Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

U Jadranu više od 300.000 čestica plutajuće morske plastike

U narednih 30 godina trošit ćemo prirodne resurse kao da živimo na tri planeta, a nabavka plastike će se udvostručiti. Europska unija rješenje vidi u kružnom gospodarstvu.
24. ožujka 2021. u 10:45 18034 prikaza
Donat
Foto: Shutterstock
Pogledajte galeriju 1/4

Možete li izbrojati koliko ste plastičnih boca iskoristili tijekom proteklog tjedna? – ovo vam se čini kao neobični ili naizgled nevažno pitanje, međutim istraživanja govore drugačije. Prema njima, svake minute proda se milijun plastičnih boca vode što stvori i do 300 tona nerazgradivog otpada, od čega velik dio završi u moru.

Plastika kao globalni problem

Samo u Jadranu  nađe se više od 300.000 čestica plutajuće morske plastike. Pod utjecajem vanjskih i okolišnih faktora, plastika mijenja svojstva. Razgradnjom, njezine čestice raspršuju se, pa se nerijetko dogodi da nam se boca koju smo bacili vrati u obliku mikroplastike koju pijemo, a da toga nismo ni svjesni.

Najveći dio jednokratne plastike čini upravo ambalaža. Nalazi se na ljestvici odmah iza opušaka cigareta. Pretpostavlja se i da će se potrošnja plastike u narednih 20 godina udvostručiti. Unatoč zabrinjavajućim podacima, Petra Andrić, voditeljica kampanje protiv jednokratne plastike iz Greenpeacea Hrvatska kaže kako rješenja ima – okrenimo se materijalima za višekratnu uporabu. 

„Najveći problem je taj što se trenutno reciklira tek oko devet posto otpadne plastike u svijetu. O tome jako puno govorimo, no jako mali postotak jednokratne plastike zaista prođe reciklažu“,  govori nam Andrić. 

Donat | Autor : Pixabay.com Foto: Pixabay.com

Nedovoljna svijest o recikliranju

Statistički podaci govore da još uvijek ne postoji dovoljna svijest kada je riječ o recikliranoj plastici. Naime, reciklirana plastika čini tek oko šest posto ukupne potražnje u Europi, dok u istom razdoblju nastane gotovo 26 milijuna tona plastičnog otpada. Za recikliranje se inače prikupi manje od 30 posto iskorištene plastike - govore istraživanja Eko vjesnika, portala za održivi razvoj i uspješnu zajednicu. Podaci govore da je vrijednost reciklaže izuzetno velika. Recikliranje smanjuje zagađenje vode čak za 35 posto i zagađenje zraka za 74 posto.

Pretpostavka je da ćemo u narednih 30 godina trošiti izvore i resurse kao da živimo na tri planeta, stoji u nedavnom izvješću UN-a. Pretpostavlja se i da će potrošnja plastike u narednih 20 godina udvostručiti. To je osobito problematično jer plastični materijali traju  i tisuće godina, nakon čega se zapravo nikad ne razgrade u potpunosti.

Europska unija priprema strategiju

Da je jednokratna plastika problematična potvrđuje i činjenica da su glavne institucije Europske unije podržale Direktivu o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Po spomenutoj direktivi, uvodi se zabrana proizvoda od jednokratne plastike, a zabranu bi postupno trebala početi uvoditi i Hrvatska u kojoj je na snazi proširena odgovornost proizvođača za plastičnu ambalažu.

To konkretno znači da se proizvodi od plastike još uvijek ne zabranjuju, no proizvođači moraju postupno početi proizvoditi ekološki prihvatljive materijale za proizvode. Ovo je samo jedan od brojnih koraka prema ekološki održivim načinima proizvodnje. Europska Komisija predlaže da bi do 2030. sva plastična pakiranja trebala biti osmišljena za recikliranje ili ponovnu uporabu. U cilju ostvarenja tog cilja, strategijom se predlaže širok raspon mjera koje se uglavnom odnose na poboljšanje ekonomičnosti reciklaže, ali i poticanje zabrana bacanja otpada u okoliš.

Donat | Autor : Pixabay.com Foto: Pixabay.com

Kružno gospodarstvo kao rješenje problema

Sprečavanjem stvaranja otpada, njegovom ponovnom uporabom, ekološkim dizajnom,  i sličnim mjerama potaklo bi se kružno gospodarstvo. 

„Kružno gospodarstvo znači proizvodnja predmeta za višekratno korištenje. Dakle, ako nam se predmet pokvari, popravimo ga, ako ne možemo popraviti, pronađemo mu drugu svrhu.“, objašnjava Andrić i donosi nekoliko savjeta kako i mi možemo učiniti korak naprijed prema kružnom gospodarstvu.

„Ono što možemo napraviti jest koristiti predmete za višekratnu uporabu kao što su višekratne vrećice, bocu za vodu koju sami punimo, te općenito zamijeniti sve proizvode od višekratne plastike onima koji su za višekratnu upotrebu. Osim toga, pozivam sve da utječu na svoju okolinu i potiču svakoga na važnost korištenja predmeta za višekratnu uporabu“, ističe Andrić.

Donat | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock Za razliku od linearne ekonomije, kružno gospodarstvo teži prema smanjenju otpada i upotrebi svježih sirovina

Prema istraživanjima Europske komisije, uvođenjem kružnog gospodarstva povećala bi se sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije. Otvorilo bi se oko 580 tisuća novih radnih mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode. Ovim principom, mnoga poduzeća bi osim uštede istovremeno utjecala na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Trenutno je proizvodnja materijala koje svakodnevno koristimo odgovorna za 45 posto emisije CO2.

Jedan od pozitivnih primjera proizvođača kojima je stalo do ekološki prihvatljivih rješenja je prirodna mineralna voda Donat te brand koji pomaže pri radu probave i cjelokupne dobrobiti. Prelaskom na stopostotnu recikliranu ambalažu i to još novog izgleda, Donat teži smanjenju emisije CO2 za visokih 90 posto. Osim toga, recikliranom ambalažom Donat u prosjeku godišnje štedi čak oko milijun litara vode za piće. Uvođenjem boca izrađenih od stopostotnog recikliranog materijala, Donat osim novog izgleda ambalaže poručuje kako u potpunosti teži biti dijelom prirode, i to u ekološki prihvatljivom obliku.

Sadržaj nastao u suradnji s Donatom.

zbog nacističkih konotacija
Nakon što ga je RTL izbacio iz emisije oglasio se utučeni Jurica: 'Imam vam potrebu sve objasniti'
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati