj i druge.

"U 2017. smo zabilježili rekordna ulaganja svih operatora na svim tržištima koja HAKOM regulira, i telekomunikacija, i pošte, i željeznice, a u ovoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova, od porasta gustoće tzv. brzog interneta, do porasta kvalitete svih usluga za korisnike i njihovu još bolju zaštitu", kazao je Lučić.

Osvrnuvši se na medijske objave da je u Hrvatskoj internet znatno sporiji nego drugdje u EU, ustvrdio je da to nije točno, jer je sada u fiksnim mrežama svaki peti priključak na brzinama od 30 Mbps i više, a pitanje je koliko to ljudi koristi i koliko su za to spremni platiti.

Naznačio je i da su prihodi lani rasli na sva tri tržišta, pa i u telekomunikacijama, uz zadržavanje visoke dobiti unatoč ukidanju roaminga.

Najavio je da HAKOM za to tržište priprema prijedlog strategije o oslobađanju druge digitalne dividende (raspodjela slobodnih radio frekvencija), što je, kazao je, važno za uvođenje mreža pete generacije 5G, koja se u svijetu naveliko već testira.

Za poštansko tržište naglasio je da ovisi o e-trgovini, koja je u porastu i činila je u 2017. udjel od 40 posto u ukupnom prihodu na tom tržištu, dok je za željeznicu istaknuo rast teretnog prometa, kao i da njezin razvoj ovisi o intermodalnosti, koji spaja praktički sve vrste prijevoza.

"HAKOM će se i dalje zalagati za kvalitetnu i konkurentsku utakmicu na sva tri tržišta uz konzultacije i usuglašavanje regulative s EU, a iako se mogu čuti kritike da ima previše zaposlenih, više od 170, koji primaju relativno visoke plaće, uvjeravam vas da su poslovi kojima se bavimo itekako važni za razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj", smatra Lučić, kojemu na čelu Vijeća HAKOM-a, kao i ostalim članovima, istječe petogodišnji mandat za oko pet tjedana, do kada bi se trebao znati i novi sastav Vijeća.

Predsjednici uprava Hrvatskog telekoma (HT) Davor Tomašković, Vipneta Jiri Dvorjačansky te Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić istaknuli su velika ulaganja telekoma u digitalnu transformaciju poslovanja, gospodarstva i društva u Hrvatskoj, bez čega bi zaostajala za svijetom.

Kazavši da EU dosta zaostaje u tim procesima za svjetskim trendovima, pogotovo SAD-om, Tomašković je kao razloge naveo to što u Europi postoji 150 do 200 telekoma, dok ih je u SAD-u samo četiri, kao i slabu infrastrukturu, zbog čega uz ostalo primjerice europski telekomi imaju dvostruko manje prihode po glavi stanovnika nego u SAD-u.

"Digitalna ekonomija i dalje raste iznimno brzo, donoseći EU gospodarstvu već više od 400 milijardi eura, i u tome veliku ulogu imaju telekomi, koji se moraju transformirati i uvoditi kombiniranu tehnologiju. Glavna poluga za rast je fiksno mobilna konvergencija. U tome je važna uloga regulatora, ali i države koja mora napraviti iskorake te umanjiti ili ukinuti brojne parafiskalne namete, smanjiti naknade za radio frekvencijski spektar na razinu prije 2014., a HT-u i naknadu za pravo puta koji jedini u Hrvatskoj nepravedno plaća. Sve su to diskriminatorne i previsoke naknade u odnosu na druge zemlje i umanjuju investicije", poručio je Tomašković.

Iznio je i podatak da su svi operatori ukupno u 2017. investicije povećali u odnosu na one iz 2016. kada su za cijelu godinu iznosile 2,4 milijarde kuna, a u prvih devet mjeseci 2017. dostigle više od 1,6 milijardi kuna.

Dvorjačansky iz Vipneta je upozorio i na planove EU-a da se brzi internet u idućih nekoliko godina proširi na sve urbane i ruralne sredine, za što je, kako je kazao, Vipnet praktički spreman već sada.

"Vidimo napredak u Hrvatskoj, no u procese digitalizacije se treba još snažnije uključiti i razmišljati o ciljevima do 2025., za što bi telekomima i privatnom sektoru općenito trebalo više poticaja za investicije, kao i bolji zakonski i regulatorni okvir. Ne možemo biti zadovoljni pozicijom Hrvatske na 34. mjestu po informacijskoj i digitalnoj razvijenosti u svijetu, trebaju nam i možemo imati i bolje izvedbe", poručio je Dvorjačansky, iznijevši podatak da je Vipnet prošle godine povećao kapitalne investicije na 632,5 milijuna kuna, dok je u 2016. to iznosilo 575 milijuna kuna.

U 2017. Kina ukinula 128.000 'štetnih' internetskih stranica - kažnjeno 1900 ljudi DODATAN POSAO 10 načina zarade na internetu računalo PORAZNI PODACI Svaki treći Hrvat ne prepoznaje lažne poruke e-pošte
STRANCI U HRVATSKOJ
Claire Sangster Jokić: Kod Hrvata mi se sviđa zajedništvo, a ovdje imam bolji život nego što bih imala u Kanadi
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.