Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Slabi euro i sve jeftinija nafta dižu dobit izvoznika 15 posto

Analitičari ne vide opasnost za građane od slabljenja eura u odnosu na dolar
11. siječnja 2015. u 12:53 3 komentara 1123 prikaza
Employees work on cars of the S Class at the assembly line of Daimler in Sindelfingen, Germany, 10 September 2014. Car producer Daimler reorganizes its car production. Photo: Fredrik von Erichsen/dpa/DPA/PIXSELL
Foto: DPA/PIXSELL

Njemački ekonomski analitičari uvjereni su kako će sve slabiji euro i jeftina nafta biti motor rasta gospodarstva eurozone i Europske unije. – Jaki dolar daje europskim tvrtkama vjetar u leđa – kazao je Chris-Oliver Schickentanz, šef investicijskog ureda Commerzbanke. Većina europskih tvrtki ovisna je o izvozu na druga tržišta pa, što je euro u odnosu na dolar slabiji, europska roba postaje na tim tržištima jeftinija i konkurentnija.

Posljedica toga, kaže analitičar Schickentanz, bit će 15-postotni rast operativne dobiti njemačkih kompanija u ovoj godini. Glavni ekonomist Berenberg-Bank Holger Schmieding, očekuje da će niža cijena nafte i niža vrijednost eura u odnosu na dolar povećati i investicije kompanija. Povećani izvoz EU trebao bi smanjiti nezaposlenost i ubrzati gospodarski rast, zbog očekivanih investicija te potrošnje. – Povjerenje potrošača u eurozoni ostat će visoko. Privatna potrošnja bit će jedan od temelja rasta njemačkog i gospodarstva eurozone u 2015. – siguran je analitičar Holger Schmieding. No neki analitičari ipak ne vjeruju da bi slabi euro trebao biti veći okidač za oporavak.

– Intenziviranje geopolitičkih tenzija u pogledu sankcija u odnosima Europe s Rusijom, nedvojbeno je oslabilo realna kretanja izvoza, posebice u smjeru ruskih tržišta što posljedično dovodi do potencijalnoga smanjenja gospodarskoga rasta u eurozoni. Premda će slabiji euro generalno pogodovati izvoznom sektoru eurozone, od velike važnosti će biti da se gospodarsko-politički odnosi u regiji stabiliziraju kako bi poslovanje tvrtki oživjelo. Naime, prema podacima Europske komisije, EU je prvi trgovinski partner Rusije, a Rusija je treći po važnosti trgovinski partner za zemlje EU – komentiraju analitičari Raiffeisen banke. Dodatno, ECB se suočava s deflacijskim pritiscima, dvoznamenkastom stopom nezaposlenosti u eurozoni te oslabljenim gospodarstvom koje bi moglo ostvariti tek blago pozitivne stope realnoga rasta BDP-a.

– Hrvatska većim dijelom ovisi o domaćem tržištu i tržištu EU, pa stoga veće koristi za nas od slabljenja eura neće biti. Tek za one tvrtke, a njih nije puno, koje izvoze izvan eurozone – komentira Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke. Donekle bi se posljedice mogle odraziti na turizam i brodogradnju. – Slabiji euro suštinski osigurava povoljnije izgleda rasta i za Hrvatsku, što u pogledu veće konkurentnosti prema ne-EU tržištima, a što kroz kanal rasta u EU – komentira glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač. Njemački ekonomisti očekuju da će do kraja ove godine euro u odnosu na dolar pasti sa sadašnjih 1,18 na 1,12, a u 2016. da će biti gotovo izjednačen – za jedan euro dobit će se 1,05 dolara.

– Nakon dvije godine precijenjenog tečaja eura vraćamo se u normalne okvire. Tečaj ponovno oslikava fundamentalne pokazatelje odnosa snaga – komentirao je analitičar Schickentanz. Za građane analitičari ne vide opasnost od pada eura u odnosu na dolar jer će ga osjetiti samo oni koji idu na odmor u SAD ili otamo naručuju robu putem interneta.

Za domaće tvrtke velik je problem pad ruske rublje

 Od veljače do kraja rujna prošle godine tečaj rublja vrtio se oko 50 rubalja za jedan euro, nakon čega je uslijedio nagli uspon eura, koji je kulminirao sredinom prosinca kada se samo nakratko približio razini od 100 rubalja. Slabljenjem rublja prema euru i dolaru svi izvoznici na rusko tržište, pa tako i hrvatski, postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače istovrsne robe. Takve posljedice, kažu u HGK, osjećaju primjerice Pliva, JGL, Belupo, Ericsson Nikola Tesla, AD Plastik... kojima i padaju cijene dionica. I dok EU ima koristi od niže cijene nafte, Rusiji je to glavna prijetnja za slabljenje gospodarstva, što će dodatno loše utjecati na izvoznike u tu zemlju.

>>Je li štednja u eurima sigurna? Euro najslabiji u zadnjih 9 godina!

>>Nafta je sve jeftinija, ali to nam se može obiti o glavu

Adventski ugođaj na jugu
Adventski ugođaj na jugu
Split i Dubrovnik tradicionalno pripremaju veseli program za sve uzraste
  • razer:

    Tecaj fluktuira, i vec smo imali 1 dolar za 1 euro, kao sto smo imali i skoro 1.5. Ako rast ekonomije ubrza, ubrzat ce i rast placa, i sve ostale realne varijable ce se prilagoditi. No, ja ne ocekujem bas ... prikaži još! bas paritet. Naime, Eurozona ima visak na trgovinskoj bilanci, i platnoj, a Njemacka je najveci izvoznik na svijetu, i ima najveci suficit od ikoga. To ce podupirati tecaj, u dugom, i trajnom roku. Sto se tice frackinga, firme ce izgleda skroz propasti, ali i inace, kolicina nafte i plina koji se ovako mogu dobiti vrlop su iograniceni.

  • Avatar jigaboo
    jigaboo:

    evo kazu jutros na CBNC vec prve fracking kompanije iz texasa bankrotirale

  • tajgan:

    Da si ti novinarčić iti malo upućen u ekonomiju znao bi da je niska cijena energenata pokazatelj da je svijetska ekonomija u banani,ili ti ga u depresiji .Zato bi ti bilo bolje da drukaš za rast(razumni)iste,kad već nešto drukaš!