Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Tvrtke ne vraćaju 27,4 posto kredita

Mrežna analiza sistema dugovanja poduzeća i institucija utvrdila bi posljedice otpisa dugovanja u predstečajnim nagodbama na pojedine dijelove sustava; tvrtke, banke i državni proračun
28. studenoga 2013. u 15:52 0 komentara 521 prikaza
suzana košćak
Foto: Borna Filić/PIXSELL

- Predstečajne nagodbe veliki su sistemski rizik hrvatskog gospodarstva; shvaćene su kao otpis dugova, a ne kao spašavanje tvrtki. Planovi restrukturiranja poduzeća u predstečajnim nagodbama su loši, kao i kontrola provođenja tih planova - istaknula je na Skupštini Hrvatske udruge banaka ekonomska analitičarka Suzana Košćak.

S. Košćak je članica tima mladih, manje eksponiranih hrvatskih znanstvenika prirodnih i društvenih znanosti, koje je HUB okupio kako bi predložili ideje relevantne za pomoć u rješavanju krize u kojoj je zapela Hrvatska. Na Skupštini je predstavljen njihov prijedlog mrežne analize sistema dugovanja poduzeća i institucija koji bi analizirao posljedice otpisa dugovanja u predstečajnim nagodbama na pojedine segmente sustava; tvrtke, banke i državni proračun.

- Otpis dugovanja je golem, od 30 do 70 posto potraživanja, uzorak će nam biti sve prijavljene tražbine u Fini, ukupnog iznosa 49,7 mlrd kuna u 5506 prijavljenih predmeta - najavila je analitičarka.
Upozorila je da je udio nenaplativih potraživanja porastao na 27,44 posto, čemu su doprinijele i predstečajne nagodbe.

Ivan Šuker u Saboru ivan šuker: Šuker: Otpis dugova nije pravedan, ima i onih sa značajnom imovinom '31.05.2011., hotel Regent Esplanade, Zagreb - Tvrtka Roland Berger predstavila je studiju o bankarstvu u jugoistocnoj Europi i EU. Zoran Bohacek.  Photo: Zarko Basic/PIXSELL' reakcija na linića HUB: Banke nisu izigrale dogovor s Vladom oko kredita linić IZMJENA ZPK-a Linić i banke još uvijek daleko od dogovora: razilaze se u 0,5 posto

Kad je posrijedi fiskalna politika, Hrvoje Šimović, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kratkoročno ne vidi drugo rješenje do ulaska MMF-a.

- Ne bih se bojao pozvati MMF kako bi osigurali kredibilnost fiskalne politike. Dugoročno se moramo usmjeriti na rast javnih investicija - kaže Šimović.

Velimir Šonje govorio je o tome bi li Hrvatska trebala ući u jedinstveni sustav nadzora banaka (SSM), što nismo obvezni, za razliku od zemalja članica eurozone. "Majke" naših banaka već su dio te supervizije.

- Možda će tržište činjenicu da Europska središnja banka, europski regulator, nadzire neku banku shvatiti kao pokazatelj kvalitete, a ulazak u SSM je i priprema za ulazak u eurozonu. Samostalnost u korištenju makrobonitetnih mjera se zadržava - nabrojio je Šonje prednosti eventualnog priključenja SSM-u.

No, glavni je nedostatak, kaže, što do ulaska u eurozonu naš guverner ne bi imao glas u Upravnom vijeću ECB-a, osim u Odboru supervizora. Osim toga, izravan se nadzor plaća, a problematična je i kvaliteta supervizije.

POSLOVNA RJEŠENJA
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.